Iako se nekoliko puta našla pred Parlamentom BiH, rezolucija o osudi genocida u Srebrenici nikada nije usvojena. O tome je i danas, bez rezultata, raspravljao državni Parlament. Ova tema nekoliko mjeseci aktuelna je i u susjednoj Srbiji, ali se predstavnici srpskog naroda u BiH i dalje protive usvajanju Rezolucije.
Srebrenica, genocid i događaji tokom rata u ovom gradu i dalje su tema oko koje nema dogovora pa gotovo ni iskrenog dijaloga među bh. parlamentarcima. U Srebrenici se dogodio genocid i svi u BiH se moraju suočiti i priznati tu činjenicu, pa i u RS, kaže lider Bosanske patriotske stranke Sefer Halilović. Halilović dodaje da je spreman osuditi sve zločine počinjene u BiH, ali da se genocid kao najteži oblik ratnog zločina mora izdvojiti:
„Ne vidim zaista nijedan razuman razlog zbog čega se oni tome suprotstavljaju, osim vjerovatno nekog vlastitog osjećanja krivice za to što se dogodilo. Ali ovdje u Parlamentu ne vidim nikog ko je u tome učestvovao. Prema tome, zaista je potrebno da se jednog dana suoče s onim što se stvarno dogodilo - i da osudimo sve zločine u BiH i posebno da donesemo Rezoluciju o Srebrenici jer je to genocid, najteži ratni zločin.“
Evropski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Sreberenici i pozvao sve evropske države da 11. juli.obilježe kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, a slično namjerava učiniti i Skupština Srbije. Međutim, u BiH to nije moguće, kaže šef poslaničkog kluba SNSD-a u državnom Parlamentu Drago Kalabić:
„I Srbija i Slovenija i Makedonija mogu to da rade jer oni rješavaju neke svoje međunarodne obaveze. Da se razumijemo, Srbija ima pravo da donese svaku rezoluciju, ali ona time rješava neku svoju obavezu. Ali ako je imala neki poseban osjećaj što se tiče Srebrenice, šta je čekala ovoliko vremena? Znači očito je to dio nekog dogovora u koji mi ne možemo ulaziti jer je pravo suverene države da to tako radi. Za nas je posebna situacija zato što se to ovdje dešavalo. Mnogo je ljudi odgovaralo, i odgovaraće još, za Srebrenicu - i tu nema razgovora. Ali mi smo u poziciji da ne možemo negirati srpske žrtve u Srebrenici i u Bratuncu, a pokušava se navodnom težinom zločina to razdvojiti. To je nemoguće.“
Oni koji ne žele usvojiti Rezoluciju o Srebrenici i priznati genocid je bježanje od istine, ističe Šefik Džeferović iz SDA:
„Genocid se mora izdvojiti kao poseban zločin i posebno osuditi. Naravno, osuditi se moraju svi zločini. Ali osuditi sve zločine, a ne istaknuti genocid je neka vrsta aboliranja takvog ponašanja. To je zapravo neka vrsta bježanja od suočavanja sa istinom, što je nedopustivo i što može proizvoditi dodatnu štetu.“
Poricanje genocida je opasno
Nažalost, politički predstavnici u BiH nisu spremni na iskren dijalog i pomirenje i zbog toga još uvijek nema političkevolje da se osudi genocid u Srebrenici, ali i svi ostali počinjeni širom BiH, naglašava Martin Raguž iz HDZ-a 1990:
„Još uvijek su različite interpretacije skore prošlosti, iz čega proizilaze različiti politički pristupi našoj zajedničkoj budućnosti. Mislim da se preko tih tema ne bi trebalo prelamati to, nego da trebamo smoći snage svi skupa, da se pogledamo u oči i da pokažemo da možemo u najvišem zakonodavnom tijelu naći bar jedan minimalni odgovor za te žrtve, satisfakciju za njihovu rodbinu i za sve nas - i ustvari podvući crtu pod ono što se dešavalo da se možemo zaista okrenuti budućnosti.“
Dok parlamentarci BiH i Srbije vode raprave da li i u kojem obliku usvojiti Rezoluciju o Srebrenici, predstavnici NVO iz RS ocijenjuju je neprihvatljivom. Svoje stavove prenijeli su i amabasadoru Srbije u BiH Grujici Spasoviću, kaže šef Koordinacionog tima za istraživanje ratnih zločina RS Staša Košarac:
„Jasno smo prezentovali da je za nevladine organizacije u RS najprihvatljivije usvajanje jedne deklaracije koja će biti od koristi za Srbiju, a koja neće štetiti RS-u, i koja će biti u potpunosti u funkciji istine o stradanju svih u BiH u proteklom ratu.“
Blokiranje usvajanja Rezolucije o Srebrenici u državnom Parlamentu je dio politike koju neskriveno vodi Vlada RS, kaže Edina Bećirević, analitičar i autor knjige „Na Drini genocid“. Bećirević upozorava i da je negiranje genocida prisutno u Bosni i Hercegovini, i to baš u dijelovima gdje je on i počinjen i gdje je, možda, najviše žrtava stradalo tokom rata:
„Smatram da je poricanje genocida od strane Vlade RS jednako opasno kao i indiferentnost međunarodne zajednice prema tom njihovom stavu - jer historijsko pamćenje nas podsjeća na to da je poricanje genocida praktično samo prva faza, odnosno nagovještaj da je moguće da se genocid ponovi na toj istoj teritoriji. Visoki predstavnik bi trebao nametnuti zakon o zabrani poricanja genocida, pa bi sva ova djela poricanja koja svjedočimo proteklih mjeseci i godina bila nemoguća.“
Evropski parlament je 15. januara 2009. proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici i pozvao sve evropske države da 11. juli obilježe kao Dan sjećanja na genocid. Tu inicijativu podržala je i Evropska komisija.
Tekst Rezolucije možete pročitati OVDJE
Preporučujemo pročitajte i ovo:
Dogovori o rezoluciji o Srebrenici: termin zločin ili genocid
Zašto u Parlamentu još nema Rezolucije o Srebrenici
Burna rasprava u RS na najavu Rezolucije o Srebrenici u Srbiji
Tadić: Razdvojićemo rezolucije, ali ćemo obe usvojiti
Sramota i apsurd nemati rezoluciju u BiH
Genocid u Srebrenici: završiti sa poricanjem
U ogledalu 'vrijednosti'
Dan sjećanja na genocid političko pitanje
Srbija treba da izađe iz stalnog poricanja
Srebrenica, genocid i događaji tokom rata u ovom gradu i dalje su tema oko koje nema dogovora pa gotovo ni iskrenog dijaloga među bh. parlamentarcima. U Srebrenici se dogodio genocid i svi u BiH se moraju suočiti i priznati tu činjenicu, pa i u RS, kaže lider Bosanske patriotske stranke Sefer Halilović. Halilović dodaje da je spreman osuditi sve zločine počinjene u BiH, ali da se genocid kao najteži oblik ratnog zločina mora izdvojiti:
„Ne vidim zaista nijedan razuman razlog zbog čega se oni tome suprotstavljaju, osim vjerovatno nekog vlastitog osjećanja krivice za to što se dogodilo. Ali ovdje u Parlamentu ne vidim nikog ko je u tome učestvovao. Prema tome, zaista je potrebno da se jednog dana suoče s onim što se stvarno dogodilo - i da osudimo sve zločine u BiH i posebno da donesemo Rezoluciju o Srebrenici jer je to genocid, najteži ratni zločin.“
Evropski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Sreberenici i pozvao sve evropske države da 11. juli.
Srbija ima pravo da donese svaku rezoluciju, ali ona time rješava neku svoju obavezu. Ali ako je imala neki poseban osjećaj što se tiče Srebrenice, šta je čekala ovoliko vremena?
„I Srbija i Slovenija i Makedonija mogu to da rade jer oni rješavaju neke svoje međunarodne obaveze. Da se razumijemo, Srbija ima pravo da donese svaku rezoluciju, ali ona time rješava neku svoju obavezu. Ali ako je imala neki poseban osjećaj što se tiče Srebrenice, šta je čekala ovoliko vremena? Znači očito je to dio nekog dogovora u koji mi ne možemo ulaziti jer je pravo suverene države da to tako radi. Za nas je posebna situacija zato što se to ovdje dešavalo. Mnogo je ljudi odgovaralo, i odgovaraće još, za Srebrenicu - i tu nema razgovora. Ali mi smo u poziciji da ne možemo negirati srpske žrtve u Srebrenici i u Bratuncu, a pokušava se navodnom težinom zločina to razdvojiti. To je nemoguće.“
Oni koji ne žele usvojiti Rezoluciju o Srebrenici i priznati genocid je bježanje od istine, ističe Šefik Džeferović iz SDA:
„Genocid se mora izdvojiti kao poseban zločin i posebno osuditi. Naravno, osuditi se moraju svi zločini. Ali osuditi sve zločine, a ne istaknuti genocid je neka vrsta aboliranja takvog ponašanja. To je zapravo neka vrsta bježanja od suočavanja sa istinom, što je nedopustivo i što može proizvoditi dodatnu štetu.“
Poricanje genocida je opasno
Nažalost, politički predstavnici u BiH nisu spremni na iskren dijalog i pomirenje i zbog toga još uvijek nema političke
Trebamo smoći snage svi skupa, da se pogledamo u oči i da pokažemo da možemo u najvišem zakonodavnom tijelu naći bar jedan minimalni odgovor za te žrtve, satisfakciju za njihovu rodbinu i za sve nas.
„Još uvijek su različite interpretacije skore prošlosti, iz čega proizilaze različiti politički pristupi našoj zajedničkoj budućnosti. Mislim da se preko tih tema ne bi trebalo prelamati to, nego da trebamo smoći snage svi skupa, da se pogledamo u oči i da pokažemo da možemo u najvišem zakonodavnom tijelu naći bar jedan minimalni odgovor za te žrtve, satisfakciju za njihovu rodbinu i za sve nas - i ustvari podvući crtu pod ono što se dešavalo da se možemo zaista okrenuti budućnosti.“
Dok parlamentarci BiH i Srbije vode raprave da li i u kojem obliku usvojiti Rezoluciju o Srebrenici, predstavnici NVO iz RS ocijenjuju je neprihvatljivom. Svoje stavove prenijeli su i amabasadoru Srbije u BiH Grujici Spasoviću, kaže šef Koordinacionog tima za istraživanje ratnih zločina RS Staša Košarac:
„Jasno smo prezentovali da je za nevladine organizacije u RS najprihvatljivije usvajanje jedne deklaracije koja će biti od koristi za Srbiju, a koja neće štetiti RS-u, i koja će biti u potpunosti u funkciji istine o stradanju svih u BiH u proteklom ratu.“
Blokiranje usvajanja Rezolucije o Srebrenici u državnom Parlamentu je dio politike koju neskriveno vodi Vlada RS, kaže Edina Bećirević, analitičar i autor knjige „Na Drini genocid“. Bećirević upozorava i da je negiranje genocida prisutno u Bosni i Hercegovini, i to baš u dijelovima gdje je on i počinjen i gdje je, možda, najviše žrtava stradalo tokom rata:
„Smatram da je poricanje genocida od strane Vlade RS jednako opasno kao i indiferentnost međunarodne zajednice prema tom njihovom stavu - jer historijsko pamćenje nas podsjeća na to da je poricanje genocida praktično samo prva faza, odnosno nagovještaj da je moguće da se genocid ponovi na toj istoj teritoriji. Visoki predstavnik bi trebao nametnuti zakon o zabrani poricanja genocida, pa bi sva ova djela poricanja koja svjedočimo proteklih mjeseci i godina bila nemoguća.“
Evropski parlament je 15. januara 2009. proglasio 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici i pozvao sve evropske države da 11. juli obilježe kao Dan sjećanja na genocid. Tu inicijativu podržala je i Evropska komisija.
Tekst Rezolucije možete pročitati OVDJE
Preporučujemo pročitajte i ovo:
Dogovori o rezoluciji o Srebrenici: termin zločin ili genocid
Zašto u Parlamentu još nema Rezolucije o Srebrenici
Burna rasprava u RS na najavu Rezolucije o Srebrenici u Srbiji
Tadić: Razdvojićemo rezolucije, ali ćemo obe usvojiti
Sramota i apsurd nemati rezoluciju u BiH
Genocid u Srebrenici: završiti sa poricanjem
U ogledalu 'vrijednosti'
Dan sjećanja na genocid političko pitanje
Srbija treba da izađe iz stalnog poricanja
