Petak, 22. avgust/kolovoz 2014, 07:54 CET

Bosna i Hercegovina

Bunt zbog revizije boračkih prava u Federaciji BiH

Sa jednog od protesta ratnih veterana u Federaciji BiH proteklih godina.Sa jednog od protesta ratnih veterana u Federaciji BiH proteklih godina.
x
Sa jednog od protesta ratnih veterana u Federaciji BiH proteklih godina.
Sa jednog od protesta ratnih veterana u Federaciji BiH proteklih godina.
Boračka politika u BiH se u prethodnih 15 godina uglavnom implementirala kroz socijalna prava i određene beneficije, poput novčanih naknada, stanova, besplatnih parcele, podjela automobila. Nakon što je intenzivirana revizija boračkih prava, uslijedile su žestoke kritike boračkih udruženja, ali i pojedinih političkih krugova.

Teška materijalna situacija, minimalne penzije i invalidnine i bojazan da će i to biti oduzeto ili smanjeno - atmosfera je u kojoj danas živi većina nekadašnjih pripadnika sve tri vojne komponente u BiH.

Revizije, koje su započele posebno u federalnom dijelu, unijele su dodatnu uznemirenost medu boračaku populaciju, korisnike prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite. 

„Nema puno ljudi koji nisu zavrijedili biti tu gdje jesu, a radi se o tome da su pripadnici i HVO-a i Armije BiH bili pripadnici vojski, znači oni nisu bili ni u jednom trenutku bili lažni vojnici. Međutim, ostali su na margini, bez igdje ičega. pojedini ljudi su možda tražili spas u vađenju te invalidnine - da mogu svoje dijete odvesti do doktora. E sad politika njih naziva lažnim. A većina tih političara, da se služilo dezerterstvo, mislim da bi oni bili na tome mjestu i da bi se njihova imena trebala objaviti - i gdje su bili ti što sad prebacuju loptu na ljude koji su bili u ratu“, kaže Zoran Zovko, predsjednik mostarske HVIDR-e.

U proteklih godinu dana više od 6.000 korisnika izvedeno je iz prava  boračko-invalidske zaštite, ili su im prava smanjena, čime je, kaže resorni federalni mnistar Zukan Helez, ušteđeno najmanje 10 miliona eura. Iako dopušta da su greške prilikom revizije moguće, Helez dodaje kako pravo na boračku invalidninu ne može i ne smije biti način rješavanja socijalnog pitanja u BiH:

„U proteklom periodu mi smo izveli oko 6.000 korisnika, te im je smanjen obim prava. To kada pomnožite sa brojem godina koje bi živjeli za prosječnu životnu dob stanovnika BiH i koliko sad imaju korisnici prosjek godina, tu se već radi o milijardu KM. Sad tek ljude hvata panika zato što smo već podnijeli oko 25 krivičnih prijava protiv ljekara i nekih komandanata koji su izdavali uvjerenja. Više nema tu ni Hrvat ni Bošnjak, nego njihovo sudjelovanje u nečasnim radnjama.“ 

Zakon o reviziji korisnika boračkih prava u FBiH usvojen je početkom 2010. godine, no ozbiljni koraci napravljeni su dolaskom upravo Zukana Heleza na čelo resornog ministarstva.Tada je javnosti otkriveno i kako značajan broj ovdašnjih političara i dužnosnika prima vojne invalidnine, iako su rat proveli dalako od prvih ratnih linija. Uslijedile su žestoke kritike, one najradikalnije od strane hrvatskih stranaka koje su resornog ministra optužile za prerevnosno češljanje posebno redova HVo-a.

Torbari

Nakon neuspješnog zaustavljanja revizorskih timova, predsjednik Federacije Živko Budimir, inače penzionisani general HVO-a, bh. javnosti prije dva dana objavio je kako će revizija konačno biti zaustavljena, pozivajući se na tumačenje Ustavnog suda Federacije, po kojem su za dokazivanje invalidnosti relevantne i izjave svjedoka, što do sada nije bio slučaj. Budimir je također dodao:

„Radi se o minimalno 50 posto onih koji su do sada izvedeni iz prava zbog toga što je temelj za ostvarivanje prava bila ili medicinska dokumentacija ili potvrda udruga ili izjava dva svjedoka. Dakako da ovom presudom Ustavnoga suda svi oni koji su izvedeni iz prava imaju mogućnost zatražiti vraćanje u pravo, ali jednako tako i povrat sredstava koja su na taj način izgubili.“

No, u izjavi za naš radio resorni ministar Zukan Helez podsjeća su još prije pola godine u parlamentarnu proceduru upućene izmjene Zakona jer nikada nije jasno definisano šta sa onim korisnicima koji dolaze sa područja gdje je pisanu dokumentaciju nemoguće pribaviti. Upravo na tom tragu je i tumačenje Ustavnog suda, tvrdi Helez i dodaje da ono obuhvata tek manji broj korisnika:

„To su Srebrenica, Kotor Varoš, Sanski Most, Posavina – tamo se ne može drugačije dokazati. A tamo gdje se može dokazati, kao što je Široki Brijeg gdje je gospodin Budimir potpisivao, gdje je bio personal ustrojen u punom kapacitetu, ne može se dokazivati sa dva svjedoka. Tako da je džaba radovanje i revizija se nastavlja.“

Gotovo nevjerovatno zvuči podatak kako se u odnosu na poratne godina broj boraca, invalida i porodica nastradalih gotovo udvostručio - od 290.000 do  550.000. Godinama pisalo i o tzv. torbarima, koji su za tačno utvrđene iznose mogli pribaviti izjave svjedoka i medicinsku dokumentaciju za pojedine stepene invalidnosti.

Iako je ove godine izdvojeno više miliona eura za finansiranje korisnika po različitim pravima, od boračkih naknada teško se preživljava. Zbog toga je ponajviše u interesu istinskih korisnika da se revizija do kraja provede, ili, kako dodaje Ale Hošić, predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida:

„Nije dobro što je ovo na političkom terenu i što je to potpuno politikantstvo, ili polarizacije kod boračkih udruženja, organizacija, pa i pojedinaca koji se svrstavaju na jednu ili drugu stranu. Nama zaista treba pravde i pravičnosti u ovome. I još jednom ponavljam - treba zaista iz prava da budu izvedeni oni koji tamo ne pripadaju.“

Tina Jelin - Dizdar

Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.
 
Nema sadržaja.