Dostupni linkovi

Da li kandidatski status donosi i novac iz EU


Ilustracija
Ilustracija
Dobijanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji Srbiji otvara velike mogućnosti za korišćenje novih značajnih evropskih finansijskih fondova. Međutim, to se neće dogoditi odmah zbog budžetskih pravila EU.

Vensan Dežer, šef kancelarije Evropske unije u Beogradu, čestitao je Srbiji, kako je rekao, izvesno dobijanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. On je dodao da bi već od ponedeljka trebalo da raditi punom snagom ka sledećem koraku - otvaranju pregovora o prijemu u tu zajednicu.

„Očekuje se da će velika odluka o odobravanju statusa kandidata biti potvrdjena od strane šefova država i vlada zemalja Evropske unije. To je sjajna vest za Srbiju, i čestitam srpskoj vladi, ministrima, parlamentu, i svim
Vensan Dežer
Vensan Dežer
zvaničnicima koji su naporno radili kako bi obezbedili status kandidata koji je značajan korak na evropskom putu ove zemlje. To nam daje energiju da preduzmemo korake i da idemo napred“, naveo je Dežer.

Gradjane Srbije najviše zanima hoće li imati konkretnu korist od novog statusa Srbije na putu evropskih integracija, odnosno najpre da li će biti novčane pomoći iz Evrope.

Ognjen Mirić, zamenik direktora Kancelarije Srbije za evropske integracije i koordinator za fondove EU, kaže da će iz tih izvora po dobijanju statusa kandidata Srbija moći da računa na oko 200 miliona evra, koji su već ukalkulisani sadašnjim evropskim budžetom.

„Ono što je pogodnost za Srbiju i druge zemlje zapadnog Balkana je da države članice ove godine pregovaraju o novom budžetu Evropske unije za period od 2014. do 2020. godine. U predlogu tog budžeta EU je za države zapadnog Balkana i Tursku predvidela 2,6 milijardi evra više nego u ovoj godini. To znači i da će Srbija dobijati znatno više sredstava nego do sada", navodi Mirić.

Ništa bez projekata

Od 2000. godine Srbija je kroz različite programe dobila više od dve milijarde evra iz EU. Godišnje iz pretpristupnih fondova dobija 200 miliona evra. Međutim, kaže Mirić, sam status kandidata u smislu finansijske pomoći ne znači mnogo ako Srbija nema gotove projekte koje bi pomogla Evropska unija:

„Srbija mora da bude spremna za trošenje tih sredstava. Upravo u periodu od 2007. do 2010. godine u Turskoj, Makedoniji i Hrvatskoj nije potrošeno više od 10 odsto predviđenog novca, jer te države nisu bile spremne da apsorbuju
"Od 2007. do 2010. u Turskoj, Makedoniji i Hrvatskoj nije potrošeno više od 10 odsto predviđenog novca, jer te države nisu bile spremne da apsorbuju sve što je ponuđeno", kaže Ognjen Mirić.

ve što je ponudjeno. Članstvo u Evropskoj uniji predstavlja dobru mogućnost koju države treba da iskoriste na pravi način.“

Prema dosadašnjim iskustvima zemalja kandidata, od 15 do 20 odsto ukupnog iznosa koji jedna država dobija od Evropske unije namenjeno je poljoprivredi.

Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije, zaključuje da Srbija mora da ojača kapacitete kako bi iskoristila sve što joj se nudi, kao i da je jedna od najbitnijih stvari linearizacija pretpristupnih fondova.

“To je dugoročni projekat koji mora da bude uskladjen sa budžetiranjem same Evropske unije, na sedmogodišnje cikluse i slično. Sada su otvorena dva IPA fonda, od pet mogućih, pa će se otvoriti i pretpristupni fondovi. Oni su pre svega za Srbiju bitni u oblasti poljoprivrede, koja je i najveća zajednička politika EU i nosi najviše subvencija. Da bi Srbija bila pripremljena konačno mora da završi proces statističke regionalizacije. Onda bi najviše novca otišlo onima koji su statistički nejnerazvijeniji”, kaže Jelena Milić.

Sticanjem statusa kandidata Srbija je dobila pravo da učestvuje u svih 26 programa pomoći Evropske unije. Trenutno učestvuje u sedam, od kojih se jedan odnosi na naučno-istraživačku delatnost, dok je zainteresovana za projekte za mlade, u obrazovanju, i pomoć lokalnim samoupravama.
XS
SM
MD
LG