Ambasador SAD-a u BiH
Patrick Moon, kao gost panela na univerzitetu u Vašingtonu, najavio je da će početkom naredne godine sa nevladinim sektorom i lokalnim partnerima započeti razgovor o rekonstrukciji Federacije BiH s ciljem da bude što efikasnija, manje birokratska i u svrsi razvoja i prosperiteta svojih građana. I dok većina bh. političara tu inicijativu podržava, neki analitičari kažu kako je civilni sektor u BiH toliko slab da ne može pokrenuti nikakav značajniji proces, te da je za ustavne promjene nužna politička volja.
Federacija Bosne i Hercegovine jedan je od dva bosanskohercegovačka entiteta, koji ima 11 vlada, 11 skupština, stotinu ministara, isti broj zamjenika, vozača i sekretarica. Osim zakonodavne i izvršne vlasti, na nivou Federacije BiH postoji Ustavni i Vrhovni sud, predsjednik i dva potpredsjednika sa svojim savjetnicimaa, vozačima i sekretaricama. No, tu nije kraj. Ovaj bh. entitet ima 10 kantona koji, svaki za sebe, imaju zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, zasebno školstvo, zdravstvene i kulturne ustanove, a finansiraju se iz kantonalnih budžeta. Ali, ni tu apsurdi ne prestaju. Nije moguće polagati ni vozački ispit u opštinama koje nisu dio istog kantona, a u jednom kantonu ne važi zdravstveno osiguranje drugog kantona.
Patrick Moon
Kako živjeti u ovakvim paradoksima, najbolje znaju građani Olova, gradića udaljenog 50-tak kilometara od Sarajeva. Do početka rata administrativno su pripadali glavnom gradu BiH, a nakon njega ušli su u sastav Zeničko-dobojskog kantona. Da bi došli do Zenice, udaljene 120 kilometara, gdje se, prema Ustavu jedino mogu liječiti, prolaze kroz Sarajevo. Zbog te činjenice su ogorčeni.
„Mi fizički, ma kako god okrenete, pripadamo Sarajevskom kantonu. To što je nama urađeno, kao Olovu, je katastrofa“, kaže jedan od Olovčana a njegov sugrađanin dodaje:
„Meni treba, ako hoću da se liječim, prvo da odem u Sarajevo, pa za Zenicu. To je dupli put“
Problemi građana Olova nisu naišli na razumijevanje u Federalnom parlamentu, od čijih su poslanika tražili da izmijene zakon o federalnim jedinicima i taj grad pripoje Kantonu Sarajevo. Za to, kao i za sve ostalo, nije postojala politička volja, zbog čega se, uostalom, 17 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma nije pomaklo sa “mrtve tačke” kada je riječ o ustavnim promjenama. Svi dosadašnji prijedlozi dolazili su od predstavnika međunarodne zajednice, pa tako i posljednji, američkog ambasadora u BiH Patricka Moona. On je, naime, najavio da će početkom naredne godine sa nevladinim sektorom i lokalnim partnerima započeti razgovor o rekonstrukciji Federacije BiH. Mišljenja političara, u tom smislu, su podijeljena.
Potrebne promjene najprije na državnom nivou
Tako u SDA smatraju kako ustavne promjene treba početi na državnom nivou, pa tek onda ići na niže nivoe vlasti. O tome
Amir Zukić, generalni sekretar SDA kaže:
„To je jeftinije, efikasnije i bolje, jedino pravo rješenje, s druge strane, ulazeći, da kažem, u kuću na mala vrata, na prozor, neće ponovo dobro Bosni i Hercegovini donijeti.“
Predstavnici stranaka sa hrvatskim predznakom već neko vrijeme u javnim istupima zagovaraju treću federalnu jedinicu unutar Bosne i Hercegovine. Iako nikada konkretno nisu govorili koje dijelove bi obuhvatala, naslućuje se kako se radi o povezivanju kantona sa većinskim hrvatskim stanovništvom. O tome da li je za HDZ BiH prihvatljiva inicijativa američkog ambasadora i kako bi trebala izgledati Federacija BiH, odgovara
Marinko Čavara, potpredsjednik te stranke.
„Treba reorganizirati Bosnu i Hercegovinu u četiri teritorijalno-administrativne jedinice, od kojih bi jedan bio Distrikt Sarajevo, dok bi druge teritorijalne jedinice uredile na istovjetan način prava naroda i onih koji su u manjem broju, a na taj način vjerovatno i osigurali da legitimni predstavnici konstitutivnih naroda imaju svoje predstavnike u vlasti. Podupiremo jednu takvu inicijativu.“
„Mi ne smijemo nekom novom rekonstrukcijom Federacije dovesti opet ili dio FBiH ili dio nekog naroda, ili jedan narod u diskriminirajući položaj“, smatra portparol HDZ 1990
Veso Vegar.
Nepovjerenje u civilni sektor
Iako američki ambasador u BiH rekonstrukciju Federacije BiH vidi u svjetlu smanjenja birokratije, njenog razvoja i prosperiteta svih građana, postavlja se pitanje - koliko je to moguće u trenutku kada domaći političari nisu u stanju da se dogovore ni oko najobičnijih pitanja, a kamoli novog preustroja države ili jednog njenog entiteta. No, pojedini analitičari kažu kako bi civilno društvo, kako je to zamislio Patrick Moon, trebalo o tome da razgovara, a ponuđena rješenja dostavi bh. političarima..
„Očigledno međunarodne instance, uključujući i američku administraciju prepoznaju kako je teško dobiti političku saglasnost od lidera da urade nešto što će biti objektivno protivno njihovom interesu,
Slavo Kukić, kaže
Adis Arapović, predstavnik Centara civilnih inicijativa.
Iako se
Slavo Kukić, profesor na mostarskom sveučilištu slaže kako je neophodno Federaciju BiH rekonstruisati, misli da najprije treba početi od preustroja Bosne i Hercegovine. Ali, s obzirom na sadašnje dijametralno suprotne politike koje su zastupljene, nije siguran da je to moguće, kao što, kako kaže, ne vjeruje da civilno društvo može naći rješenje.
„Civilni sektor u Bosni i Hercegovini je toliko slab da on zapravo ne može pokrenuti niti kakav značajniji proces. On može biti poticaj, ali nužna je politička volja. Što se mene tiče, političke volje nema i ja ne vidim brzo rješenje koje je na fonu evropskih vrijednosti i evropskih rješenja kojima je zajamčena sloboda i građaninu pojedincu i kolektivitetima, ali kojima je i administrativno ustrojena država koja ne opterećuje njezine građane“, zaključuje Kukić.