Srijeda, 26. novembar/studeni 2014, 01:33 CET

Crna Gora

Crnogorci teško do posla, više šansi za strance i sezonce

Ilustracija
Ilustracija
Za razliku od restriktivnih propisa zemalja u okruženju koje dozvoljavaju tek nekoliko hiljada radnih dozvola za strance, Crna Gora je izgleda obećana zemlja za nezaposlene iz regije.

Prema posljednjim zvaničnim podacima u Crnoj Gori je 28 hiljada nezaposlenih, što se iskazuje stopom od oko 12 posto. Oni koji tragaju za poslom zimi se okupljaju u centru grada, nezavničnim berzama gdje se pogađaju poslovi, a usput pokuša i nešto prodati.



Ljubitelji crnog humora rekli bi da je Crna Gora na evropskom nivou po procentu nezaposlenih. No, realnost je da se 11 posto u eurozoni smatra opasnim rekordom.

Među pojedinim zemljama članicama EU najniže stope nezaposlenosti bilježe Austrija 4, Luksemburg, Njemačka i Holandija oko 5 posto. Najveća je stopa nezaposlenosti u Španiji i Grčkoj – oko 25 procenata.

Da bi zaštitile svoje interese mnoge zemlje EU, ali i našeg susjedstva provode restriktivne politike pri određivanju kvota za radne dozvole strancima.

Crna Gora je tu, međutim mnogo izdašnija. Ipak, nedavno je vlada odlučila da za narednu godinu smanji broj radnih dozvola za strance sa oko 25 na 16 i po hiljada. Poređenja radi, Hrvatska odobrava 3 hiljade i 300 radnih dozvola, Makedonija 3 a BiH oko 2 i po hiljade.

Stranci će posao u Crnoj Gori najbrže naći u oblastima turizma i građevinarstva, za šta će tokom 2013. godine biti izdato 11.300 radnih dozvola za sezonce. Riječ je uglavnom o polukvalifikovanoj ili nekvalifikovanoj radnoj snazi za koju svakako postoji domaća ponuda na tržištu rada.

No, stranci i sezonci uglavnom imaju prednost kod domaćih poslodavaca jer najčešće dogovaraju isplatu zarađenog na crno, bez doprinosa i poreza, što snižava njihovu cijenu rada. Ovo smo zabilježili na budvanskoj, nezvaničnoj berzi rada:


Jasna Vukićević

Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1999. godine. Po obrazovanju je profesorica engleskog jezika i književnosti. Tokom dugogodišnjeg novinarskog rada sarađivala je sa mnogim crnogorskim i regionalnim medijima.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: P. A.
13.11.2012 15:39
Kad dobijes drzavu, najlakse je smisliti himnu. Sto se tice zastave, odes u muzej i inspirises se "istorijskim bitkama".
Ali sta cemo sa ovakvim pitanjima?
Evo jedan primjer sa sjevera Evrope, primjer iz kojeg se vidi koliko raznih segmenata crnogorske drzave nije pocelo da se formira.
Iako izmedju Svedske i Poljske nema viznih prepreka za dolazak poljskih radnika na rad u Svedsku, dolazak svih stranih radnika budno prati sindikat. Znaci prvo organizovani i nezavisni sindikat. Sindikat ima uvid u sve ugovore koje strani radnici naprave u Svedskoj. Znaci transparentnost procesa. Ako sindikat primjeti da strani radnici rade za manju nadnicu od Svedjana, mogu odmah da povuku kocnicu i sve zaustave. Policija izlazi na teren i uklanja strane radnike (policija kojoj lokalni gazda ne moze nista narediti). U isto vrijeme stizu i mediji i izvjestavaju o ovome (nezavisni mediji). Nakon male buke i prasine, nikome vise ne pada na pamet da proba isti trik. Eto to je primjer kako demokratija i njene institucije funkcionisu, mada znam da ce nasi mladi, ljevicari i anarhisti najradije pomenuti svedske vojnike u Afganistanu kao ubijedljiv primjer nedostatka demokratije u Svedskoj.