Da Crna Gora još uvijek ne izlazi iz krize, govore najnoviji podaci Privrednog suda, da je broj zahtjeva za pokretanjem stečaja, za prvih devet mjeseci ove godine, porastao za 50 posto u odnosu na isti period prošle godine. Stručnjaci upozoravaju na moguće negativne posljedice po domaću ekonomiju.
Stečaj je sudski postupak nad imovinom dužnika, a mogu ga pokrenuti povjerioci preduzeća, ili samo preduzeće koje duguje. Imovina dužnika tako postaje stečajna masa iz koje se podmiruju dugovi povjerilaca. Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, se može pokrenuti kada dužnik kasni sa izmirenjem duga najmanje 30 dana, kada je ukupan iznos duga veći od 2.500 eura i kad dužnik inače ne izmiruje dugove, a pod uslovom da kašnjenje nije nastalo zbog nepredvidivih razloga.
Stečajevi su uobičajeni u svim privredama, ali podatak da je u Crnoj Gori, za proteklih devet mjeseci ove godine podnijeto skoro 50 posto više zahtjeva za uvođenjem stečaja nego prošle godine u istom periodu, predstavlja pojavu, za koju profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović kaže da se, ukoliko je iznos sredstava koja se duguju velik, može negativno odraziti na crnogorsku ekonomiju.
,,Mi smo imali vrlo komplikovan Zakon o stečaju i nijedno preduzeće nije izašlo iz stečaja u nekom primjernom periodu, to je godinama trajalo i imamo slučajeva da su pojedina preduzeća, čak i do 5 godina u stečaju, što je bio poseban problem.Mi smo ranije morali da izvršimo izmjene Zakona o stečaju. Čujem da je sada izmjena zakona u proceduri. Mislim da moramo napraviti takva zakonska rješenja da u kratkom periodu se sagleda da li je firma za stečaj ili ne i da se što više vodi računa o povjeriocima koji su uložili svoja sredstva i koja moraju što brže vratiti", navodi Mihailović.
Ukupan broj zahjeva za pokretanjem stečaja od početka godine do sad, porastao je, u odnosu na isti period prošle godine, sa 166 na 244, što predstavlja povećanje za 47 posto. Indikativno može biti i da se radi o velikim potraživanja - od milion do pet miliona eura.
Profesor Božo Mihailović kaže da takav trend govori da Crna Gora nije izašla iz krize, u kojoj se još uvijek nalazi i jedan broj relativno velikih preduzeća, koja sada nijesu u stanju da redovno izvršavaju svoje obaveze.
,,Ja mislim da je to, između ostalog, i posljedica onih uslova koje smo mi imali zbog kreditiranja preduzeća, lakog dolaženja do kredita, relativno lakog zaduživanja. Naravno, sada se došlo u situaciju da moraju da se vrate ta sredstva. U stvari, pokazuje se ona stara crnogorska poslovica koja glasi ,Nije poginuo zajam, nego vraćanje,. Mislim da to mora biti velika opomena, pogotovo vlasnicima tih preduzeća, da se moraju osvijestiti i da razvijaju preduzeća onoliko koliko mogu da ih kontrolišu", kaže Mihailović.
Bez garancije ličnom imovinom
Osim načina namirenja povjerilaca, stečaj, u nekim slučajevima, može predstavljati i "lak izlaz" za dužnike, naročito u slučajevima kada je njihova imovina, odnosno, stečajna masa daleko manje vrijednosti od iznosa koji duguju. Ako nema imovine, obaveze se gase, kaže predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević.
,,Povjerioci koji se eventualno nijesu naplatili, ukoliko ima pravnog osnova mogu da idu na ličnu imovinu dužnika i to je strogo propisano. Inače, važi pravilo jednakog namirenja za sve povjerioce i to su svjetski standardi", pojašnjava Rakočević.
Iako postoje oblici privrednih društava u kojima vlasnici kapitala odgovaraju i svojom, ličnom imovinom, dominantne su kompanije koje su registrovane kao akcionarska društva, odnosno, društva sa ograničenom odgovornošću. Vlasnici ovih preduzeća ne odgovaraju ličnom imovinom.
"U principu ako nema zloupotrebe ili krivičnog djela onda nema odgovornosti. I zato se i osnivaju ta društva. U normalnim okolnostima odgovora udjelima, odnosno akcijama i samim tim je njihov gubitak – gubitak akcija", kaže Dragan Rakočević.
RSE: Znači, povjerilac ako uspije da namiri nešto od imovine preduzeća, to je to. Mora time da se zadovolji?
Rakočević: Jeste, to je to
Od početka godine do sad povećan je i broj parnica, kojih je više za četvrtinu. Prošle godine, u istom periodu je bilo oko 1.220, a sada preko 1.530. Broj izvršnih predmeta za prinudnu naplatu od oko 8.200 je sličan u odnosu na prošlu, ali u odnosu na 2008. godinu povećan više od 100 posto.
Inače, iz Centralnog registra privrednog suda u protekle dvije godine izbrisano je više od 10.000 potpuno neaktivnih firmi koje su postojale samo na papiru.
Stečaj je sudski postupak nad imovinom dužnika, a mogu ga pokrenuti povjerioci preduzeća, ili samo preduzeće koje duguje. Imovina dužnika tako postaje stečajna masa iz koje se podmiruju dugovi povjerilaca. Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, se može pokrenuti kada dužnik kasni sa izmirenjem duga najmanje 30 dana, kada je ukupan iznos duga veći od 2.500 eura i kad dužnik inače ne izmiruje dugove, a pod uslovom da kašnjenje nije nastalo zbog nepredvidivih razloga.
Stečajevi su uobičajeni u svim privredama, ali podatak da je u Crnoj Gori, za proteklih devet mjeseci ove godine podnijeto skoro 50 posto više zahtjeva za uvođenjem stečaja nego prošle godine u istom periodu, predstavlja pojavu, za koju profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović kaže da se, ukoliko je iznos sredstava koja se duguju velik, može negativno odraziti na crnogorsku ekonomiju.
,,Mi smo imali vrlo komplikovan Zakon o stečaju i nijedno preduzeće nije izašlo iz stečaja u nekom primjernom periodu, to je godinama trajalo i imamo slučajeva da su pojedina preduzeća, čak i do 5 godina u stečaju, što je bio poseban problem.Mi smo ranije morali da izvršimo izmjene Zakona o stečaju. Čujem da je sada izmjena zakona u proceduri. Mislim da moramo napraviti takva zakonska rješenja da u kratkom periodu se sagleda da li je firma za stečaj ili ne i da se što više vodi računa o povjeriocima koji su uložili svoja sredstva i koja moraju što brže vratiti", navodi Mihailović.
Ukupan broj zahjeva za pokretanjem stečaja od početka godine do sad, porastao je, u odnosu na isti period prošle godine, sa 166 na 244, što predstavlja povećanje za 47 posto. Indikativno može biti i da se radi o velikim potraživanja - od milion do pet miliona eura.
Profesor Božo Mihailović kaže da takav trend govori da Crna Gora nije izašla iz krize, u kojoj se još uvijek nalazi i jedan broj relativno velikih preduzeća, koja sada nijesu u stanju da redovno izvršavaju svoje obaveze.
,,Ja mislim da je to, između ostalog, i posljedica onih uslova koje smo mi imali zbog kreditiranja preduzeća, lakog dolaženja do kredita, relativno lakog zaduživanja. Naravno, sada se došlo u situaciju da moraju da se vrate ta sredstva. U stvari, pokazuje se ona stara crnogorska poslovica koja glasi ,Nije poginuo zajam, nego vraćanje,. Mislim da to mora biti velika opomena, pogotovo vlasnicima tih preduzeća, da se moraju osvijestiti i da razvijaju preduzeća onoliko koliko mogu da ih kontrolišu", kaže Mihailović.
Bez garancije ličnom imovinom
Osim načina namirenja povjerilaca, stečaj, u nekim slučajevima, može predstavljati i "lak izlaz" za dužnike, naročito u slučajevima kada je njihova imovina, odnosno, stečajna masa daleko manje vrijednosti od iznosa koji duguju. Ako nema imovine, obaveze se gase, kaže predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević.
,,Povjerioci koji se eventualno nijesu naplatili, ukoliko ima pravnog osnova mogu da idu na ličnu imovinu dužnika i to je strogo propisano. Inače, važi pravilo jednakog namirenja za sve povjerioce i to su svjetski standardi", pojašnjava Rakočević.
Iako postoje oblici privrednih društava u kojima vlasnici kapitala odgovaraju i svojom, ličnom imovinom, dominantne su kompanije koje su registrovane kao akcionarska društva, odnosno, društva sa ograničenom odgovornošću. Vlasnici ovih preduzeća ne odgovaraju ličnom imovinom.
"U principu ako nema zloupotrebe ili krivičnog djela onda nema odgovornosti. I zato se i osnivaju ta društva. U normalnim okolnostima odgovora udjelima, odnosno akcijama i samim tim je njihov gubitak – gubitak akcija", kaže Dragan Rakočević.
RSE: Znači, povjerilac ako uspije da namiri nešto od imovine preduzeća, to je to. Mora time da se zadovolji?
Rakočević: Jeste, to je to
Od početka godine do sad povećan je i broj parnica, kojih je više za četvrtinu. Prošle godine, u istom periodu je bilo oko 1.220, a sada preko 1.530. Broj izvršnih predmeta za prinudnu naplatu od oko 8.200 je sličan u odnosu na prošlu, ali u odnosu na 2008. godinu povećan više od 100 posto.
Inače, iz Centralnog registra privrednog suda u protekle dvije godine izbrisano je više od 10.000 potpuno neaktivnih firmi koje su postojale samo na papiru.