Izjave zvaničnika RS u posljednjem periodu u kojima se govori o “državnosti” tog entiteta pokrenule su lavinu reakcija – kako dijela međunarodne zajednice tako i domaćih analitičara. Dok dio javnosti smatra da je to tek retorika u funkciji predstojećih lokalnih izbora, neki analitičari tvrde da je riječ o ozbiljnom projektu čiji je cilj dezintegracija Bosne i Hercegovine. I dok se domaći politički establišment zabavio prekomponovanjem političkih snaga na nivou Federacije BiH, ali i Vijeća ministara BiH, fakticitet – upozoravaju analitičari –prijeti da dobije legitimitet.
Prvo je predsjednik RS
Milorad Dodik u intervjuu za Euro Blic izjavio da je Republika Srpska država a Bosna i Hercegovina okov za nju. Potom je entitetska ministarka za ekonomske odnose i regionalnu saradnju
Željka Cvijanović, govoreći o agendi koju RS slijedi na putu prema EU, izjavila da će disparitet u ispunjavanju uslova dva entiteta natjerati Evropu da još jednom razmisli na koji način koncipirati put BiH prema Uniji. Cvijanovićeva je preko RTRS poslala poruku entitetskih vlasti.
„Moramo da shvatimo da je BiH samo ambalaža, pakovanje. Sve što se suštinski dešava, dešava se na nivou entiteta“, kazala je.
S jedne strane, priča o državnosti Republike Srpske jeste dobro poznati arsenal mobilizacije naroda, a takva zapaljiva retorika uobičajena je u predizbornim periodima, kaže profesor sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka
Asim Mujkić. On podsjeća da je taj segment priče relativno benigan, ali njegove posljedice nisu ni malo.
„Ako ono što vi govorite podriva same temelje ustavnog poretka zemlje, ako ono doprinosi podizanju tenzija koje mogu eskalirati u konfliktima, onda zaista to nije tako benigno. Mislim da se u punom smislu treba da posveti pažnja tome šta Milorad Dodik i njegova politička partija rade već posljednjih desetak godina“, ističe Mujkić.
Ali utisak je kao da niko tome ne posvećuje dovoljno pažnje. Kriza vlasti u Federaciji
Asim Mujkić
BiH traje već više od mjesec dana, otkako Socijaldemokratska partija BiH pokušava iz vlasti da “izbaci” dojučerašnjeg koalicionog partnera Stranku demokratske akcije i formira novu parlamentarnu većinu.
SDP-ov manevar uticao je i na prekomponovanje snaga na državnom nivou, a o sudbini SDA unutar Vijeća ministara BiH u septembru će odlučivati državni Ustavni sud. Iz svega profitiraju vlasti Republike Srpske, koje spinuju priču o tom entitetu kao efikasnijem i boljem dijelu Bosne i Hercegovine, iako je njegovo ekonomsko-socijalno urušavanje više nego očigledno.
Opasne simboličke poruke
Problem je puno ozbiljniji nego što se mnogima čini – ističe analitičar
Ibrahim Prohić. On smatra da se ne radi o predizbornoj retorici i dnevno-političkim stavovima, već o ozbiljnom projektu koji se provodi od momenta kada je Kosovo proglasilo nezavisnost.
„Tad je Dodik dao jednu znakovitu izjavu koja je, što je čudno, prošla poprilično ugluho, ili – skroz je prošla ugluho, dakle, nije bila primijećena. A on je rekao otprilike ovako: na primjeru Kosova i proglašenja nezavisnosti, mi u Republici Srpskoj možemo učiti. I onda je to obrazložio, ja ću to sada malo skratiti, na način da fakticitet vremenom ima šansu da postane legalitet“, navodi Prohić.
Dodik od tada nepogrešivo slijedi taj strateški put – zaključuje Prohić.
Ipak, retorika o takozvanoj državnosti RS nije prošla mimo međunarodne zajednice. U saopštenju iz Kancelarije visokog predstavnika, nakon Dodikove izjave Euro Blicu, rečeno je između ostalog da su tvrdnje koje iznose visoki javni dužnosnici pravno neosnovane, činjenično netačne i destabilizirajuće.
„Takve problematične izjave stavljaju pod znak pitanja opredijeljenost visokih zvaničnika Republike Srpske da poštuju ustavni poredak Bosne i Hercegovine, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, a time i Mirovni sporazum“, izjavila je portparol OHR-a
Ljiljana Radetić.
I dok ministarka Željka Cvijanović smatra da pola Bosne i Hercegovine može u Evropu, predsjednik Republike Srpske uporno napominje da taj entitet ima sve odlike državnosti osim međunarodnog priznanja.
„Nije nimalo slučajno što je Dodik neki dan imao susret sa predstavnicima Kipra. On je na simbolički način možda htio da poruči da je i Bosna i Hercegovina svojevrsni Kipar i da je za BiH rješenje isto ono što je bilo na Kipru“, smatra analitičar Ibrahim Prohić.
Ali ni u OHR-u ipak ne odustaju da pošalju lekciju za ponavljače.
„Ustav također apsolutno jasno navodi da Republika Srpska nije država, nego entitet koji je dio suverene države Bosne i Hercegovine. Ustav BiH ne ostavlja prostora ni za kakav „suverenitet” entiteta, a entitetske nadležnosti ni na koji način nisu izraz državnosti. Pored toga, Daytonski mirovni sporazum ne sadrži nijednu odredbu po kojoj bi RS mogla da bude država u budućnosti“, kaže Ljiljana Radetić.