Petak, 24. oktobar/listopad 2014, 14:00 CET

Programi / Pred licem pravde

Dosljedno poricanje zločina na svim stranama

Sudnica u Hagu
Sudnica u Hagu
O ulozi Haškog tribunala, pravdi, očekivanjima žrtava, za RSE govori Zoran Pajić, profesor na londonskom univerzitetu. Sve što je uradio i Hag, pa i nacionalni sudovi, nije praćeno jednim otvorenim dijalogom o zločinima koji su počinjeni u jugoslovenskim ratovima, ističe Pajić.

RSE: Da li je moguće pomirenja na ovim prostorima?
 
Pajić: Pomirenje je jako, jako dugoročan proces. Ja čak izbjegavam da govorim o tome jer, prije svega, sama riječ pomirenje izaziva kod žrtava i preživjelih jednu odbojnost. Istraživanja pokazuju da žrtve na osnovu onoga što su sudovi do sada uradili, uključujući i Haški tribunal i nacionalne sudove i ove hibridne sudove gdje imate i strane sudije, kao što je slučaj sa Odjelom za ratne zločine Suda BiH, nisu donijeli očekivani nivo satisfakcije za žrtve. I ta satisfakcija, to zadovoljenje je ustvari preduslov da se uđe u bilo kakve nade u pogledu procesa pimirenja. Naime, šta žrtve ustvari očekuju? Žrtve očekuju, prije svega, jedno potpuno nesumnjivo utvrđivanje činjenica. Ne kažem ja da krivica počinilaca ratnih zločina nije značajna u tom postupku, ali za žrtve je jako važno da znaju činjenice, da znaju gdje su stradali, gdje su pobijeni njihovi najmiliji, kako su proveli zadnje trenutke svoga života, koji su motivi zločina, ko su izvršioci zločina, naredbodavci.
 
Zoran PajićZoran Pajić
x
Zoran Pajić
Zoran Pajić
RSE: Mnogi su skloni da kažu kako će pomirenje biti teže nakon posljednjih presuda u Haškom tribunalu. Kakav je vaš stav?
 
Pajić: Te presude su donesene na osnovu dokaznog postupka. Ali sasvim je sigurno da je dokazni postupak vodio ka tome da optužnica padne. Zato mislim da su sasvim sigurno žrtve dobile šamar ovim oslobađajućim presudama jer im je implicite rečeno:„ Pa eto, zločina nije ni bilo.“ Ispada sad da je „Oluja“ bila elementarna nepogoda.
 
RSE: A može li to sad zaoštriti odnose u regiji? Mnogi su polagali velike nade u Tribunal.
 
Pajić: Haški tribunal je učinio mnogo više nego što se do njega očekivalo. Donijeto je ipak preko 160 presuda, otvoreni su mnogi procesi, postavljen je određeni standard suđenja. Međutim, sve što je Tribunal uradio, pa i nacionalni sudovi, nije praćeno jednim otvorenim dijalogom o zločinima koji su počinjeni u jugoslovenskim ratovima. Još uvijek na svim stranama imate jedno dosljedno, uporno poricanje zločina. Onda imate jednu tendenciju tog užasnog izjednačavanja odgovornosti za rat i za počinjene zločine. I ja sam prilično skeptik da će doći do tog pomirenja. Ono čime bi vjerovatno trebala sva društva u regionu biti zadovoljna, to je da dođe do jedne normalne koegzistencije. Pomirenje je suviše krupna riječ. Na kraju-krajeva, odlučujući faktor pomirenja su žrtve. I lako će se pomiriti političari i ovaj intelektualno-politički establišment, ali je problem u tome što će ostati jedna ogromna populacija koja je pretrpjela najveće gubitke za vrijeme rata - i tu je teško očekivati pomirenje u ovim uslovima o kojima govorim.

**************

Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
 
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
 

Dženana Karabegović

Diplomirala žurnalistiku na Filozofskom fakultetu u Tuzli. U novinarstvu je od 1994. gdje na Tuzlanskoj televiziji počinje raditi kao reporter, a potom i kao urednica informativnih emisija. Od 1998. postaje dopisinica TV Liberty magazina iz Tuzle. Od 1999. prelazi u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: P. A.
19.12.2012 12:52
U citavoj katastrofi kroz koju smo prosli od 1991. do danas, najgora je podvala da ne mozemo zivjeti zajedno. Kakva je samo to monstruozna laz! Svi kojima padne mrak vec i pri samoj pomisli o zajednickom zivotu u jednoj zemlji, moram postaviti pitanje ko smo to "mi"? Sta je to "mi"? Prevara pocinje vec od ove zamjenice. Jeste svakom pojedincu vazno da ima porijeklo, ali porijeklo je vertikalna linija i nikome od nas koji smo na kraju te linije, ne trebaju i ne mogu da smetaju dogadjaji koji su se odvijali prije 60 ili 600 godina. Bez obzira sta se dogadjalo (cak i da smo Jevreji), linija je sacuvana, nema prekida, bilo da zelimo da je povucemo od onog Slavena koji je prvi dosao na Balkan bilo od Save Nemanjica, ako nam je duhovna veza vaznija. "Gore" na kraju tog kontinuteta smo ovako ili onako sami sa svojom porodicom u svom stanu ili kuci. I kakve sad veze ima ko zivi u stanu ispod nas? Hrvat, Kinez ili Portugalac, ako zgrada funkcionise, cista je, ne smrdi i niko ne galami? Uredjujemo svoj prostor kako najbolje znamo, vodimo racuna o porodici i prijateljima, radimo, cinimo svoj zivot smislenim i postujemo svoju tradiciju. I? Smeta li nam za to Hrvat iz susjednog stana? I sto se cijela zgrada ne bi odvojila od iste takve u kojoj zive vecinom Germani?

Ime: Nikola Grad: Srbija
17.12.2012 15:29
Ma glupo je pričati o pomirenju, kada je nemoguće. Samo mirna koegzistencija i dugoročan period mira nam treba.
Odgovor

Ime: Milivoje Radaković
17.12.2012 20:57
Dragi Nikola, ukoliko taj period mira i koegzistencije ne bude pratila denacifikacija nastavnih sadržaja, čitav će se period svesti na "ponjenje baterija" pred nove obračune!

Smeće kojim su zasipane generacije koje su regrutovane za rat 90-tih je benigno u poređenju s onim koje se u školama servira danas.

Ukoliko se u nastavu jezika i književnosti ne vrati srpsko-hrvatska jezička norma i jugoslovenska književnost (10% jugoslovenska, 90% svetska), ukoliko nastava istorije ne bude bazirana na opšte-balkanskom konsenzusu i ukoliko s humanističkih katedri ne budu proterani naci-dinosaurusi skupa s svojim ekskrementima, nove krvave orgije se samo odlažu do daljnjeg!
Odgovor

Ime: Džemal
18.12.2012 23:18
@ Milivoje Radakoviću,
smatram te ozbiljnim čovjekom, pa isto takvim diskutantom na RSE, ali vraćanje u nastavu jezika srpsko-hrvatske jezičke norme, ne mogu smatrati jednako takvim ozbiljnim razmišljanjem.
Jednostavno mi se čini da to nisi ti rekao, jer je to nepovratna prošlost.Razmisli!
Odgovor

Ime: Jasar Grad: Svedska
19.12.2012 13:29
Dzemal@
Jesi ti prika procitao komentar gsn.Milivoja? Ako si ga procitao,i onda napisao svoj komentar,nesto kod tebe ne stima? Procitaj ga jos jednom,a onda nam obrazlozi, sta je to neozbiljno?
Odgovor

Ime: Nikola Grad: Srbija
19.12.2012 11:56
Što je to neozbiljno? Pa svi pričamo istim jezikom, i bilo bi bolje da se isti jezik uči i u Hrvatskoj, Bosni, Crnoj Gori i Srbiji. Ne mora da se zove srpsko-hrvatski ili hrvatsko-srpski, ali nešto što bi svi prihvatili. Time bi i jezik bio zaštićeniji od dnevno političkih mahinacija. A i više lingvista bi se bavilo jezikom, pa bi i jezik napredovao.
Odgovor

Ime: Jasar Grad: Svedska
19.12.2012 13:34
Nikola@
Potpisujem sve,od rijeci do rijeci.
Uvesti za sve bivse Ex Yu Balkanski jezik...
Odgovor

Ime: Nikola Grad: Srbija
17.12.2012 22:49
Možda je izvodljiva ova jezička norma. Istorija može da se ublaži. Nažalost, novi udžbenici su žrtva političkih dogovora, gde su školstvo osam godina držali DSSovci, pa se to da ispraviti. Ovo sa dinosaurusima će biti kad gavran pobeli.