Dostupni linkovi

Crna Gora i tranzicija: Snalažljivost potisnula čojstvo


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija
Novo vrijeme donose nove vrijednosti a one u dobroj mjeri oblikuju naš mentalitet i kreiraju obrazce ponašanja. 21. vijek nije, kao što su to bili prethodni, vrijeme kada je riječ bila jača od ugovora, a oružje često oruđe kojim se dijelila pravda. Kako su se u novom vremenu snašli Crnogorci i koliko su vrijednosti današnjeg stanovnika Crne Gore drugačije od njegovih predaka.

Nekada su se Crnogorci dičili čojstvom i junaštvom danas su za primjer oni koji su se snašli, pri tom se misli na junake tranzicije koji su se obogatili na sumnjiv način i to preko noći.

Iako, na sreću, nijesu svi mladi isti, većina u Crnoj Gori ipak pozitivno gleda na tu antivrijednost, primjećuje psihološkinja Aida Perović Ivanović koja, međutim, kaže da to nije donijela zapadna kultura u Crnu Goru ili je to nešto što je prozvod mladih generacija.

"Mislim da je i dalje isuviše ukorijenjeno to, maltene možemo sada već reći kao standard da je snaći se dobro. Mladi žele brzo, žele odmah, na lak način sa maksimalnim mogućim rezultatom, i da je odličan rezultat. Plašim se da su oni tu vrijednost preuzeli od starijih. Prosto, ono što su on vidjeli kao role (uloga) model kod sebi vrlo bliskih ljudi a koji su negdje generacija njihovih roditelja", ocjenjuje psihološkinja Perović Ivanović.

U Crnoj Gori ali i u gotovo svim zemljama regiona je problem što dobre vrijednosti iz prošlih vremena nijesu sačuvane a taj je prostor u međuvremenu zapljusnuo talas novih vrijednosti koje nameće život u globalnom selu. U tom među prostoru svaki Crnogorac pokušava da pronađe sebe, ali da bi se pronašao treba da se oslobodi nekih zabluda i da preispita i odbaci neke mitove, kaže sociolog Ivan Radojičić.

"Neophodno bi bilo razbiti to ogledalo lažne stvarnosti jer krajnje je vrijeme da nijesmo ni najvisočiji, ni najpametniji, ni najduhovitiji, nego da smo kao i svi drugi narodi i da nijesmo ništa posebno u odnosu na druge narode i nacije i da prihvatimo stvarnost onakvom kakva jeste. Ne vidim želju kod građana Crne Gore, ne vidim jedinstvo u onom smislu koje bi bilo neophodno za bilo koju društvenu promjenu. Vi danas imate 90 posto stanovništva koje živi na rubu osnovne egzistencije i imate nekoliko procenata onih koji još uvijek enromno uvećavaju i onako veliko bogatstvo. Nama nedostaje otpor prema toj bahatosti koja postoji danas u Crnoj Gori. Eto to bi bilo ono polje na kojem bi mogao da se nađe širi konsenzus za dalje društvene promjene u Crnoj Gori. Ali ja zaista ne vidim da on postoji danas u Crnoj Gori", ocjenjuje Radojičić.

Njegovanje kulta ličnosti

Ono što je preživjelo sva vremena i što je i danas prisutno u vrijednosnom obrascu većine Crnogoraca je njegovanje kulta ličnosti, ili bolje rečeno kulta gospodara.

Istoričar Dragutin Papović kaže za RSE da je u 19 i 20 vijeku taj kult bio rezultat političkih okolnosti kada je mala Crna Gora trebala jakog lidera koji bi okupio i ujedinio naciju pred izazove tog vremena.

U 21. vijeku, međutim, Crnogorci bi trebalo da konačno shvate da je za prosperitet jedne demokratije mnogo važnije jake institucije a ne pojedinci.

"Po mom mišljenju, Crna Gora se upravo nalazi u tom periodu kada tu autoritativnu, neki bi rekli harizmatičnu, instituciju vladara treba zamijeniti jakim institucijama. Mislim da je to neki izazov ne samo za narednih decenija nego za naredne generacije u Crnoj Gori. Ono što jedino može da zamijeni jakog vladara jeste jaka institucija pa da se problemi društva i rješavaju na tom institucionalnom nivou. Mislim da nam je to istorijski gledano dosta slabo i da u narednom periodu treba da jača", navodi Papović.

Budući da na mladima svijet ostaje, pitali smo psihološkinju Aidu Perović Ivanović da li su mladi sačuvali neke stare dobre vrijednosti kojima bi mogli da mijenjaju crnogorsku stvarnost.

"Mislim da mladi jesu sačuvali taj osjećaj potrebe za slobodom, i ličnog oslobođenja i oslobođenja društva. Mada u Crnoj Gori kod mladih važi nekakva apatija što se tiče borbe za neku slobodu i pravdu, ali ipak mislim da ovi mlađi prije generacija koje napune 24 ili 25 godina osjećaju potrebu da se treba boriti za pravdu, za neke vrijednosti, humanizam, za ljudska prava", zaključuje Aida Perović Ivanović.
XS
SM
MD
LG