Đukanović: Nije bilo korupcije u privatizaciji Telekoma

Serija saslušanja Anketnog odbora koji istražuje aferu Telekom u petak je doživjela vrhunac svjedočenjem bivšeg premijera Mila Đukanovića koji je odgovarao na pitanja parlamentaraca.

"Privatizacija Telekoma je obavljena u skladu sa tada važećim zakonodavstvom i smatram je jednom od najupsješnijih privatizacija koje su obavljene u Crnoj Gori. Nemam nikakvih saznanja o korupciji i na tu temu vam zaista, i pored najbolje volje, ne mogu kazati ništa osim da korupcije u privatizaciji Telekoma nije bilo", rekao je lider vladajuće Demokratske partije socijalista Milo Đukanović.

On je bio predsjednik Vlade u vrijeme privatizacije crnogorskog Telekom-a koji bi se, prema određenim indicijama, sumnjama na domaćem terenu, ali i nalazima američkih relevantnih institucija, mogao okarakterisati kao primjer korupcije na visokom nivou u kom je isplaćeno mito višemilionske vrijednosti.

Anketni odbor crnogorskog parlamenta za prikupljanje činjenica i informacija o korupciji u privatizaciji Telekoma je, nakon serije besplodnih sjednica koje nijesu unijele više svjetlosti u ovaj slučaj, saslušavao bivšeg premijera Mila Đukanovića.

Ključna pitanja parlamentaraca su se odnosila na konsultantske ugovore preko kojih su, navodno, podmićeni domaći visoki funkcioneri i dio menadžmenta crnogorskog Telekoma, a u fokusu pažnje pojedinih članova Anketnog odbora je bila činjenica da je crnogorska Vlada novcem poreskih obveznika dotirala stranog investitora pri otkupu akcija manjinskih akcionara Telekoma.

"Da li ste Vi, odnosno vaša vlada odlukom o kontribuciji 0,3 eura po akciji u suštini doveli u povlašćeni položaj Matav, narušili neke od temeljnih principa berzanskog poslovanja?", pitao je poslanik Demokratskog fronta Koča Pavlović.

Odgovarajući na Pavlovićevo pitanje, Milo Đukanović je naglasio da je odluka o vladinom učešću u otkupu akcija Telekom-ovog novog vlasnika - Magyar Telekoma donijeta nakon potpisivanja privatizacionog ugovora, te da se ona ne može tretirati kao dio privatizacionog procesa.

Osim toga, bivši premijer je rekao da je Vlada na to imala zakonsko pravo, a da je na njenoj strani bila i elementarna ekonomska logika.

Dali smo malo da bismo dobili mnogo, rekao je Đukanović:

"Savjetnici u privatizaciji su nas informisali da teku razgovori između manjinskih akcionara i Matava, da nije mnogo vjerovatno da će postići sporazum zbog toga što je Matav vrlo čvrst u uvjerenju da ne treba da ponudi više od 2, 2 eura po akciji. Plašeći se da bi se moglo dogoditi da 50 miliona eura ne uđe u Crnu Goru mi smo se opredijelili da iz privatizacionog prihoda potencijalno opredijelimo 6, 9 miliona da bi obezbijedili priliv od 51 miliona eura u crnogorsku privredu. Vlada je u finalu potrošila oko 3 miliona eura, a da je crnogorska ekonomija dobila 23 miliona eura."

Konsultatntski ugovori

Crnogorski Telekom je privatizovan 2005. godine, kada je većinski paket akcija koji je do tada bio u vlasništvu države Crne Gore, kupio mađarski Matav, današnji Magyar Telekom koji je u vlasništvu njemačkog Deutsche Telekoma.

Država je za tu prodaju dobila 114 miliona koji su umanjeni za tri miliona koji su izdvojeni za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara kojima je investitor stekao skoro potpuno vlasništvo nad crnogorskim Telekomom.

Dio stručne i političke javnosti je sumnjao da se radilo o korupcionaškom poslu ali za to nije bilo dokaza. Aferu je oživio, početkom godine, objavljen nalaz američke Komsije za hartije od vrijednosti, odnosno, pristanak Deutsche i Magyar Telekoma da, pored 60 miliona troškova za advokatske usluge, plate blizu 100 miliona dolara da njujorški Okružni sud ne bi nastavio proces zbog malverzacija prilikom kupovine crnogorskog telekomunikacionog operatera.

Deutsche Telekom je, navodno, preko svoje podružnice Magyar Telekom crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije Telekoma Crna Gora isplatio mito u iznosu od 7,35 miliona eura, a u tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti napisano je da su podmićivanje u Crnoj Gori u ime Magyar Telekoma omogućila tri direktora, od kojih su dva bili i članovi uprave Crnogorskog Telekoma i nakon privatizacije, i to preko četiri lažna ugovora o konsultantskim uslugama.

Domaća javnost je u ovim navodima "prepoznala" tadašnje članove uprave CG Telekoma Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića koji su negirali učešće u koruptivnim radnjama, baš kao i advokat Ana Kolarević, za koju je i njen brat Milo Đukanović, u jednom od javnih nastupa, rekao da je izvjesno da se na nju odnose navodi o "sestri visokog državnog funkcionera", koja je takođe umiješana u koruptivne operacije u procesu privatizacije Telekoma.

Poslanik opozicionog Demokratskog fronta Predrag Bulatović je upravo sporne ugovore naveo kao temelj moguće korupcije u procesu privatizacije Telekoma.

"Dobili su monopol, dobili su visoke cijene u narednih nekoliko godina, dobili su to da zaustave konkurenciju u regionu. To je osnova da se može pretpostavljati ali ja to ne želim da konstatujem da - ako je bilo korupcije u privatizaciji onda su svi ovi ugovori proistekli iz toga", rekao je Bulatović.

Na seriju Bulatovićevih pitanja u vezi spornih konsultantskih ugovora, Đukanović je kratko odogovorio:

"Vlada kojom sa ja predsjedavao se time nije bavila. Dakle, odgovor na sva pitanja koja je gospodin Bulatović pomenuo – da li ste znali za neki od tih ugovora, moj odgovor je kumulativno ne."

Đukanovićevo svjedočenje pred Anketnim odborom predstavlja kraj serije saslušanja, koja to uglavnom nijesu ni bila.

Pred ovim tijelom su se do sada našli bivši ministar ekonomije Darko Uskoković, bivši potpredsjednik Savjeta za privatizaciju Veselin Vukotić, bivši predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović, bivši direktor nekadašnje Euromarket banke Branimir Pajković i tri ključna bivša menadžera Telekoma iz tog perioda: Oleg Obradović, Milan Perović i Miodrag Ivanović, ali su svi negirali postojanje korupcije, a neki od njih su odbili da odgovaraju te su samo priložili pisane izjave.