Četvrtak, 17. april/travanj 2014, 15:40 CET

Suđenje Ratku Mladiću

Britanski general: Pokušao sam zaustaviti Mladića

Rupert Smith svjedoči na suđenju Ratku Mladiću, 28. siječanj 2013.
Rupert Smith svjedoči na suđenju Ratku Mladiću, 28. siječanj 2013.
Veličina slova - +
Na haškom suđenju zapovjedniku Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću dovršen je trodnevni iskaz britanskog generala Ruperta Smitha, posljednjeg zapovjednika mirovnih promatrača UN-a u Bosni i Hecegovini 1995.godine.

Mladićeva obrana nastavila je u završnici unakrsnog ispitivanja osporavati svjedokovu vjerodostojnost, pokušajima da ga prikaže kao pristranog i ratobornog prema VRS-u, ali i osobno prema generalu Mladiću s kojim se više puta susreo. Smith je to odbacio - obrazlažući da je zatražio NATO zračne udare - kako bi zaustavio daljnje zločine u Sarajevu i zaštićenim zonama, a ne kako bi se osobno obračunavao.

Mladićev branitelj Dejan Ivetić služio se retorikom optuženog iz ratnog vremena prilikom unakrsnog ispitivanja britanskog generala Smitha, tvrdeći da je granatiranje sarajevske tržnice Markale namješteno, kako bi se dao povod za NATO intervenciju.

„Je li točno da niste željeli da ljudi preispitaju Vašu odluku da se vrše zračni i artiljerijski napadi protiv bosanskih Srba?“, ispitivao je branitelj.
Ratko Mladić sa braniteljem u Hagu, 28. siječanj 2013.Ratko Mladić sa braniteljem u Hagu, 28. siječanj 2013.
x
Ratko Mladić sa braniteljem u Hagu, 28. siječanj 2013.
Ratko Mladić sa braniteljem u Hagu, 28. siječanj 2013.

 „Ne. Bio sam uvjeren da je moja odluka ispravna i dalje sam uvjeren u nju, da je bila ispravna“, naveo je Smith prethodno opisavši kako mu je Londonskom konferencijom data mogućnost da pozove zračne udare, a koje je zatražio nakon eksplozije na Markalama 28. kolovoza 1995. godine, kada je prema optužnici ubijeno 43, a ranjeno 75 osoba.

Pri napadima na vjerodostojnost svjedoka, branitelj Ivetić je čitao protestna pisma generala Mladića koje je poslao zapovjedniku UNPROFOR-a Smithu, nakon zračnih udara na položaje bosanskih Srba. U pismu je Mladić optužio Smitha da je istraga Markala krivo i pristrano napravljena, kao i da je NATO nesrazmjerno odgovorio na tu jednu, smrtonosnu granatu „ispaljujući tisuće najrazornijih projektila neselektivno“ na područje pod kontrolom VRS-a.

„Je li general Mladić s pravom kaže da su snage NATO-a koristile više od 500 borbenih aviona u cilju bombardiranja bosanskih Srba, nakon što ste Vi zatražili pokretanje zračnih udara u kolovozu i rujnu 1995.godine?“, optuživao je branitelj.


„Mislim da to nije točna cifra, možemo to lako provjeriti“, odvratio je svjedok.

Smith je ponovio kako je naložio tri istrage kojima je bio isti zaključak – da je na tržnicu Markale ispaljen projektil s položaja VRS-a iz smjera Trebevića. Kao zapovjednik UNPROFOR-a zatražio je NATO udare jer je želio poručiti Mladiću – da se takvo što više neće tolerirati, pogotovo nakon zločina u Srebrenici.

 „To je bilo osobno u smislu da sam pokušavao da natjeram njega, zapovjednika, da promijeni svoj stav (o načinu ratovanja i napadima na civile, nap.a.). To nije bilo osobno ni na koji drugi način“, pojasnio je Smith neke od citata iz svoje knjige kojom je Ivetić pokušavao prikazati svjedokovu pristranost.


Zbog velikog broja informacija i dokaza predstavljenih za vrijeme trodnevnog svjedočenja predsjedavajući sudac Alphons Orie je napomenuo Smithu da postoji mogućnost da ga još jednom pozovu u Den Haag.

Za ovaj tjedan predviđeni su iskazi trojice zaštićenih svjedoka tužiteljstva kao i bivšeg BBC-jevog ratnog izvjestitelja Martina Bella, koji je već na drugim haškim suđenjima opisao napade na sarajevske civile.

Goran Jungvirth

Novinarstvom sam se počeo baviti još tijekom gimnazije, no ozbiljno tek nakon završetka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu 1999., kao diplomirani politolog. U razbijanju stereotipa, širenjem informacija s Haškog suda o pravim razlozima i podstrekačima rata, nalazi motivaciju za svoj trenutni praktični rad.