Dostupni linkovi

Crnogorska ekonomija devet godina od nezavisnosti: Raste jedino javni dug


Sa prvomajskog radničkog protesta u Podgorici 2015.
Sa prvomajskog radničkog protesta u Podgorici 2015.

Puna decenija od obnove nezavisnosti Crne Gore je tek sljedeće godine, ali je i deveta godišnjica dobra prilika da se napravi presjek ekonomskog učinka od 21. maja do danas.

Crnogorsku ekonomiju, devet godina od ponovnog sticanja nezavisnosti, karakteriše simboličan obim industrijske proizvodnje, veliki spoljno-trgovinski deficit, dugačka lista preduzeća koja ne izmiruju poreske obaveze, opšta nelikvidnost privrede i problem na koji se ukazuje i sa međunarodnih adresa – visoka zaduženost države.

Međutim, u vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista premijera Mila Đukanovića nijesu zadovoljni nelikvidnošću privrede koju tumače kao posljedicu visokih kamatnih stopa i visokim nivoom dugova lokalnih samouprava koji je, po DPS-u, nastao zbog ulaganja u lokalnu infrastrukturu.

„Prije devet godina direktne strane investicije su bile oko 50 miliona eura, a sada su u prosjeku 378 miliona. Kada posmatramo investicije realizovane u ovom periodu, izgrađeni su kvalitetni hoteli sa pet zvjezdica, izgrađeni su mali hoteli duž crnogorskog primorja, čime su povećani kapaciteti turističke privrede koji su rezultirali povećanjem turističkog proizvoda. Napravili smo mnogo malih hidroelektrana koje su stavljene u funkciju. Počela je realizacija podmorskog kabla između Crne Gore i Italije. Crna Gora je u ovom periodu postigla rekordni rast depozita od dvije milijarde i četiristo miliona eura. Prosječna plata u Crnoj Gori je u neto iznosu oko 480 eura. Porasle su i penzije koje su sada u prosjeku 278 eura. Nezaposlenost koja je 2006. bila oko 39.000, sada je pala na manje od 33.000 nezaposlenih građana“, kaže funkcioner DPS-a Zoran Jelić.

Nebojša Medojević
Nebojša Medojević

Funkcioner opozicionog Demokratskog fronta Nebojša Medojević podsjeća da je neposredno nakon referenduma u Crnu Goru ušao značajan kapital, mahom iz Rusije, u kom je bilo, kako kaže, i „prljavog novca“.

Međutim, u međuvremenu, kaže Medojević, nije razvijena nova privredna struktura koja bi se bazirala na industrijskoj proizvodnji i izvozu, pa je Crna Gora, u prethodne četiri godine uzela milijardu eura kredita, a da je pri tom BDP kumulativno porastao za samo 250 miliona eura.

„Postavlja se pitanje – gdje je nestalo preostalih 750 miliona“, kaže Medojević.

„Crnogorska ekonomska mašina je negativna. Dolar uložen u crnogorsku ekonomiju na kraju vraća 25 dolarskih centi što znači da imamo lošu ekonomsku strukturu. Najveće kompanije u Crnoj Gori su tajkunske, a upravo one su 2012. i 2013. godine postale najveći problemi i najveći dužnici državi i bankama i koje jedna po jedna ulaze u stečaj, a njihovi vlasnici pozajmljen novac iznose na privatne račune u inostranstvu. Privatizovane kompanije idu u stečaj, a radnici ostaju bez posla. Naročito je važno da je broj zaposlenih u Crnoj Gori porastao za svega 5.000 do 7.000. Tu treba imati u vidu da zvanična statistika kao zaposlenog računa i svako lice koje je tokom jednog mjeseca radilo makar jedan sat. Ako bi se struktura zaposlenosti dublje analizirala, vidjeli bi da je broj nezaposlenih mnogo manji.“

„Posmatrajući osnovne parametre, može se uočiti izvjestan rast zarada“, kaže ekonomski analitičar Siniša Lekić koji naglašava da stanje u ekonomiji devet godina nakon referenduma zaslužuje kritički osvrt.

„Treba pogledati samo četiri – pet preduzeća koja su bila nosioci industrijske proizvodnje: Željezara, Rudnici boksita, Rudnik uglja, Kombinat aluminijuma, Elektroprivreda, Luka Bar... Sve je to činilo zaokruženu repro-cjelinu kojom smo se hvalili. Sada su ta preduzeća u velikim dubiozama, a novac dobijen od njihove privatizacije nije dobro usmjeren. Tu je i javni dug koji je prije sedam – osam godina bio 30 – 40 posto, a sada oko 70 posto BDP-a. To su poražavajući rezultati. Očito su se sva zaduženja koristila za javnu potrošnju. Jedina prava kapitalna investicija je započeta izgradnja autoputa, ali je ona došla u vrijeme kada mi teško možemo da servisiramo i tekuće obaveze", komentariše Lekić.

XS
SM
MD
LG