Dostupni linkovi

Da li su vlasti BiH okrenule leđa iseljenicima


Zgrada Vlade Federacije BiH u Sarajevu, ilustrativna fotografija
Zgrada Vlade Federacije BiH u Sarajevu, ilustrativna fotografija
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH sabralo je u jednu publikaciju ažurirane podatke o tome koliko Bosanaca i Hercegovaca živi van BiH. Uprkos činjenici da oni žele biti dio bosanskohercegovačke priče, bez obzira što veliki broj njih ima i državljanstvo zemlje u kojoj živi, vlasti BiH čine malo da im to i omoguće.

Vlasti u BiH posljednjih godina nisu imale pouzdane podatke o broju Bosanaca i Hercegovaca koji žive van BiH. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice izdalo je publikaciju 2008. godine sa do tada prikupljenim podacima, na osnovu koje je procijenjeno da bh. građana van BiH ima oko 1,3 miliona.

Ove godine na osnovu statističkih podataka 15 zemalja koje su obuhvaćene analizom, a gdje živi više od 10.000 bh. građana, došli su do cifre od 1,8 miliona, te još 200.000 u manjem broju u raznim zemljama svijeta.

Prikupljeni podaci su razbili i dosadašnje predrasude o bh. dijaspori, kaže Ruzmira Tihić Kadrić, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH:

Iseljeništvo BiH nisu izbjeglice. To su dobro integrisani ljudi, sa riješenim statusom. Preko 500.000 ih ima držvaljanstvo država prijema, znači to su državljani tih država, od kojih su većina državljani BiH i dalje, jer se samo njih 61.000 odrekla državljanstva BiH. U nejvećm broju se radi o mladim ljudima koji su radno sposobni. Prosjek starosti u SAD-u je oko 30 godina, u zemljama EU oko 41 godina, velikim brojem su obrazovani. Znači, našu dijasporu čini veliki broj mladih i visoko obrazovanih ljudi. Ono što predstavlja posebnu vrijednost je da su ti ljudi dosta vezani za BiH, da oni na razne načine pomažu zemlju. Međutim, postoje mnoge mogućnosti jedne drugačije, sistemske podrške i pomoći uvezivanja tog iseljeništva sa razvojem zemlje.“, naglašava Ruzmira Tihić Kadrić.

Većina iseljenika želi sačuvati kontakt sa maticom i spremna je pomoći na razne načine. Od humanitarnih akcija, koje s vremena na vrijeme organizuju, do povezivanja naših stručnjaka sa svjetskim stručnjacima u određenim oblastima, kaže profesor Goran Sakalović, predsjednik Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti, koji već šestu godinu zaredom organizuje dane Akademije u BiH:

„Ja mislim da je najvažnije to što se mi vidimo opet, što se na neki način ponovo upoznamo, jer se veze izgube tokom vremena. A ja mislim da mi puno možemo pomći u razvoju zdravstva u BiH.“, smatra profesor Sakalović.

Ovih dana Dani Akademije odžani su u Bihaću, gdje je više od stotinu predavača iz raznih zemalja svijeta, zajedno sa domaćim stručnjacima, razmatralo nekoliko oblasti: od unapređenja medicine do uzgoja poljoprivrednih proizvoda.

Koliko su bh. iseljenici vezani za svoju domovinu govore i brojne humanitarne akcije koje pokreću kako bi pomogli bh. stanovnicima u nevolji.

Članovi Akademije, mahom naseljeni u Americi, prikupljaju novac između ostalog i za stanovnike BiH pogođene poplavama:

„Mi smo se angažovali na prikupljanju sredstava za obnavljanje bolnice u Bihaću. Trenutno ide akcija prikupljanja donacija za poplavljena područja. I zadnja informacija koju imamo je da smo prikupili 7.280 dolara. Naš cilj je da prikupimo 10.000 dolara unutar jedne sedmice. Unutar naše aktivnosti mi dodjeljujemo stipendije studentima ili mladim istraživačima koji su radili radove koji doprinose razvoju BiH ili uspostavljanju boljih veza između BiH u Sjeverne Amerike i Kanade.“

U proteklih pet godina, koliko se organizuju Dani Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka u BiH, ostvarena su i brojna poznanstva koja imaju konkretne rezultate, kaže profesor Sakalović:

„Mi smo uspostavili vrlo dobre veze ovdje sa ljekarima. Ima veliki broj ljekara koji sada dolaze u Ameriku na posebne specijalizacije i subspecijalizacije. I što je vrlo interesantno, svako od nas dobiva e-maile od ljudi čiji su rođaci bolesni, ili su oni sami bolesni, i traže savjete šta da se radi, kako da se dobiju lijekovi, koji su najbolji tretmani, tako da mi na neki način kontinuirano radimo ono što se zove u Americi e-konsalt, besplatno, tako da je to pomoć pacijentima.“, kaže Sakalović.

Stoga je važno da i bh. zvaničnici znaju gdje ima naših ljudi i šta oni mogu uraditi kako bi pomogli bh. iseljenicima, kaže Ruzmira Tihić Kadrić, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH:

„Veoma je važno da u zemljama u kojima imamo veliki broj naših ljudi, pogotovo zbog velikog interesa za povratkom u BiH u nekim godinama, imamo sporazume o socijalnom i penzionom osiguranju, sa mogućnošću prenošenja tog penzionog osiguranja. U periodu poslije rata kada imamo veliki broj daljeg iseljavanja, posebno kada je u pitanju radna migracija, da imamo sporazume o zapošljavanju kako bi ti naši ljudi bili zaštićeni. Da ne govorimo o sporazumima o naučnoj, obrazovnoj, kulturnoj i sportskoj saradnji, sa jednim posebnim akcentom koji bi ovi sporazumi trebali imati u skladu s ovim vremenom i mogućnostima, jer posebno su se obradile opcije transfera znanja, olakšavanje transfera znaja i podrška takvim aktivnostima organizacija i pojedinaca iz iseljeništva. Mi želimo skrenuti pažnju da dijaspora mora biti sastvani dio i razvojne politike BiH, da mora biti integralni dio BiH, i njenog stanovništava i politika. Tu nisu ljudi koji žive negdje vani, nego na koje treba računati i koje trebamo vezati za ovu zemlju.“, zaključuje Tihić Kadrić.
XS
SM
MD
LG