Jedno od glavnih spornih pitanja u okviru višegodišnjih pregovora crnogorske vlasti i opozicije o novom izbornom zakonu je državljanstvo za crnogorske građane koji imaju pravo glasa, ali ne i državljanstvo.
Tačnih podataka nema, ali slobodne procjene govore da u Crnoj Gori ima više desetina hiljada građana sa biračkim pravom, ali sa državljanstvom neke od bivših jugoslovenskih republika.
Radi se o osobama koje godinama žive i rade u Crnoj Gori, ali su sticajem okolnosti upisani u matične knjige drugih država koje su nekad bile dio zajedničke zemlje.
Opozicija traži da se ovim licima omogući sticanje državljanstva bez otpusta iz državljanstva koje trenutno imaju, a vlast to odbija.
U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista, kao moguću tačku kompromisa vide sopstveni prijedlog, koji se suštinski ne razlikuje od trenutnih uslova koji se moraju ispuniti.
"Otpust iz starog, prije novog državljanstva", kaže funkcioner DPS-a Miodrag Vuković.
Miodrag Vuković
"Oni bi imali samo obavezu da se prijave za crnogorsko državljanstvo ali bi po našem prijedlogu potpisali iz jula kada smo mi rekli da oni pred državnim organom potpisuju odgovarajuću izjavu da će u tom roku koji im je ostavljen da srede crnogorsko državljanstvo. Dakle, rok da se prijave je prvi januar ili 31 decembar, kraj ove godine, odnosno početak naredne. Znači, imaju tri do 4 mjeseca da se prijave i prilikom predaje te prijave potpisati određeni formular kojim daju izjavu, to bi bil zakonska izjava, da će u otm roku za dobijanje crnogorskog državljanstva pored ostalih papira koji su potrebni pribaviti i potvrdu da su se ispisali iz drugog državljanstva. Oni ostaju građani druge države ali ne mogu dobiti crnogorsko državljanstvo sve dok ne donesu i potvrdu", navodi Vuković.
"Ukoliko se poštuje ono što je zapisano u Ustavu, za dogovor ima mjesta", glasi više puta izrečen stav manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije. Portparol SDP-a Mirko Stanić kaže da opozicioni prijedlozi nijesu u skladu sa tim principom.
"Prijedlozi koji dolaze od opozicije po ovom pitanju nijesu usklađeni ni sa Ustavom Crne Gore ni sa postojećim Zakonom o crnogorskom
državljanstvu. Prijedlog Pokreta za promjene je neozbiljan zato što bi po njemu državljanstvo dobili i oni koji ga uopšte ne traže, što do sada nije zabilježeno u evropskoj praksi. Nekoliko hiljada ljudi koji su recimo registrovali vozila u u Crnoj Gori prije 2006. i koji su dobili pravo glasa po osnovu prijave prebivališta i navodnog boravka dvije godine u Crnoj Gori oni sada nemaju ni potrebu a ja mislim ni volje da dobiju crnogorsko državljanstvo. Po ovom prijedlogu bi ga dobili automatski. Mi smo za to da se u ovom konkretnom slučaju pitanjima državljanstva i prava glasa za ljud epoštuju standardi EU po ovom pitanju. Ti standardi su vrlo jasni i govore da ne postoji država u kojoj o njenoj sudbini odlučuju oni koji nijesu državljani te zemlje", navodi Stanić.
"Ovaj problem se odnosi na ljude koji su godinama prije osamostaljenja živjeli u Crnoj Gori i nijesu svojom krivicom od državljana postali stranci", kaže funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Snežana Jonica.
Rekavši da država sada ima obavezu prema tim licima, Jonica je podsjetila na predreferendumska obećanja vlasti:
"Podsjetiću da je takva obaveza preuzimana od Vlade Crne Gore u pred referendumskoj kampanji kada su u pitanju državljani Srbije koji žive u Crnoj Gori i da će Crna Gora, čak i ako to Srbija ne bude htjela, jednostrano obezbijediti takvo pravo da državljani iz Crne Gore bez optusta mogu da dobiju crnogorsko državljanstvo. Dakle, pričamo o nečemu što je negdje u kontinuitetu govoreno građanima na osnovu čega su naši građani gradili svoje planove. Jedino realno i moguće rješenje, koje može obezbijediti da u nekom realnom roku se problem riješi. Naravno, ukoliko nama bude predloženo rješenje koje je realno na način na koji je i ovo naše postavljeno da građani mogu pod realnim uslovima koji su im pristupačni, a koji nijesu dosadašnji uslovi zakona koji, vidjeli smo, nijesu realni. Ako se predloži nešto realno i što će omogućiti da građani prevaziđu problem koji imaju mi ćemo to ozbiljno razmotriti i o tome možemo dalje razgovarati. Ja još uvijek sličan prijedlog nijesam vidjela."
Tačnih podataka nema, ali slobodne procjene govore da u Crnoj Gori ima više desetina hiljada građana sa biračkim pravom, ali sa državljanstvom neke od bivših jugoslovenskih republika.
Radi se o osobama koje godinama žive i rade u Crnoj Gori, ali su sticajem okolnosti upisani u matične knjige drugih država koje su nekad bile dio zajedničke zemlje.
Opozicija traži da se ovim licima omogući sticanje državljanstva bez otpusta iz državljanstva koje trenutno imaju, a vlast to odbija.
U vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista, kao moguću tačku kompromisa vide sopstveni prijedlog, koji se suštinski ne razlikuje od trenutnih uslova koji se moraju ispuniti.
"Otpust iz starog, prije novog državljanstva", kaže funkcioner DPS-a Miodrag Vuković.
"Ukoliko se poštuje ono što je zapisano u Ustavu, za dogovor ima mjesta", glasi više puta izrečen stav manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije. Portparol SDP-a Mirko Stanić kaže da opozicioni prijedlozi nijesu u skladu sa tim principom.
"Prijedlozi koji dolaze od opozicije po ovom pitanju nijesu usklađeni ni sa Ustavom Crne Gore ni sa postojećim Zakonom o crnogorskom
U SDP-u kažu kako je rijedlog Pokreta za promjene 'neozbiljan zato što bi po njemu državljanstvo dobili i oni koji ga uopšte ne traže'.
državljanstvu. Prijedlog Pokreta za promjene je neozbiljan zato što bi po njemu državljanstvo dobili i oni koji ga uopšte ne traže, što do sada nije zabilježeno u evropskoj praksi. Nekoliko hiljada ljudi koji su recimo registrovali vozila u u Crnoj Gori prije 2006. i koji su dobili pravo glasa po osnovu prijave prebivališta i navodnog boravka dvije godine u Crnoj Gori oni sada nemaju ni potrebu a ja mislim ni volje da dobiju crnogorsko državljanstvo. Po ovom prijedlogu bi ga dobili automatski. Mi smo za to da se u ovom konkretnom slučaju pitanjima državljanstva i prava glasa za ljud epoštuju standardi EU po ovom pitanju. Ti standardi su vrlo jasni i govore da ne postoji država u kojoj o njenoj sudbini odlučuju oni koji nijesu državljani te zemlje", navodi Stanić.
"Ovaj problem se odnosi na ljude koji su godinama prije osamostaljenja živjeli u Crnoj Gori i nijesu svojom krivicom od državljana postali stranci", kaže funkcioner opozicione Socijalističke narodne partije Snežana Jonica.
Rekavši da država sada ima obavezu prema tim licima, Jonica je podsjetila na predreferendumska obećanja vlasti:
"Podsjetiću da je takva obaveza preuzimana od Vlade Crne Gore u pred referendumskoj kampanji kada su u pitanju državljani Srbije koji žive u Crnoj Gori i da će Crna Gora, čak i ako to Srbija ne bude htjela, jednostrano obezbijediti takvo pravo da državljani iz Crne Gore bez optusta mogu da dobiju crnogorsko državljanstvo. Dakle, pričamo o nečemu što je negdje u kontinuitetu govoreno građanima na osnovu čega su naši građani gradili svoje planove. Jedino realno i moguće rješenje, koje može obezbijediti da u nekom realnom roku se problem riješi. Naravno, ukoliko nama bude predloženo rješenje koje je realno na način na koji je i ovo naše postavljeno da građani mogu pod realnim uslovima koji su im pristupačni, a koji nijesu dosadašnji uslovi zakona koji, vidjeli smo, nijesu realni. Ako se predloži nešto realno i što će omogućiti da građani prevaziđu problem koji imaju mi ćemo to ozbiljno razmotriti i o tome možemo dalje razgovarati. Ja još uvijek sličan prijedlog nijesam vidjela."