Dostupni linkovi

Miroslav Mišković: Od Miloševića do Forbesa


Miroslav Mišković
Miroslav Mišković
Autor: CIN Srbija

* Profil Miroslava Miškovića iz 2010. godine je dio zajedničkog projekta "Miškovićevi milioni" Centra za istraživačko novinarstvo (CINS) Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) i Specijalnog projekta za organizovani kriminal i korupciju (OCCRP).

Prije samo jednu deceniju, Delta banka Miroslava Miškovića se nalazila na američkoj listi kompanija kojima je zabranjena bilo kakva poslovna suradnja sa Amerikancima i američkim kompanijama, što je bilo u sklopu vršenja pritiska na vladu Slobodana Miloševića.

Danas Mišković sjedi sa predsjednicima po Balkanu, utječe na politiku u Srbiji, a 2009. godine je večerao i sa američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom kao gost srbijanskog predsjednika Borisa Tadića.

Ovo je bila zaista zanimljiva decenija za prvog srbijanskog milijaradera. Miškovićev posao se proteže od Bugarske do Bosne, Makedonije i Kipra. 2008. godine je otvorio prvi tržni centar međunarodnog karaktera u Crnoj Gori, Delta City, i organizovao događaj koji su preplavile poznate ličnosti, uključujući predsjednika Mila Đukanovića.

Na prijem su došli i tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik i Fahrudin Radončić, sarajevski biznismen i vlasnik najvećih bosanskohercegovačkih dnevnih novina, Dnevnog Avaza.

Miškovićev utjecaj na politku, potrošače i ekonomiju je ogroman. 1. oktobra 2007. godine, u izvještaju o preuzimanju C Marketa, anti-korupcijsko vijeće je navelo da Mišković kontroliše „najmanje šest posto“ bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije. Tada ni anti-korupcijsko vijeće, niti bilo ko drugi, nije znalo za mrežu offshore kompanija koje su vođene iz Miškovićevog sjedišta u Beogradu, za koji je OCCRP otkrio da kontroliše imovinu vrijednu desetine miliona eura.
Karikatura Predraga Koraksića Coraxa nakon što je Miškoviću 12. decembra određen pritvor
Karikatura Predraga Koraksića Coraxa nakon što je Miškoviću 12. decembra određen pritvor

2007. godine Forbes Magazine je imenovao Miškovića kao najbogatijeg Srbina sa bogatstvom procijenjenim na milijardu eura. Ovo bogatstvo je akumulirao u periodu kada su se Srbija i srpski narod suočavali sa velikim problemima uzrokovanim ratom, međunarodnim sankcijama i unutrašnjim nemirima zbog Kosova i drugih domaćih pitanja, navode kritici.

Istovremeno, izgradio je monopol putem svoje Delta grupe na državnom tržištu namirnica, otkrilo je Vijeće za borbu protiv korupcije, ali državno tužilaštvo nije reagovalo na te navode.

„Kako neko postane jedna od najbogatijih osoba na svijetu tokom godina sankcija, ratova, siromaštva, inflacije i drugih stvari, i sve to vrijeme gradi monopol koji utječe na mene kao potrošača,“ kazala je Biljana Stepanović, direktorica Biznis info grupe u Beogradu.

„To su osnovna pitanja koja svi imamo pravo postaviti. Umjesto odgovora, kompanija i vlada napadaju ljude kao što je Verica Barać (predsjednica Vijeća za borbu protiv korupcije - koja je preminula u martu 2012. godine).“

Mišković je većinom uspio izbjeći ispitivanja medija i nije odgovarao na uzastopne zahtjeve za komentar OCCRP-a. Interesi Delta grupe se protežu van Srbije. Grupa je većinski vlasnik bugarskog Piccadilly lanca prodavnica, a ove godine (radi se o 2010. - prim.aut.) je najavila investiranje dodatnih 50 miliona eura u otvaranje Tempo tržnih centara u zemlji do 2013.

Mišković je također najavio planove za širenje novih maloprodajnih centara u Banja Luci i počeo je kupovati zemlju u Bosni i Hercegovini.

Ipak, Srbija je njegova baza, mjesto gdje njegova moć i bogatstvo utječu na politiku, oblikuju tržišta i, prema riječima ljudi koji su proveli deceniju istražujući njegovo carstvo, štite ga dok gradi ono što nazivaju monopolom na maloprodajnom tržištu zemlje.

Delta Holding, koji posjeduje zemlju, većinsko vlasništvo nad Lukom Beograd, tržne centre i auto kuće, upošljava 20.000 ljudi, što ovu firmu čini najvećim poslodavcem u zemlji mimo vlade.

Istrage nad Deltom i tvrdnje o monopolima koje kontroliše Mišković dominiraju zemljom posljednju deceniju, ali nikakvi koraci nisu poduzeti.

„Svi znaju šta se dešava, ali ako bi zvaničnici poduzeli neke korake da to zaustave, Mišković bi jednostavno promijenio vladu,“ rekla je Baraćeva, predsjednica Vijeće za borbu protiv korupcije. „Imaju dominantnu poziciju na tržištu, i naravno, tu poziciju često zloupotrebljavaju. Građani Srbije plaćaju cijenu monopola i svaka namirnica koju kupe je mnogo skuplja.“

Miškovićevi izleti i trošenja su legendarna, iako su većinom dokumentovana u stranim medijima. 2006. godine je platio oko 35 miliona eura za kuću u Kensingtonu, Londonu za svog sina, godinu dana nakon što je potrošio oko 35 miliona eura za dvije kuće u Londonu, od kojih je jedna kupljena za kćerku, objavio je londonski Times 20. aprila 2006.

Miroslav Mišković
Miroslav Mišković
Rođen 5. jula 1945. godine, Mišković je odrastao u Kruševcu, diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1971. i počeo se penjati na ljestvici poslovnog svijeta bivše Jugoslavije kao direktor hemijske kompanije.

Nakratko je ušao u politički život kao potpredsjednik za vrijeme vladavine Slobodana Miloševića, ali je tu poziciju napustio za manje od pola godine i osnovao Delta M, prema svojim inicijalima. Mišković je uskoro nakon toga otvorio Delta banku, a do 1996. godine je dobio odobrenje vlade da prenese 25,98 miliona dolara iz Jugoslavije u neimenovane offshore banke, navodi se u arhivskim dokumentima Narodne banke Srbije do kojih je došao OCCRP. Delta je jedna od mnogih banaka kojima su ovi transferi odobreni.

U izvještaju Narodne banke iz 2001. godine, koji je pregledao OCCRP, se navodi da su novinari optužili Miškovića da je ostvario značajan profit tako što je iskoristio fluktuaciju vrijednosti dinara za vrijeme snažne inflacije valute tokom ratnih godina devedesetih.

Mišković je bio nedostupan za komentar, ali je uporno negirao tvrdnje da je bio umješan u poslove sa Miloševićevom vladom. Također je negirao malverzacije u Delta banci, koja je 2005. godine prodana italijanskoj banci Intesa.

Kako se Mišković bogatio, tako su i prijetnje protiv njega rasle. U aprilu 2001. godine su ga kidnapovali, kako smatra tužiteljstvo, članovi organizovane kriminalne grupe. Londonski Telegraph je objavio da su četvorica naoružanih i maskiranih ljudi u automobilu marke Audi presjekli put automobilu u kojem se nalazio Mišković blizu centra Delte u Novom Beogradu. Platio je otkupninu i pušten je u roku od 24 sata.

I dalje se špekulira o iznosu koji je Mišković platio i to je samo jedna od mnogih glasina koje okružuju njegovu karijeru.

Srbijanski mediji su tada navodili da je otkupnina iznosila oko tri miliona dolara, to jest da su otmičari tražili između 2,5 i 5 miliona dolara. Kasnijih godina, u medijskim i Internet izvještajima taj iznos je značajno podignut, i danas (2010.) se navodi da je iznosio deset miliona dolara.

Miškovićevi otmičari nikada nisu uhvaćeni, iako ih je policija povezala sa Zemunskim klanom, optuženim za planiranje i izvršenje atentata na premijera Srbije Zorana Đinđića 2003. godine. Mišković je optužio lidera Liberalne demokratske stranke (LDS) Čedomira Jovanovića da je profitirao na njegovoj otmici, što Jovanović negira.

Krivljenje činjenica je također dovelo Miškovića do javne borbe 2007. Tajni dokument koji je navodno napisala američka ambasada je otkrio da je Mišković ponudio da će izvršiti pritisak na srbijansku vladu Vojislava Koštunice da bi omekšao njihov stav o Kosovu.

Za tu uslugu, prema navodima srbijanskih medija, Mišković je od američke vlade tražio da ga uklone sa takozvane „crne liste“, liste kompanija i ljudi kojima je zabranjen ulazak u zemlju ili poslovanje na američkoj teritoriji. Ambasada je tvrdila da je dokument lažan, kao i Mišković i srbijanska vlada.

Ipak, to je postala udarna vijest u zemlji i B92 i Blic su objavili kompletan dokument na Internetu. Autentičnost pisma nikada nije dokazana.

OCCRP je ispitao svaki izvještaj Odjela za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija sastavljen u periodu između 1994. i 2007. godine. Ti izvještaji pokazuju da se Delta banka nalazila na listi kompanija kojima je zabranjeno poslovanje u SAD-u 1998. godine, kao i da je taj potez bio dio sankcija vezanih za problem Kosova.

Delta je bila jedna od desetina finansijskih institucija sa teritorije bivše Jugoslavije i Srbije na toj listi, ali nema indicija da je Delta izdvojena i da se suočila sa posebnim sankcijama.

Delta je provizorno uklonjena sa liste 2001. godine i nikada više nije pomenuta, navodi se u izvještaju OCCRP-a.

Ipak, navodni dokument ambasade se uvijek pominje u lokalnim medijima kada se govori o Miškovićevom carstvu.

*Mišković, koji se nalazio i na Forbsovoj listi najbogatijih, čovjek za koga se vjeruje da je kumovao formiranju srbijanskih vlada i bio mecena mnogim političkim partijama pritvoren je u srijedu. Opširnije u tekstu Miroslav Mišković u pritvoru.

*Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da građani Srbije mogu da vide na slučaju Mišković da sa državom nema nagodbe i dogovora kad su u pitanju kriminal i korupcija.

*Niz sumnjivih privatizacija u BiH se vezuje za ime Miroslava Miškovića, a njegove poslovne veze vezane sežu i do visoko pozicioniranih bh. političara. Detalji u prilogu Razgranato Miškovićevo carstvo u BiH.

*Jedan od najmoćnijih srpskih biznismena, poslovno je prisutan i u Crnoj Gori nakon izgradnje najvećeg trgovinskog centra u toj državi, ali i u oblasti telekomunikacija. Više možete pronaći u tekstu Crnogorske veze Miškovića, a njegov "pad" mogao bi protresti Crnu Goru.
XS
SM
MD
LG