Ovo, između ostalog, piše u dopisu koji je jutros otišao iz centrale Interpola svim zemljama članicama, potvrdio je Radiju Slobodna Evropa ministar sigurnosti BiH Tarik Sadović, koji je u Lionu u centrali Interpola razgovarao sa generalnim sekretarom te organizacije Ronaldom Nobleom.
Do okončanja spora koji je nastao između BiH i Srbije neće biti raspisivanja crvenih potjernica, a difuzne potjernice za slučaj Dobrovoljačka neće biti validne, kaže ministar sigurnosti BiH
Tarik Sadović. Centrala Interpola zatražila je od Haškog tribunala i zvaničnu informaciju o slučaju Dobrovoljačka ulica u Sarajevu. O ovome su jutros, navodi Sadović, obaviještene sve članice Interpola uključujući i Srbiju.
„Interpol je, također, zatražio od Haškog tribunala zvaničnu informaciju o tom slučaju i očekuju vrlo brzo da se Haški tribunal i pismeno obrati kako bi njihov pravni odjel mogao donijeti konačnu odluku. Jutros je svim zemljama članicama Interpola otišao jedan dopis u kojem se kaže da je generalni sekretarijat odlučio da sve informacije vezano za ovaj slučaj Dobrovoljačka do okončanja revizije pred pravnim odjelom Interpola neće biti registrirane u bazama Inetrpola, niti će crvene potjernice biti izdate.“Ministar Sadović pojašnjava razliku između crvenih i difuznih potjernica:
„Difuznu potjernicu raspisuje nacionalni biro države članice Interopla. Ona postaje crvena potjernica u onome momentu kada je odobri pravni odjel Interpola.“S druge strane, iz Biroa za medije MUP-a Srbije u utorak uveče je saopšteno kako je Interpol iz Beograda uputio u
BiH smatra da je nadležna za događaje u Dobrovoljačkoj ulici zato što se događaj dogodio u BiH, radi se o državljanima BiH, a Haški tribunal je ustupio taj spis Bosni i Hercegovini i istraga se vodi u Tužilaštvu BiH.
Sarajevo difuzne potjernice za više državljana BiH, osumnjičenih da su počinili ratni zločin u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine. Takođe se navodi da centrala Interpola u Lionu od Beograda nije zatražila nikakvo dodatno pojašnjenje razloga zbog kojih je MUP Srbije raspisao međunarodne potjernice.
Za slučaj Dobrovoljačka vode se paralelne istrage u Sarajevu i Beogradu iako postoji Sporazum o regionalnoj saradnji između dva Tužilaštva. Priča o potjernicama za 19 bh. državljana dodatno je poremetila odnose između dvije države. Pomoćnik ministra pravde BiH
Srđan Arnaut pojašnjava u čemu je problem:
„Kada je riječ o Dobrovoljačkoj ulici, Republika Srbija smatra da ima pravo da sudi za događaje u Dobrovoljačkoj ulici, za što istragu vode još od 1993. godine, dok BiH smatra da je nadležna za događaje u Dobrovoljačkoj ulici zato što se događaj dogodio u BiH, radi se o državljanima BiH, a Haški tribunal je ustupio taj spis Bosni i Hercegovini i istraga se vodi u Tužilaštvu BiH.“I glavni tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašanin više puta je ponovio da su Zakon o krivičnom postupku ali i Ustav BiH jasni:
„Domaći državljani ne mogu se ekstradirati i u tom slučaju domaći državljanin ne može se uhapsiti. Slučaj Dobrovoljačka se ispituje u Tužilaštvu BiH, predmet postoji od 2005. godine.“Sa protesta 27. maja u Sarajevu, u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici, na kojim je izraženo neslaganje zbog optužbi na račun branilaca Sarajeva, Foto: Midhat Poturović
Jedan od bh. građana čije će se ime navodno naći na Interpolovim potjernicama za slučaj Dobrovoljačka je i bivši general Armije BiH
Jovan Divjak. Više puta je ponovio da se ne boji potjernica jer se ne osjeća krivim za ono što se događalo u Sarajevu 3. maja 1992. godine. Divjak smatra da se slučaj Dobrovoljačke ulice politizira:
„Kad neko ima probleme kod sebe, on ih onda prebacuje na drugu stranu. U ovom našem slučaju, s obzirom na činjenicu da nema jedinstva u Predsjedništvu, da nema jedinstva u Ministarskom vijeću, onda nam se može dešavati ono što mi već radimo, jer Tužilaštvo BiH na tome radi više godina. Koliko ja znam, oni nemaju dovoljno elemenata da se bilo šta poduzme. Bilo je ono što se desilo, nije trebalo da se desi, taj proces se vodi i nije trebalo. Znači naša je strana kriva što je prepustila da se za to zainteresuje Tužilaštvo Republike Srbije.“Mogućnost da za 19 bh. državljana beogradski ured Interpola raspiše potjernice nije zaoštrila samo odnose BIH i Srbije, već je još jednom pokazala nejedinstvo stavova unutar BIH. Inicijativu državnog ministra sigurnosti da se obrati centralnom uredu Interpola nisu sa odobravanjem dočekali u RS-u. Reagovao je premijer tog entiteta
Milorad Dodik:
„Gospodin Sadović ne odražava, ni ta njegova odluka, stav BiH jer nijedan organ BiH nije odlučio da se tako uradi. Prema tome, to je njegova lična, neodgovorna odluka.“
Uz riječi “povukli su đavola za rep, sad kad su ga povukli, dobiće ga” član državnog Predsjedništva
Željko Komšić odgovorio je na pitanje zašto je zatražio od Tužilaštva BiH da se raspišu optužnice za bivšim predsjednicima SRJ Zoranom Lilićem i Dobricom Ćosićem. Bio je to samo jedan od odgovora iz BiH za, kako se tvrdi, “politiziranje slučaja Dobrovoljačka”:
„Jedina namjera jeste demoralisati ljude koji su se borili za ovu državu, napraviti nas sve istima, da smo svi isti, da je količina zločina koji je počinjena u BiH ista, što mi dobro znamo da nije.“Državno Predsjedništvo, što je bilo i za očekivati, baš kao i o manje osjetljivim temama nije našlo zajednički jezik kada je riječ o tome ko treba procesuirati slučaj Dobrovoljačka ulica: Srbija ili BiH.