Tokom sjutrašnje međuvladine konferencije, članice Evropske Unije će otvoriti 25. poglavlje pristupnih pregovora Crne Gore - nauka i istraživanje. Da će se ovo poglavlje istog dana i zatvoriti, špekuliše se već neko vrijeme ali ta informacija nam je danas i potvrđena, doduše nezvanično i u Delegaciji EU.
Šta zapravo znači "brzometno" otvaranje i zatvaranje 25. poglavlja - nauka i istraživanje i kakvo je stanje u ovoj oblasti u Crnoj Gori?
Iako bi neka od 27 članica EU mogla i sad, u zadnji čas, postaviti odredjene uslove za zatvaranje 25. poglavlja pristupnih pregovora, imajući u vidu današnju, doduše, sasvim nezvaničnu potvrdu iz Delegacije EU u Crnoj Gori ali i skorašnje izjave koje su se čule iz vladajućih struktura, izvjesno je da će Crna Gora poglavlje 25 - nauka i istraživanje - koje se sjutra otvara, odmah, istog dana i zatvoriti.
Naime, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je još početkom decembra rekao da ga raduje da je „proces evropskih integracija u pregovaračkom toku u dobroj dinamici i da postoje realne najave da će do kraja mandata predsjedavajućeg Kipra otvoriti, a vjerovatno i zatvoriti 25. poglavlje, dok je ministarka nauke Sanja Vlahović rekla da će poglavlje 25 biti otvoreno samo dva i po mjeseca nakon što je održan bilateralni skrining, a da su prethodno dobijene pozitivne ocjene u kvartalnim izvještajima o napretku, kao i pozitivna ocjena u godišnjem izvještaju Evropske komisije.
"To je veliki uspjeh za našu zemlju jer smo prepoznati na istraživačkoj mapi Evrope", rekla je Vlahović koju danas nije bilo moguće kontaktirati.
Međutim, da zatvaranje poglavlja 25 pristupnih pregovora ne ukazuje na dobru međunarodnu poziciju naučno-istraživačke djelatnosti u nekoj državi, niti govori o finansijskom, stručnom, kreativnom, tehničkom ili bilo kom drugom aspektu trenutnog stanja u ovoj oblasti, već da znači samo to da su crnogoski zakoni koji obuhvataju nauku i istraživanje uskladjeni sa evropskim zakonodavstvom i da su članice EU zadovoljne kako se ono primjenjuje, podsjećaju i pojedini univerzitetski profesori koji pritom ukazuju na teško stanje u domaćoj naučno-istraživačkoj djelatnost.
"To je poglavlje koje se relativno lako otvara i zatvara i ono nije predstavljalo problem nijednoj zemlji koja je pristupala EU", rekao je za RSE profesor podgoričkog Prirodno-matematičkog fakulteta Danilo Mrdak koji kaže da odnos države prema nauci i istraživanju nabolje ilustruje budžetsko izdvajanje za ovu svrhu jer je Crna Gora, ne samo u apsolutnom iznosu, već i procentualno daleko ispod nivoa EU.
„Ako pogledate stanje u ekonomije u Crnoj Gori, koje je nikakvo, svakako će vam biti jasno koliko je dobro stanje i u nauci. Da je nauka toliko dobra, koliko se plasira ta teza u javnosti mi bi imali svakako bolju ekonomiju. Do zadnje dvije godine, što se kaže, bavili smo se i štapom i kanapom, snalazili smo se nekim našim intelektualnim naporima i vezama smo uspjeli da nadokandimo tu tehnološku zaostalost. Stanje jeste malo bolje ali je daleko od onoga kako se to plasira u javnosti. Približavanjem EU postaćemo dio tog evropskog istraživačkog kolektiva i nadam se da ćemo onda za nekoliko godina doseći stanje o kojem ministarka priča i da ćemo na taj način stvarno pomoći cjelokupnom razvoju crnogorskog društva i ekonomije. Međutim, stanje ni iz daleka nije tako dobro”, kazao je Mrdak.
Za nauku se u Crnoj Gori izdvaja manje od pola procenata BDP-a godišnje što je izraženo u novcu svega 13,3 miliona eura, a da stanje u ovoj oblasti nije dobro smatra i profesorka kotorskog Fakulteta za pomorstvo Sanja Bauk.
„Imate jedan mali broj ljudi koji su talentovani i onda se preko njih stiče utisak i slika da je to sve u redu. Znate da papir sve trpi i da vi u izvještaju možete da napišete šta hoćete ali na terenu je sasvim drugačija situacija i nije ni najmanje ružičasta. Nema laboratorija, nema sredstava za istraživanje na terenu, ima jako malo novaca za posjete inostranstvu i projekte. Aplikacije za te projekte su jako zahtjevne i nema odgovarajuće podrške u smislu ispunjavanja aplikacija, izbora tema i tako dalje. Nema jasne strategije koja bi pomogla istraživačima da se uključe u neke evropske projekte. Oni su prosto prepušteni sami sebi i lutaju u tom vrlo kompleksnom sistemu”. zaključuje Sanja Bauk.
Šta zapravo znači "brzometno" otvaranje i zatvaranje 25. poglavlja - nauka i istraživanje i kakvo je stanje u ovoj oblasti u Crnoj Gori?
Iako bi neka od 27 članica EU mogla i sad, u zadnji čas, postaviti odredjene uslove za zatvaranje 25. poglavlja pristupnih pregovora, imajući u vidu današnju, doduše, sasvim nezvaničnu potvrdu iz Delegacije EU u Crnoj Gori ali i skorašnje izjave koje su se čule iz vladajućih struktura, izvjesno je da će Crna Gora poglavlje 25 - nauka i istraživanje - koje se sjutra otvara, odmah, istog dana i zatvoriti.
Naime, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je još početkom decembra rekao da ga raduje da je „proces evropskih integracija u pregovaračkom toku u dobroj dinamici i da postoje realne najave da će do kraja mandata predsjedavajućeg Kipra otvoriti, a vjerovatno i zatvoriti 25. poglavlje, dok je ministarka nauke Sanja Vlahović rekla da će poglavlje 25 biti otvoreno samo dva i po mjeseca nakon što je održan bilateralni skrining, a da su prethodno dobijene pozitivne ocjene u kvartalnim izvještajima o napretku, kao i pozitivna ocjena u godišnjem izvještaju Evropske komisije.
"To je veliki uspjeh za našu zemlju jer smo prepoznati na istraživačkoj mapi Evrope", rekla je Vlahović koju danas nije bilo moguće kontaktirati.
Međutim, da zatvaranje poglavlja 25 pristupnih pregovora ne ukazuje na dobru međunarodnu poziciju naučno-istraživačke djelatnosti u nekoj državi, niti govori o finansijskom, stručnom, kreativnom, tehničkom ili bilo kom drugom aspektu trenutnog stanja u ovoj oblasti, već da znači samo to da su crnogoski zakoni koji obuhvataju nauku i istraživanje uskladjeni sa evropskim zakonodavstvom i da su članice EU zadovoljne kako se ono primjenjuje, podsjećaju i pojedini univerzitetski profesori koji pritom ukazuju na teško stanje u domaćoj naučno-istraživačkoj djelatnost.
"To je poglavlje koje se relativno lako otvara i zatvara i ono nije predstavljalo problem nijednoj zemlji koja je pristupala EU", rekao je za RSE profesor podgoričkog Prirodno-matematičkog fakulteta Danilo Mrdak koji kaže da odnos države prema nauci i istraživanju nabolje ilustruje budžetsko izdvajanje za ovu svrhu jer je Crna Gora, ne samo u apsolutnom iznosu, već i procentualno daleko ispod nivoa EU.
„Ako pogledate stanje u ekonomije u Crnoj Gori, koje je nikakvo, svakako će vam biti jasno koliko je dobro stanje i u nauci. Da je nauka toliko dobra, koliko se plasira ta teza u javnosti mi bi imali svakako bolju ekonomiju. Do zadnje dvije godine, što se kaže, bavili smo se i štapom i kanapom, snalazili smo se nekim našim intelektualnim naporima i vezama smo uspjeli da nadokandimo tu tehnološku zaostalost. Stanje jeste malo bolje ali je daleko od onoga kako se to plasira u javnosti. Približavanjem EU postaćemo dio tog evropskog istraživačkog kolektiva i nadam se da ćemo onda za nekoliko godina doseći stanje o kojem ministarka priča i da ćemo na taj način stvarno pomoći cjelokupnom razvoju crnogorskog društva i ekonomije. Međutim, stanje ni iz daleka nije tako dobro”, kazao je Mrdak.
Za nauku se u Crnoj Gori izdvaja manje od pola procenata BDP-a godišnje što je izraženo u novcu svega 13,3 miliona eura, a da stanje u ovoj oblasti nije dobro smatra i profesorka kotorskog Fakulteta za pomorstvo Sanja Bauk.
„Imate jedan mali broj ljudi koji su talentovani i onda se preko njih stiče utisak i slika da je to sve u redu. Znate da papir sve trpi i da vi u izvještaju možete da napišete šta hoćete ali na terenu je sasvim drugačija situacija i nije ni najmanje ružičasta. Nema laboratorija, nema sredstava za istraživanje na terenu, ima jako malo novaca za posjete inostranstvu i projekte. Aplikacije za te projekte su jako zahtjevne i nema odgovarajuće podrške u smislu ispunjavanja aplikacija, izbora tema i tako dalje. Nema jasne strategije koja bi pomogla istraživačima da se uključe u neke evropske projekte. Oni su prosto prepušteni sami sebi i lutaju u tom vrlo kompleksnom sistemu”. zaključuje Sanja Bauk.
