Četvrtak, 27. novembar/studeni 2014, 09:14 CET

Bosna i Hercegovina

Drvarska udruga ovčara: Nada u razvoj stočarstva

Stado ovaca kod Drvara
Stado ovaca kod Drvara
Poljoprivreda, a posebice stočarstvo, nikada nisu bili odlika Drvara. Do rata je to bio industrijski grad u kojemu se dobro živjelo.

Poslijeratna dokapitalizacija i privatizacija učinili su svoje. U središtu grada ne dimi se niti iz jednog tvorničkog dimnjaka, a od nečega se mora živjeti. 


Stoga su Drvarčani silom prilika postali poljoprivrednici. Neki od mladih ljudi koje smo ovih dana posjetili prednjače i na tom planu.

Riječ je o članovima Udruge ovčara Drvar, koji su intenzivirali aktivnosti kroz projekt Osnaživanje ovčarske proizvodnje u Drvaru.


Nikica RodićNikica Rodić
x
Nikica Rodić
Nikica Rodić
U Zaglavici smo razgovarali sa 39-ogodišnjim Nikicom Rodićem, koji se na svoje ognjište vratio 1997., 2001. se oženio, dobio dvoje djece, a kroz ovčarstvo im nastoji osigurati budućnost:

„Pošto volim to, a nemam ni od čega drugog ni živjeti tu, niti se čim drugim zanimati. Teška je situacija. Ovčarstvo se isplati kod nas. Inače, poljoprivreda se isplati.Ako se malo uloži rada i truda, može se živjeti. To su romanovske ovce. One su ruska rasa ovaca, najplodnija ovca na svijetu. U prosjeku godišnje ovca objanji oko četiri do pet jagnjadi. U jednom jagnjenju dadu do tri jagnjeta. Imao sam slučaj prošle zime jedna mi je pet objanjila, a četiri po četvero, a osam ovaca po troje, najviše po troje", kaže Nikica Rodić.

RSE: I kako si se odlučio baš za ovu sortu? Odakle si je nabavio?

Rodić: Našao sam u novinama da čovjek u Bijeljini drži. Našao sam i pročitao njene karakteristike i svidjelo mi se to. Imao sam obične ovce prije toga, pramenku, i nije baš nešto isplatna - i onda sam prešao na ove ovce.

Kako bi poboljšali plodnost domaće ovce, Udruga je nabavila ruske ovnove za priplod. Dario Kunjadić na svojoj farmi u Podovima već osmu godinu križa romanovski ovcu sa pramenkom, zahvaljujući čemu je postao vlasnik respektabilnog stada:

„Negdje oko 350 do 400. Početak je bio sa nekih dvadesetak, tridesetak ovaca, pramenke. Ubacivanjem romanovski ovnova za nekih sedam, osam godina došao sam do tog broja. Mlade ovce ostavljamo, ženske janjce, ovnove mijenjamo svaku godinu, dvije", kaže Dario Kunujadić.

Dario KunjadićDario Kunjadić
x
Dario Kunjadić
Dario Kunjadić
Budući da ova visokoplodna ovca zahtijeva i bolju prehranu, kroz projekt  Osnaživanje ovčarske proizvodnje u Drvaru Češko veleposlanstvo u BiH pomoglo ih je opremom i strojevima vrijednim 20.000 maraka:

„Mješaone stočne hrane, mašine za šišanje ovaca, sitnu opremu za ovce. Ovim putem se zahvaljujemo Češkoj ambasadi. Pomoglo nam je i Ministarstvo poljoprivrede Kantona, dali su nam jedan dio sredstava da obnovimo lokve na tri lokacije, pošto smo slabi sa vodom. Ovi su tereni slabi sa vodom. To još nije u realizaciji, to će biti tamo do petog mjeseca.“

Unapređenjem proizvodnje članovima Udruge ovčara, koji su uglavnom povratnici, omogućen je opstanak, ali i više od toga:

„Sa 30 ovih ovaca imate oko 120 jagnjadi godišnje. To je sasvim dovoljno da jedna porodica može fino živjeti. Nije naki veliki posao, a može se fino živjeti.“

Željka Mihaljević

(Sarajevo, 1956) Diplomirala 1979. godine na Fakultetu političkih nauka, Odsjek politologija. Sarađivala u brojnim medijima. Jedan od osnivača privatne nezavisne radio stanice Studio N u Livnu, koja i sada postoji. Ova radio stanica je dio mreže Radio 27, te saradnja sa Radio Slobodna Evropa počinje od starta Jutarnjeg programa ove mreže, od 1998. godine.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: Anonimni posjetilac
29.01.2013 18:46
zasto nam EU i ekoloske institucije EU ne bi nabavile filtere sto prociscavaju dimnjake i fzbrike prije nego sto te fabrike i dimnjaci ispuste zrak u okolis....građani Zenice, Sarajeve, Tuzle,Visokog,banja Luke,Mostara i drugih bh. gradova udišu zarak pun sitnih čestica, opasnih po zdravlje ljudi. Po zagađenosti zraka ovi gradovi svrstani su među najzagađenije u Evropi. A u zimskom periodu, tokom temperaturnih promjena, koncentracija otrovnih čestica u vazduhu dostižu alarmantne vrijednosti. Čini se da o tom problemu niko u Bosni i Hercegovini i ne razmišlja. ...molimo vas pomozite i nama i balkanu...