Dostupni linkovi

Čekajući registraciju u Preševu


Preševo: Registracija i pomoć pred nastavak puta
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

RSE sa izbeglicama u Preševu

Posle velikog priliva izbeglica sa Bliskog istoka proteklog vikenda, kada ih je u kroz Prihvatni centar u Preševu na jugu Srbije prošlo preko 10.000, od početka nedelje njihov broj se smanjio. U ponedeljak ih je registrovano nešto više od 2.000, rečeno je za RSE u tom centru. U pojedinim trenucima prihvatilište u Preševu i kamp u Miratovcu, koji se nalazi na srpsko-makedonskoj granici, bili su prazni.

Grupa izbeglica, koja je sa stotinama drugih nakon putovanja vozom na prelazu Tabanovce iz Makedonije prešla u Srbiju, odlazi iz kampa Miratovac gde im je pružena najosnovnija pomoć. Uputili su se, uglavnom peške, prema Preševu gde se nalazi centar u kome im se, osim registracije, dele hrana i najosnovnije potrepštine. Za razliku od prethodnih dana, kiša ne pada, a jednoipočasovno pešačenje otežavaju vetar i hladnoća.

Među njima je i petočlana grupa Sirijca Muhameda, 45-godišnjeg inženjera telekomunikacija. Posebno brine za tetku, koja se tokom puta povredila, zbog čega su joj sada osnovno sredstvo transporta invalidska kolica. Usput su imali peh nakon koga je ostao mokar do gole kože.

„Dok sam nosio tetku na putu između Makedonije i Srbije upao sam u obližnju reku i pantalone su mi skroz mokre. To se dogodilo pre oko sat vremena. Toliko nam je teško.... Pokušavamo da stignemo u Švedsku gde očekujemo na ćemo naći našu porodicu. Svi naši najmiliji su tamo“, rekao nam je Muhamed.

Nakon što se registrovao i dobio suve pantalone, Muhamed se sa svojom grupom uputio prema desetinama autobusa, koje čekaju izbeglice ispred preševskog centra. Za 35 evra po osobi prevoze ih do Šida, na granici sa Hrvatskom, odakle nastavljaju ka svojoj krajnjoj destinaciji – državama zapadne Evrope.

Mnogi od ovih ljudi su tokom svog putovanja imali traumatična iskustva poput suočavanja sa krijumčarima od kojih su jedva spasili živu glavu ili im je život bio ugrožen na mnoštvo drugih načina. Moajed je sa svoje četvoro braće mogao da doživi sudbinu hiljada onih koji su se utopili na Mediteranu. Imali su međutim sreće da prežive.

„Nas 45 je bilo na brodu. Upali smo u more, tri sata smo plivali i dozivali pomoć. Na kraju je stigla grčka policija i spasila nas. Idemo u Nemačku gde želimo da nastavimo studije“, kaže Moajed.

Svakodnevica na ivici egzistencije i strah za ličnom sigurnošću naterala je Avganistanca Abdura Rahmana da svoju sreću potraži u Švedskoj. Proputovao je Balkansku rutu i nada se da će uskoro ostvariti svoj san.

„Putovao sam autobusom, peške, na sve moguće načine. Sve to traje već mesec dana. Zaputio sam se u Švedsku i moram tamo da stignem. To je zemlja mog života“, priča nam Rahman uputivši se prema punktu na kome se kupuju autobuske karte.

Tranzit ovih ljudi kroz nekoliko država do njihove željene destinacije obeležile su zloupotrebe poput nerealnog uvećavanja cena flašica vode, hrane, proizvoljnog tarifiranja taksi usluga, pa čak do otimačine novca i zlostavljanja koja su počinili pripadnici policije, a koji su od toga morali da ih štite. Na to su do sada upozoravale međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava. I to je nešto što nekolicina spontano okupljenih građana Preševa želi da spreči. Jedan od njih je Taurant, dvadesetogodišnji student:

Ovde smo da pomognemo, da pokažemo put. Oni žele da se osećaju sigurnije, a ne da trče tamo 'vamo. Primio sam u svoju kuću desetoro ljudi. Besplatno su spavali i mogli su da se osećaju kao u svojoj kući. Video sam jednog muškarca kako plače. Bio je zahvalan bogu da je živ i zdrav i da je došao ovde. Skoro mi je poslao poruku na engleskom: My friend I crossed the borders. Bye, bye, thank you very much“, sa osmehom zaključuje svoju priču za RSE Taurant, dvadesetogodišnji student iz Preševa.

  • Slika 16x9

    Milan Nešić

    Reporter i novinar beogradskog biroa Radija Slobodna Evropa od septembra 2012. do februara 2019. Uređivao i vodio dnevne radijske informativne emisije. Sa terena izveštavao o razornim poplavama koje su pogodile Srbiju proleća i jeseni 2014. godine, u saradnji sa kolegama uradio desetine reportaža sa balkanske migrantske rute, kako iz Srbije, tako i iz Mađarske i Makedonije. Bavio se dnevno-političkim, ekonomskim, društvenim i temama iz oblasti evrointegracija Srbije. Kada se ne bavi najvećom strašću, novinarstvom, uživa sa svojim timom - Aleksom i Dušicom.

XS
SM
MD
LG