Petak, 21. novembar/studeni 2014, 18:47 CET

Programi / Radio 27 - Nedjeljom ujutro

Ars Aevi je simbol nove Evrope u Sarajevu

Enver Hadžiomerspahić
Enver Hadžiomerspahić

Prošle sedmice  u francuskoj ambasadi u Sarajevu, Enveru Hadžiomerspahiću  uručen je orden Viteza umjetnosti i književnosti i tako ga pridružilo nekolicini velikana koji se mogu pohvaliti ovom čašću. Enver je osnivać i aktuelni direktor projekta Ars Aevi čija bi kruna trebalo da bude Muzej savremene umjetnosti u Sarajevu. Dok ovo zdanje, koje će projektovati jamačno najznačajniji arhitekta današnjice Enco Pjano, ne bude završen basnoslovno vrijedna zbirka budućeg muzeja zaštićena je, ali i sklonjena od javnosti, u prostorima Doma mladih sarajevske Skenderije. Hoće li i kad će ovoj 20 godina dugoj sagi doći kraj, pitao sam laureata Envera Hadžiomerspahića.


RSE: Dozvoli mi da ti zvanično čestitam na nagradi Vitez umjetnosti.

Hadžiomerspahić: Hvala na čestitanju. Hvala tebi osobno na prijateljskoj podršci i projektu Ars Aevi koji pratiš od njegovog nastajanja.

RSE: Da ne improvizujem, obrazloženje tvog odlikovanja je vrijedno čuti za sve ljude koji se iole približe umjetnosti.

Hadžiomerspahić: Riječ je o veoma visokom ordenu i priznanju ministra za kulturu i komunikaciju Republike Francuske, koju oni usmjeravaju ličnostima za osobni doprinos širenja kulture i umjetnosti u svijetu. Uistinu sam ponosan da je Republika Francuska prepoznala vrijednosti mog osobnog djelovanja kroz protekle decenije, ali prije svega kroz proteklih 20 godina, koje su bile usmjerene ka realizaciji planova i ciljeva projekta Ars Aevi. Priznanje Republike Francuske doživljavam, ne kao priznanje meni osobno, nego kao priznanje jednoj širokoj mreži ljudi, koji su svoje pozitivne energije udružili da se ostvare planovi i ciljevi projekta Ars Aevi.

RSE: Ja bih ipak insistirao da je to na početku okrugle godišnjice tvog projekta Ars Aevi.

Hadžiomerspahić: Lijepo je shvatiti, nakon svih tih godina, koje brzo prođoše. Već 20 godina je prošlo (1992 – 2012) od kad radimo na realizaciji nekih utopijskih snova. Konačno se približavamo i procesu finalne faze ovog projekta.

RSE: Sad si me podsjetio da orden Viteza umjetnosti dolazi na kraju tvoje impresivne više-mjesečne protestne kampanje, upravo zbog činjenice da se ova kruna projekta, budući Muzej savremene umjetnosti, nedopustivo prolongirala.

Hadžiomerspahić: Pokušao sam tim javnim protestom, koji u stvari više liči na neki neobičan oblik performansa, da pomognem našim političkim djelatnicima, koji bi trebali da donesu odluke o stvaranju uslova za realizaciju finalne faze projekta Ars Aevi. Ako Enver Hadžiomerspahić dvije decenije govori da je Ars Aevi važan i ekonomsko razvojan projekat, da nam otvara puteve novog povjerenja i partnera koji će investirati u BiH, da nam otvara i mogućnosti zdravijeg i kredibilnijeg pristupa kandidaturi Sarajeva za neku buduću olimpijadu, možda se misli - Ma pustite, on sam sebe hvali. Onda sam se odlučio da pozovem prijatelje, intelektualce, kulturne djelatnike, ljude iz prostora ekonomije, sociologije i filozofije, da kroz ove protekle mjesece protesta, jedan po jedan, svaki dan od pet do petnaest minuta, koliko je ko bio raspoložen, kažu koliko znaju, koliko shvataju i prihvataju da je Ars Aevi uistinu kapitalni ekonomsko razvojni projekat kolektivnog značaja i interesa.

Moram iskreno da kažem da sam oduševljen, fasciniran i impresioniran odzivom mudrih ljudi, načinom na koji su oni govorili. Mi smo na kraju napravili i jednu knjigu koju smo nazvali Knjiga mudrosti, koja govori o vrijednostima projekta Ars Aevi. Dakle, sada nakon usvojenih budžeta, kada vijećnici grada Sarajeva ili poslanici Skupštine Kantona Sarajevo ili Federalne skupštine budu trebali razgovarati o usmjerenju sredstava za izgradnju Muzeja Ars Aevi u periodu 2012 – 2013 godine, njima će svima biti lakše da donesu odluke zbog toga što su kroz ove mjesece protesta imali priliku da čuju, da shvate i da prepoznaju istinske vrijednosti projekta Ars Aevi.

RSE: Negdje u ovo doba prošle godine govorili smo o jednoj preciznoj agendi, po kojoj bi smo 2014. godine već imali gotov Muzej.

Hadžiomerspahić: To je tačno. Mi smo 19. 12. 2010. godine imali susret u prostoru kolekcije Ars Aevi, sa vrlo važnim političkim djelatnicima, koji su apsolutno izložili svoje opredjeljenje za. Zatim, u februaru 2011., su gradonačelnik Sarajeva i premijer kantona Sarajevo imali susret sa partnericom Renca Piana, sa gospođom Emanuelom Baljeto, koja je po nalogu Renca Piana došla u Sarajevo da provjeri da li smo mi uistinu spremni da se pristupi izvedbi izvedbenih projekata. Bilo je planirano da se u toku 2011. naprave izvedbeni projekti, da se u 2012. gradi prvi blok, u 2013. cijeli objekat i u 2014., na sto godina od Prvog svjetskog rata, da Muzej svečano otvorimo. Međutim, nešto se dogodilo. Čini mi se da je problem nekih poteškoća u koordiniranom djelovanju više administrativnih nivoa.

RSE: Upravo gledajući na to uz ovu titulu Viteza umjetnosti, meni na um pada lik onog viteza tužnog lica. Kad se sve ovo sluša sve se doima kao don Kihotovski posao, čega si se ti uhvatio kad vidiš sve ove silne političke vetrenjače pred sobom.

Hadžiomerspahić: Ja sam vitez ili čovjek veselog lica i optimističan sam. Potpuno sam siguran, vrijednosti ovog projekta su neosporne. One su planetarne. Najznačajnija kolekcija savremene svjetske umjetnosti, umjetnika svijeta, u Sarajevu ima svoju budućnost. Arhitektonski i autorski projekti slavnog arhitekte Renca Piana imaju svoju budućnost. Taj spoj imena Sarajevo, arhitekture Renca Piana i djela vrijednih kolekcija Ars Aevi, to je apsolutno nova svjetska atrakcija i simbol nove Evrope u Sarajevu. Samo je pitanje da li će to neko prepoznati i biti u stanju da napravi plan realizacije u ovoj godini ili u nekoj od narednih godina.

RSE: Evo u ovih nekoliko dana početaka Sarajevske zime depo je bio otvoren za javnost ali bilo je to vrijeme najvećeg leda, zatvorenih saobraćajnica, mizernih mogućnosti komunikacije. Kao da se i nebo okrenulo protiv projekta.

Hadžiomerspahić: Nije baš tako. Postignuti su dogovori o kolektivnoj posjeti učenika srednje škole. Napravili smo već i satnicu i kalendar, veoma se dobro organizirali. U posljednji tren je došlo do odluke da će škole biti zatvorene kroz ovaj period. Mi smo se dogovorili da ono što smo imali namjeru da realiziramo sada, taj dio plana ćemo realizirati vjerovatno u nekim ugodnim proljetnima danima.

RSE: Dobio si ovo veliko priznanje iz svjetske kulturne prijestolnice. Nadaš li se da će ovo pomoći u finalizaciji tvog životnog djela?

Hadžiomerspahić: Nekako se priznanja ovom projektu polako gomilaju. Prvi se odlučio da nam uruči najviše priznanje Republike Italije predsjednik Republike Italije, Đorđo Napolitano, koji je meni dao uistinu visoko priznanje za ostvarenja u procesu razvoja projekta Ars Aevi. To priznanje je ovdje ćutke prihvaćeno i nije bilo nekih velikih reagovanja. Nakon toga je došlo novo, veoma značajno priznanje iz UNESCO-a. Nova generalna direktorica UNESCO-a, gospođa Irina Bokova, je imenovala arhitektu Renca Piana za ambasadora dobre volje UNESCO-a za projekat Ars Aevi. To je uistinu veliko. Kad UNESCO, kao najveća institucija kulture i politike svijeta imenuje tako slavnog arhitektu za ambasadora dobre volje UNESCO-a za projekat Ars Aevi, veća poruka o značaju ovog projekta gotovo da i ne treba. Ali UNESCO je napravio još nešto. On je uvrstio program Ars Aevi u svoj projekt koji se zove dijalog putem kulturnog nasljeđa.

I Holandska fondacija Princ Klaus, dakle kraljevska porodica Holandije, je prepoznala vrijednosti projekta Ars Aevi kao specifičnog projekta u post ratnim zonama. Nakon ta tri ugledna priznanja, a bilo ih je još i manjih, pojavljuje se jedno lijepo iznenađenje koje nam dolazi iz Republike Francuske.

Bio bih stvarno sretan da je nadležno ministarstvo države BiH usmjerilo bilo kakvo priznanje prema projektu Ars Aevi ili bar finansijsku podršku, ali evo ako to nije, hoće Republika Francuska i francuski ministar za kulturu i komunikaciju. Mislim da je sad kumulacija priznanja za Ars Aevi iz UNESCO, Italije, Holandije, Francuske došla na nivo kada se već prema tome ne možemo odnositi ravnodušno. Mislim da će to biti jedno novo ohrabrenje našim političkim djelatnicima, vjećnicima, ministrima, delegatima, poslanicima, da donesu pravilne odluke o odnosu prema budućnosti i sudbini projekta Ars Aevi.

RSE: Nemam namjeru da te dekuražiram ali ovdje zaista ima previše bukovih glava.

Hadžiomerspahić: Ne možeš me dekuražirati kad smo mi donijeli odluku da ćemo napraviti Muzej Ars Aevi u prvim danima opsade, ova situacija nije teža.

Budo Vukobrat

vukobratb+rferl.org

Novinarstvom se počeo baviti 1973. godine kao reporter u Televiziji Sarajevo. Godine 1994. postao dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Skopja, odakle je 1999. premješten u Biro u Sarajevu. Više od trinaest godina u programima RSE svakodnevno angažovan na novinarskim i uredničkim poslovima radio emisija i Magazina TV Liberty.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: koja je ovo suplja Grad: istina, viteska ali
16.02.2012 23:43
suplja brate