Pravni stručnjaci u Bosni i Hercegovini jedinstveni su u ocjeni da će nakon savjetodavnog mišljenja Međunarodnog suda pravde, pitanje Kosova biti prepušteno politici, odnosno da će države koje nisu priznale nezavisnost Kosova to pitanje u narednom periodu razmotriti.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka ističe kako ostaje širok prostor za političke procese u okviru Ujedinjenih nacija.
Istovremeno, Trnka podcrtava da savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o Kosovu, neće imati posljedice na Bosnu i Hercegovinu, jer su razlozi nezavisnosti Kosova drugačije prirode.
„Međutim sada su pozicije, čini mi se, znatno učvršćenije, bar kada je u pitanju pozicija institucija Kosova koje je dobilo međunarodno priznanje 70 država u svjetu. Ono što je za nas važno jeste pokušaj određenih političkih implikacija na odnose unutar BiH koji, treba naravno odmah reći, nikakve paralele u tom pogledu nema. Ali, opet, političke konotacije će pokušat da se prave u vezi sa timi treba zaista s velikom pažnjom pratiti događaje i u BiH i u regionu, ali i naravno u čitavoj Međunarodnoj zajenici“, objašnjava Trnka.
I profesor Pravnog fakulteta u Mostaru Nurko Pobrić ocjenjuje da se ne može u istu poziciju stavljati situacija na Kosovu i Bosni i Hercegovini.
Radi se, kako kaže, o dva posebna pravna i faktička pitanja.
„Jer je dugo godina Kosovo, kao jedan teritorij koji je etnički homogeniziran albanskim stanovništvom, bio diskriminiran od Vlade Republike Srbije. I u tom slučaju, dakle samo u tom slučaju, međunarodno pravo, više običajno međunarodno pravo nego pisano međunarodno pravo, dopušta secesiju, a u bh. slučaju ne možemo govoriti da je jedan entitet ili jedan deo teritorije, jedan broj stanovnika diskriminiran od strane Vlade, odnosno vlasti Bosne i Hercegovine“, kaže Pobrić.
Jačanje separatizma
Za razliku od pravnih stručnjaka, predstavnici političkih partija u Republici Srpskoj, tvrde da današnjim savjetodavnim mišljenjem Medjunarodnog suda pravde, nije riješeno pitanje nezavisnosti Kosova. Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić navodi da će Kosovo ostati problem u ovom vijeku na različitenačine.
„Što se tiče BiH, tu će se pojačati pritisak za priznavanjem Kosova, što će stvarati dalje antagonizme ovdje i što će neosporno dovesti do isticanja činjenice da je nezavisnost moguća i bez referenduma. Dakle, BiH treba pažljivim koracima da odmjerava svoj hod kada je u pitanju Kosovo. Nisam siguran da li će to moći“, mišljenja je Vasić.
Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić:
„Pa moje mišljenje je da je ovaj stav Međunarodnog suda pravde jedna tragična odluka koja će dugoročno imati dugoročno vrlo negativne posljedice. Takav stav će ohrabrii separatističke pokrete u svjetu i svi će ići logikom – ako su mogli Albanci na Kosovu, onda možemo i mi. To će sigurno dovesti do jačanja radiklizma sa kojim će se morati boriti u svjetu sa zaista žestokim napretkom separatističkih pokreta. Zaista mislim da će posledice svega toga biti vrlo teške i dugoročno vrlo negativne po međunarodno-pravni poredak.“
Uprkos ocjenama predstavnika stranaka iz Republike Srpske kako će Kosovo otvoriti unutrašnja neriješena pitanje i u drugim zemljama, predstavnik Međunarodne krizne grupe Srećko Latal ističe da savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde otvara mogućnost za početak pregovora o konačnom rješenju odnosa između Srbije i Kosova, koji, priznaje Latal, neće biti jednostavni ni za jednu stranu.
„Ali mislim da se jedino na taj način odnosi između Beograda i Prištine dugoročno mogu riješiti. Što se tiče mogućih implikacija na ostatak regiona, ono što smatram da je neophodno podcrtati jeste da legalno, pravno pa čak ni politički ova današnja objava i proces koji izađe iz ovoga, dakle bilo koji pregovori koji izađu iz današnje presude ne mogu da imaju nikakav konkretan odnos na situaciju u BiH pošto je situacija u BiH bitno drugačija – legalno, pravno, politiki ili na bilo koji drugi način", zaključuje Latal.
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka ističe kako ostaje širok prostor za političke procese u okviru Ujedinjenih nacija.
Istovremeno, Trnka podcrtava da savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde o Kosovu, neće imati posljedice na Bosnu i Hercegovinu, jer su razlozi nezavisnosti Kosova drugačije prirode.
„Međutim sada su pozicije, čini mi se, znatno učvršćenije, bar kada je u pitanju pozicija institucija Kosova koje je dobilo međunarodno priznanje 70 država u svjetu. Ono što je za nas važno jeste pokušaj određenih političkih implikacija na odnose unutar BiH koji, treba naravno odmah reći, nikakve paralele u tom pogledu nema. Ali, opet, političke konotacije će pokušat da se prave u vezi sa timi treba zaista s velikom pažnjom pratiti događaje i u BiH i u regionu, ali i naravno u čitavoj Međunarodnoj zajenici“, objašnjava Trnka.
I profesor Pravnog fakulteta u Mostaru Nurko Pobrić ocjenjuje da se ne može u istu poziciju stavljati situacija na Kosovu i Bosni i Hercegovini.
Radi se, kako kaže, o dva posebna pravna i faktička pitanja.
„Jer je dugo godina Kosovo, kao jedan teritorij koji je etnički homogeniziran albanskim stanovništvom, bio diskriminiran od Vlade Republike Srbije. I u tom slučaju, dakle samo u tom slučaju, međunarodno pravo, više običajno međunarodno pravo nego pisano međunarodno pravo, dopušta secesiju, a u bh. slučaju ne možemo govoriti da je jedan entitet ili jedan deo teritorije, jedan broj stanovnika diskriminiran od strane Vlade, odnosno vlasti Bosne i Hercegovine“, kaže Pobrić.
Jačanje separatizma
Za razliku od pravnih stručnjaka, predstavnici političkih partija u Republici Srpskoj, tvrde da današnjim savjetodavnim mišljenjem Medjunarodnog suda pravde, nije riješeno pitanje nezavisnosti Kosova. Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić navodi da će Kosovo ostati problem u ovom vijeku na različitenačine.
„Što se tiče BiH, tu će se pojačati pritisak za priznavanjem Kosova, što će stvarati dalje antagonizme ovdje i što će neosporno dovesti do isticanja činjenice da je nezavisnost moguća i bez referenduma. Dakle, BiH treba pažljivim koracima da odmjerava svoj hod kada je u pitanju Kosovo. Nisam siguran da li će to moći“, mišljenja je Vasić.
Predsjednik PDP-a Mladen Ivanić:
„Pa moje mišljenje je da je ovaj stav Međunarodnog suda pravde jedna tragična odluka koja će dugoročno imati dugoročno vrlo negativne posljedice. Takav stav će ohrabrii separatističke pokrete u svjetu i svi će ići logikom – ako su mogli Albanci na Kosovu, onda možemo i mi. To će sigurno dovesti do jačanja radiklizma sa kojim će se morati boriti u svjetu sa zaista žestokim napretkom separatističkih pokreta. Zaista mislim da će posledice svega toga biti vrlo teške i dugoročno vrlo negativne po međunarodno-pravni poredak.“
Uprkos ocjenama predstavnika stranaka iz Republike Srpske kako će Kosovo otvoriti unutrašnja neriješena pitanje i u drugim zemljama, predstavnik Međunarodne krizne grupe Srećko Latal ističe da savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde otvara mogućnost za početak pregovora o konačnom rješenju odnosa između Srbije i Kosova, koji, priznaje Latal, neće biti jednostavni ni za jednu stranu.
„Ali mislim da se jedino na taj način odnosi između Beograda i Prištine dugoročno mogu riješiti. Što se tiče mogućih implikacija na ostatak regiona, ono što smatram da je neophodno podcrtati jeste da legalno, pravno pa čak ni politički ova današnja objava i proces koji izađe iz ovoga, dakle bilo koji pregovori koji izađu iz današnje presude ne mogu da imaju nikakav konkretan odnos na situaciju u BiH pošto je situacija u BiH bitno drugačija – legalno, pravno, politiki ili na bilo koji drugi način", zaključuje Latal.
