Ekonomska saradnja između Vlada Crne Gore i Azerbejdžana, otvorila je mnoštvo pitanja koja su se prelila i u crnogorski parlament. Povod je ratifikacija sporazuma o ekonomskoj saradnji i o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja između dvije zemlje, što je izazvalo sumnje u parlamentu vezane za potencijalne benefite, moguće opasnosti i štete, kao i strateške pravce crnogorske ekonomije u poslovima sa zemljama istočne Evrope.
Poslanici opozicije su iskoristili raspravu o potvrđivanju sporazuma o ekonomskoj saradnji i uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja između Crne Gore i Azerbejdžana, da bi od predstavnika Vlade Crne Gore zatražili dodatna pojašnjenja o benefitima i mogućnostima saradnje sa tom zemljom. Na osnovu dosadašnje prakse u privatizacijama u kojima su ključni investitori dolazili iz Rusije, pokazalo se da su ti poslovni odnosi prouzrokovali više problema nego koristi za državu i ekonomiju.
Ekonomski sporazum sa Azerbejdžnom dolazi nakon što je naftna kompanija te zemlje SOKAR pobjedila na tenderu, američki fond NCH u trci za 99-godišnji zakup turističkog prostotra u Kumboru u Boki Kotorskoj. S obzirom da se radi o Opštini Herceg Novi gdje skoro ni jedna privatizacija turističkih potencijala nije uspjela, postoji sumnja i u posao sa Azerbejdžanom, kazao je
Obrad Gojković iz Socijalističke narodne partije.
"Želim da vam kažem da prilikom privatizacije najnoviji podaci Vektra Boke pokazuju da trenutno u hotelu Plaža ne rade agregati, da nema tople vode, hotel je u ruiniranom stanju i da sada trenutno ima oko 5 gostiju. Znači, da bilo kakav promašaj u budućnosti u sličnim projektima kao što su bili ovi u turističkoj privredi bio bi katastrofalan. Zato svi sa zebnjom očekujemo ovaj projekat", kazao je Gojković.
Saradnja Azerbejdžana i Crne Gore započela je nakon prošlogodišnje posjete predsjednika
Filipa Vujanovića toj zemlji, a potom je i predsjednik Demokratske partije socijalista
Milo Đukanović bio gost predsjednika Azerbejdžana
Ilhana Alijeva.
Uslijedio niz posjeta i razgovora u kojima je konstatovano da je Crna Gora na listi strateških investicionih zemalja azerbejdžanske vlade. Azerbejdžanske kompanije, kako je najavljeno, zainteresovane su za privatizaciju Luke Bar i mogućnost otvaranja proizvodnih pogona u okviru slobodne carinske zone u barskoj Luci. U Baru je nedavno otvoren kulturno ekonomski centar, a u Podgorici diplomatsko predstavništvo.
Medojević: Bijeg od demokratije
O poslovnim i demokratskim standardima Azerbejdžana govorio je predsjednik Pokreta za promjene
Nebojša Medojević koji je kosntatovao da Vlada Crne Gore bježi od investitora iz zapadnih zemalja
Nebojša Medojević, ocijenio je Medojević.
Pitanje zbog čega nema zapadnih investitora u Crnoj Gori postavio je Medojević, koji je na isto pitanje i odgovorio jer iz vladajuće većine niko nije želio da oponira.
"Šta su vam rekli ozbiljni investitori iz Njemačke? Dok je Derpaska u Crnoj Gori, dok su takvi investitori u Crnoj Gori euro njemačkih investicija neće doći ovdje, ni američkih sada jer ste odbili američki fond", kazao je on.
Na pitanja i dileme poslanika opozicije trebalo je da odgovori pomićnik ministra ekonomije
Goran Šćepanović koji nije mogao da odgovori na niz konkretnih pitanja, već ponovio:
"Obaveza je naša da stvorimo povoljan biznis ambijent za investicije, bilo iz inostranstva bilo od strane domaćih investitora. U svakom slučaju vi imate pravo da tražite i postavite poslaničko pitanje i mi ćemo vam odgovoriti na to pitanje jer sada nijesam u posjedu tenderske dokumentacije da bih dao odgovor na vaše pitanje".
Na to je reagovao
Vasilije Lalošević iz SNP-a koji je poručio pomoćniku ministra da nije trebalo da dolazi na skupštinsku sjednicu.
"Nijeste trebali ni da dolazite na sjednicu. Na elementarno pitanje šta to donosi lokalnoj samoupravi vi jednostavno kažete da nemate informaciju da se možemo vama obratiti putem poslaničkog pitanja", poručio je on.