Subota, 26. juli/srpanj 2014, 09:06 CET

Suđenje Ratku Mladiću

Britanski novinar: Napadi na Sarajlije kao sredstvo pritiska

Snimak izvještavanja Martina Bella iz BiH tokom rata
Snimak izvještavanja Martina Bella iz BiH tokom rata
Suđenje zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću nastavilo se iskazom britanskog novinara Martina Bella, koji je u svojim reportažama opisao ubijanje sarajevskih civila i njihove patnje tijekom gotovo četverogodišnje opsade.

Neki su ljudi stradavali ispred očiju novinara BBC-a, a jednom prilikom je i sam ranjen od minobacačke granate, kada se pokušao sakriti od snajpera. Vojska bosanskih Srba je prema njegovom iskazu namjerno gađala civile, kako bi natjerala vladu u Sarajevu na pregovore po nametnutim uslovima.

U jednoj od 9 reportaža svjedoka Bella koje je tužiteljstvo uvrstilo u dokaze – visoki dužnosnici bosanskih Srba obećali su kako više neće gađati civile, nego samo vojne mete. No u izvještaju britanski novinar konstatira da su lagali jer je na Sarajlije upravo otvorena snajperska vatra. 

„Snajperski kutak Sarajevo opasan je i danas kao što je do sad bio.  Na ljude koji su išli sporednim putem na posao otvorena je snajperska vatra sa srpskih položaja na brdima. Srbi su obećali kao dio njihove inicijative za mir – da će od sada pucati samo na vojne ciljeve. U ovom dijelu Sarajeva to obećanje nije održano. Jer ovo su bili civili, u civilnim vozilima. Jedno sa znakom Crvenog križa“, stajalo je u Bellovoj reportaži iz 1992.godine.

Jedna od reportaža s početka 1993.godine govori o snajperskom napadu na čovjeka koji je išao po vodu, a druga o smrtonosnoj minibacačkoj granati za ljude u redu za kruh. Bell je također zabilježio posljedice granatiranja Markala 1995.godine, kao i napad na stambeno područje Hrasnice avio bombom.

„I nikada ranije nisam vidio takvo oružje koje bi imalo toliku razornu moć. Nikada u ranijim fazama rata“, naveo je svjedok opisavši kako pri navedenim napadima na civile nije bilo otvaranja vatre iz grada na položaje bosanskih Srba, uklanjajući mogućnost kako su civili stradali kao posljedica međusobnih borbi.

Bell je sudu opisao teške humanitarne uvjete u vrijeme opsade, koji su za građane opkoljenog Sarajeva, često bili pogibeljni kao snajperski i artiljerijski napadi.



„To je bio rat koji se vodio usred jednog grada i to industrijskog grada. Uglavnom veći dio vremena nije bilo struje, plina, vode...tako da su ljudi živjeli u vrlo primitivnim uvjetima. I rečeno mi je da neki stariji ljudi nisu jednostavno izaći iz višekatnica, tako da su umirali od hladnoće“, prisjetio se svjedok humanitarne katastrofe Sarajeva koju je kao novinar pratio do samog kraja i opisao u knjizi „U opasnosti“.

Tijekom svjedočenja Bell se dotaknuo i etničkog čišćenja u nekim od općina koje su nasilno preuzete od vlasti bosanskih Srba, poput primjerice Zvornika.

(VIDEO: Reportaža o prognanicima iz Zvornika)


Mladić mora dati dio novca za svoju obranu

Tijekom unakrsnog ispitivanja britanskog novinara obrana je pokušala prikazati kako napadi na Sarajlije nisu bili organizirani, nego da su pokretani samoinicijativno od strane vojnika iz jedinica koje nisu bile pod čvrstim zapovjedništvom optuženog Mladića.

Uz to, obrana je pokušala prikazati kako se srpska „narodna“ vojska samo branila od napada muslimanskih ekstremista, svaljujući pri tom na njih odgovornost za početak rata u Bosni i Hercegovini.

Spomenimo na kraju kako je tajništvo Haškog suda (ICTY) donijelo odluku kako optuženi Mladić mora sudjelovati u troškovima svoje obrane s 60 992 eura. Tajništvo je odluku o tom iznosu participacije donijelo nakon izračuna imovine i računa s kojom Mladić raspolaže. Podsjetimo kako je za neke optuženike tajništvo odlučilo kako moraju platiti i više u troškovima koje inače podmiruje sud.

Višegodišnji troškovi obrane računaju se u milijunskim iznosima, a generalu Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku tajništvo je naredilo da vrati 3,3 milijuna eura budući da je ocjenjeno da njegove nekretnine i pokretnine vrijede preko 6,5 milijuna eura.

Suđenje za dvostruki genocid, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promatrača za taoce nastaviti će se idući tjedan novim iskazom svjedoka tužiteljstva.

Goran Jungvirth

Novinarstvom sam se počeo baviti još tijekom gimnazije, no ozbiljno tek nakon završetka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu 1999., kao diplomirani politolog. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.