Generalni sekretarijat Interpola obustavio je "crvene potjernice" raspisane na zahtjev Beograda protiv državljana BiH u slučaju Dobrovoljačka ulica, potvrdila je glasnogovornica Ministarstva bezbjednosti BiH Milada Dreca. Raspisivanje ovih potjernica od Generalnog sekretarijata Interpola tražio je Interpol Srbije, koji je raspisao potjernice za više osoba u slučaja "Dobrovoljačka ulica" nakon što su pravosudni organi te zemlje pokrenuli istragu protiv 19 bh. državljana.
Suspendovanje „crvenih potjernica“ od strane Generalnog sekretarijata Interpola za slučaj Dobrovoljačka ulica, koje je beogradski Ured Interpola raspisao za bh. državljanima, ustvari znači da se informacije o traženim osobama i njihovim saučesnicima neće biti registrovane u Interpolovim bazama podataka. Ovu odluku u Ministarstvu sigurnosti BiH doživljavaju kao diplomatsku pobjedu ministra Tarika Sadovića jer su, kažu, usvojeni svi njegovi argumenti koje je nedavno iznio na sastanku s generalnim sekretarom Interpola.
Portparol Ministarstva sigurnosti BiH
Milada Dreca pojasnila je kako je od sada na snazi i nova privremena procedura u pogledu zahtjeva za slučajeve ratnih zločina:
„Ono što je za nas posebno važno jeste odluka Generalnog sekretarijata Interpola da će se ubuduće zahtjevi za raspisivanjem crvenih potjernica za ratne zločine primati u slučaju kada su zahtjevi dostavljeni od strane međunarodnog suda kao što je Haški tribunal, zatim ukoliko su zahtjevi dostavljeni protiv državljana matične zemlje, dakle, ukoliko matična zemlja traži za svoje državljane raspisivanje crvenih potjernica, i ukoliko su zahtjevi dostavljeni protiv državljana druge zemlje, ali pod uvjetom da se ta zemlja ne protivi raspisivanju potjernica za svojim državljanima.“ Ejup Ganić i Stjepan Kljuić bili su na potjernicama Interpola
Bivši član ratnog Predsjedništva BiH
Ejup Ganić jedan je od onih protiv kojih su potjernice raspisane. Iako nije pažljivo pratio sva dešavanje oko slučaja kojeg je pokrenula Srbija, kaže da je zadovoljan reakcijom BiH:
„Jesam. U BiH ima snage da se te stvari završavaju. Naš je, možda, problem što smo pretjerano naivni i dobronamjerni prema Srbiji. Zaboravljamo, ustvari, da tamo nisu izvršene promjene politike, nažalost, ali bilo bi nam drago da dođe do promjene politike u toj zemlji.“ Što se Srbije tiče, kaže, potjernicama i procesom je pokušala destabilizirati BiH:
„Oni su pokušavali sebi da rezervišu pravo da svakog ko im se ne sviđa mogu da uhapse - i uz to pokušavaju uključiti međunarodnu zajednicu, tako da stvari dobijaju jednu apsurdnu situaciju. Nisam puno obratio pažnju na to, ali vjerovatno ako neko iz međunarodne zajednice detaljnije pogleda u sve to, vidjeće da su namjere Srbije, ustvari, nastavak one stare politike, ali drugim sredstvima.“ 
Sama potvrda da ’92. nije bio ratni zločin - jeste bio incident koji treba procesuirati i da u međuvremenu, s obzirom da nije bilo dovoljno podataka, argumenata da treba da se podigne određena optužnica, došlo je do toga da, i ono što je Tužilaštvo Srbije željelo, Interpol jednostavno ne prihvati.
Bivši general Armije BiH
Jovan Divjak, za kojim je također raspisana potjernica, njihovo povlačenje smatra pozitivnim činom koji pokazuje da je Interpol shvatio na kom nivou su događaji u Dobrovoljačkoj u rangu ratnog zločina:
„Sama potvrda da ’92. nije bio ratni zločin - jeste bio incident koji treba procesuirati i da u međuvremenu, s obzirom da nije bilo dovoljno podataka, argumenata da treba da se podigne određena optužnica, došlo je do toga da, i ono što je Tužilaštvo Srbije željelo, Interpol jednostavno ne prihvati. Možda pokazuje izvjesnu ozbiljnost odgovornost države BiH da se pomalo kasno uključila da bi, zajedno sa Tužilaštvom Srbije, to stavila tamo gdje mu je mjesto, znači da se pitanje procesuiranji da se ostavi Tužilaštvu BiH.“ Ovo je, poručuje Divjak, dobar korak u odnosu na komunikaciju BiH i Srbije, ali i drugih zemalja uključenih u ratna zbivanja u zemlji:
„Da pokaže da postoji, ako ništa drugo, međunarodna saglasnost da se na način koji je predviđen međunarodnim ratnim pravom rješavaju ona pitanja koja su od interesa za državu - jednu, drugu i treću.“ Odluka Interpola da obustavi potjernice je autonomna i bazirana na činjenicama koje su im iz BiH predočene u konkretnom slučaju, kaže zamjenik ministra pravde BiH
Srđan Arnaut. Iako nedavno održani sastanak tužilaca i ministara pravde Srbije i BiH nije direktno uticao na ovu odluku, ona bi mogla biti i dodatni poticaj:
„Moramo reći da je nepotrebno bilo doći do takve mjere zaoštravanja po pojedinim pitanjima - Tuzlanska kolona, Dobrovoljačka, da se jednostavno moralo i ranije odgovoriti. I mislim da je BiH skoro godinu dana i nešto dana davala incijative da se sjedne i razgovara. Mi smo sad imali razgovore. Nije bilo razgovora o pojedničanim predmetima, ali su postavljene dobre osnove da se sklopi sporazum, odnosno da se unaprijedi saradnja i otklone prepreke, kao što su pitanja dvojnog državljanstva, neisporučivanja svojih državljana itd.“ Inače, istragu po ovom slučaju od 2006. godine, a protiv članova ratnog vojnog i političkog rukovodstva RBiH, vodi Tužilaštvo BiH. Do sada nije podignuta nijedna optužnica.
Šamar srpskom pravosuđu
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije saopštilo je da do danas nije bilo upoznato sa praksom da se Interpolove poternice mogu raspisivati ako za to postoji saglasnost zemlje čiji je državljanin osoba koja se traži.
"Takva praksa je nepoznata Tužilaštvu i ona je u suprotnosti sa ciljevima istine i efikasne pravde zbog čega se i gone osumnjičeni za ratne zločine", navedeno je u saopštenju Tužilaštva. U saopštenju se ističe da Tužilaštvo za ratne zločine zajedno sa kolegama iz BiH, ulaže velike napore da se unapredi saradnja između pravosuđa dve države upravo da bi se sprečila nekažnjivost za ratne zločine."Srbija smatra da je ovaj potez Interpola problematičan. Ministarka pravde
Snežana Malović u izjavi za B92 kaže da će Srbija reagovati na ovakvu odluku:
„Smatram da potez Interpola nije utemeljen na međunarodnom pravu, niti na njihovim internim pravilima i Republika Srbija, odnosno Ministarstvo pravde, MUP i Kancelarija Interpola u Beogradu će uputiti narednih dana svoju reakciju na to.“Da li će ovakva odluka Interpola smiriti strasti u regionu u kome su krenule igre, kako upućeni smatraju, politički motivisane – poternica na poternicu? Nakon izdavanja poternica za slučaj Dobrovoljačka ulica na kojoj su i visoke političke ličnosti iz BiH, stigla je iz Sarajeva najava kontraudarca - poternica protiv bivših predsednika države iz Srbije.
Nataša Kandić, direktorka Fonda za humanitarno pravo poznata na celoj teritoriji bivše Jugoslavije kao dosledni borac za pravdu, za dovođenje pred sud optuženih za ratne zločine, za zaštitu prava žrtava rata o kojima malo koja država vodi računa, kaže za naš program da ova odluka ide na ruku svim državama regiona. Jer sve bi podjednako htele da zaštite svoje državljane od optužbi, mada bi istovremeno htele i da sude onima preko granice. Jer, još uvek se, toliko godina nakon rata, žrtve i zločinci smatraju „svojim“ i „tuđim“, prema etničkim merilima. U slučaju Dobrovoljačke ulice, Kandićeva smatra da bi redosled poteza srpskog Tužilastva trebalo da bude drugačiji od onog koji je bio:
„Bilo bi mnogo logičnije da je, ako je posedovalo dokaze, to predalo Tužilaštvu BiH i tražilo pokretanje postupka.“Ministarka Malović, međutim, na ovakve primedbe uzvraća:
„Želim da naglasim činjenicu da je BiH ovaj slučaj vodila od 2003. godine i da ni do dan danas nisu usledili konkretni rezlutati.“
Nataša Kandić dalje objašnjava svoj stav zašto smatra da je problem na drugoj strani - u nedostatku saradnje, a ne u poternicama:
„Kako se čini iz prakse, takva saradnja se izbegava, a ona će morati biti uspostavljena kad - tad. Ona se izbegava zato što postoji još nad pravnim pristupom prevaga političkog pristupa. Tužilaštva postupaju kao politička tela. Ona će izdavati optužnice a mimoićiće organe države čije državljane optužuju. Umesto crvenih poternica mora da postoji profesionalna saradnja u porcesuiranju ratnih zločina, nezavisno od toga ko se na kojoj poziciji nalazi.“Ministarka pravde Snežana Malović:
„Ovaj potez Interpola ne može da doprinese rasvetljavanju ratnih zločina, utvrđivanju istine i samim tim ne može da vodi pomirenju u regionu. Smatram da će biti veoma otežano suđenje za ratne zločine, jer je činjenica da su ratni zločini činjeni na prostoru bivše Jugoslavije, da se počinioci nalaze na teritoriji jedne zemlje, da se dokazi nalaze na teritoriji druge zemlje, da su svedoci na teritoriji treće zemlje ili su negde u inostranstvu. Prema tome bez saradnje u regionu, bez podrške međunarodne zajednice i međunarodnih tela kao što je Interpol ne možemo da imamo ni aktivno rasvetljavanje ratnih zločina.“Advokat
Đorđe Dozet, branilac optuženog Ilije Jurišića, inače državljanina BiH, kome se sudi u Beogradu po optužnici za ubistvo vojnika u Tuzli 1992. godine, kaže da odluka Interpola ima i dobru i lošu stranu::
„Sprečiće da se desava dvojnost potupaka koji izazivaju političke tenzije među državama regiona. Ali, sa druge strane,činjenica da se menjaju pravila bas u trenutku kada je raspisana poternica za Dobrovoljačku ulicu, pokazuje koju težinu mi imamo kao zemlja i kao narod u međunarodnoj zajednici."RSE: Da li mislite da je to šamar pravosuđu Srbije?
Dozet:
Naravno da je šamar, ne samo pravosuđu, nego celoj državi.
Povodom odluke Interpola, postavlja se i još jedno pitanje očekivano za prostor Balkana na kome su stvari nedorečene i nedovršene. Važi li to za Kosovo ili ne ? Ministarka pravde kaže da se ne odnosi na Kosovo jer to, po Rezoluciji UN 12 44 nije nezavisna država. Očekuje se da se oglasi Priština. Ova priča će se, zasigurno, nastaviti.
*****
Pročitajte i ovo:
Povlačenje potjernica i za 'tuzlansku kolonu'? Suđenja u raljama politike Protest boraca u bivšoj Dobrovoljačkoj Spor oko potjernice za zločin u Dobrovoljačkoj