Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira nije donio odluku o zatvaranju Ureda visokog predstavnika iako je konstatovao da su u proteklom periodu Vijeće ministara BiH i Parlament BiH postigli određeni napredak, izjavio je danas poslijepodne novinarima u Sarajevu visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Vijeće za implemataciju mira nakon dvodenvnog zasjedanja nije imalo drugo nego da kaže da u posljednja tri mjeseca, od prošle sjednice, nisu ispunjeni svi uslovi na evropskom putu u BiH. Nema tako ni odluke o tranziciji OHR-a, odnosno zatvaranju Ureda visokog predstavnika.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice i specijalni predstavnik Evropske unije Valentin Inzko, prenoseći zaključke ovog skupa, kaže da Vijeća ponovo poziva bh. lidere na politički proces koji će rezultirati dijalogom i kompromisom neophodnim kako bi zemlja ostvarila napredak:

„To može biti proces u okviru institucija ili između političkih lidera, ili kombinacija jednog i drugog, ali trenutna stagnacija nije prihvatljiva.“

Raspodjela vlasništva nad državnom imovinom, te pronalaženje rješenja za vojnu imovinu i dalje ostaju problemi koji bha. vlasti ne znaju ili neće da riješe, napominje Inzko. Radna grupa za popis državne imovine je blokirana i to od strane članova iz Republike Srpske. U isto vrijeme, Savjetodavna komisija za vojnu imovina još nije formirana:

„Zbog nepostojanja napretka u rješavanju ova dva preostala cilja PIC nije danas mogao razmatrati mogućnost donošenja odluke o zatvaranju OHR-a ili o tranziciji OHR-a na ured specijalnog predstavnika EU.“

Zatvaranje OHR-a bila bi indikacija, dodaje visoki predstavnik Valentin Inzko, da su zemlja i njene institucije dovoljno sazrele da prihvate izazove koje sa sobom donosi proces integracije u EU i NATO, što sada nije slučaj. Vijeće za implementaciju mira također je osudilo podrivanje državnih institucija, a što ide na adresu premijera RS-a Milorada Dodika. Na pitanje kakav je njegov odgovor na Dodikove prijetnje da će ga tužiti, i to austrijskom sudu, visoki predstavnik odgovara da je po profesiji pravnik:

„I ja sad mirno čekam da me gospodin Dodik tuži i kad budem dobio optužnicu, onda ćemo vidjeti šta je tamo sadržaj. Ja ne znam da li je jučer nešto rekao zbog čega će me tužiti, međutim, ja sam tu potpuno miran, imam čistu savjest i čekam sad na taj postupak u Republici Austriji. Ali mogao bi me tužiti i ovdje, u BiH, moj boravak je u Sarajevu.“

Deklarativna priča o reformama

Iako je u posljednjih godinu dana na sva zvona u političkom životu BiH najavljivana politika kompromisa i dogovora, uz usklađivanje naizgled različitih političkih viđenja koja su kulminirala tzv. prudskim procesom, bh. političari su tokom zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, koje je u protekla dva dana održano u Sarajevu, pokazali da su stavovi nepomirljivi. Prividni sporazumi idu sve više u prilog ocjena kako je u sastavu vladajuće parlamentarne koalicije ostalo tek ono "vladajuća". Zajedničko je samo deklarativno opredjeljenje da se žele integrirati u euroatlantske tokove.

Politika kompromisa i dogovora koja se provlači kroz bh. političku scenu u posljednjih godinu dana, a koja je svoj vrhunac doživjela prudskim sporazumom, pred Upravnim odborom Vijeća za implementaciju mira pokazala je da se radi tek o deklarativnim nastojanjima. Sve češće se od samih aktera čuje kako je prudski proces kapitulirao pred nemogućnošću izvršenja dogovorenih promjena. Da se ne nalaze na zajedničkom području jasno su pokazali iznoseći pojedinačne stavove bez pokušaja da stvore privid slaganja.

Politički analitičar Reuf Bajrović nije iznenađen ovakvim stavom vladajuće koalicije koja, kaže, odavno nije koalicija. Razloga je više:

„Prvi razlog je što zaista imamo različite vizije budućnosti BiH unutar vladajuće koalicije, što samo po sebi znači da vladajuća koalicija ustvari ne postoji - osim na papiru. A drugi bitan razlog je što ide ekonomska kriza koja se produbljuje i političke lidera tjera da prebacuju fokus javnosti sa te krize na neka ozbiljna ustavna pitanja i retorika će vjerovatno postajati sve zapaljivija.“

Oprečni stavovi su namjerno lansirani i djelomično odglumljeni kako bi se postigli ciljevi kojima svaka stranka teži, kaže šef Ureda za Balkan Međunarodne krizne grupe Marko Prelec:

„To su stavovi koji su kao prepakirani za upotrebu stranaca u namjeri da svaki sa svoje strane privoli međunarodnu zajednicu, a djeluje iz RS-a da se što brže transformira u jedan neizvršen angažaman EU. Iz Federacije, s bošnjačke strane se uglavnom ide za zadržavanje, čak i jače angažiranje OHR-a i moguće ako ne nametanje, onda snažan pritisak za određenu ideju ustavnih reformi.“

Vedran Džihić, politolog s Univerziteta u Beču, u ovakvim istupima vidi sav apsurd nefunkcionalnog sistema:

„To pokazuje suštinsku iracionalnost te dejtonske BiH, koja je nefunkcionalna država, u kojoj očigledno te bogom date političke elite i taj etnokratski sustav djeluju više zbog vlastitih interesa i koriste tu etničku mentalnu matricu da realiziraju neke lične stvari. Ta najnovija reakcija naših političara pokazuje da oni jednostavno u ovom momentu ne misle o građanima. S druge isto je jasno da u principu s tom politikom Bosni prijeti da dobije sudbinu crne rupe na Balkanu.“

No, krivicu snosi i međunarodna zajednica kojoj su bh. političari opipali puls i u stanju su da predvide njenu reakciju, vjeruje politički analitičar Pejo Gašparević:

„I to daje krila pregovaračkim grupacijama u BiH da zaoštravaju vlastita stajališta, a to onda neminovno proizvodi nove podjele do kojih se došlo sada, unatoč tomu što su nedavno bili američki dopredsjednik gospodin Joseph Biden, izaslanstvo američkog kongresa. Svaki put se govorilo da su to iznimno važne posjete, ali vidimo da je poslije svega toga situacija u BiH sve gora, podjele su sve veće.“

Novi pregovori unutar vladajuće petorke, osmorke, ili bilo koje druge brojke, vjeruju analitičari, su mogući, no malo je vjerovatno da će iznjedriti efekte. Najnovija inicijativa da se lideri partija sastanu u Dubrovniku, ili na bilo kojoj drugoj lokaciji, još je jedan od primjera degradacije državnih institucija, bez ikakvih šansi za uspjeh, smatra Bajrović:

„Izmještanjem donošenja odluka šalje se jasna poruka da institucije nisu bitne i da u okviru njih odluke se ne mogu donositi. To je uvod u rušenje Ustava i poretka BiH i mislim da je stoga prudski proces trebao biti davno ugašen, a neka se vladajuća petorka sastaje u Parlamentu, neka se dogovaraju, neka odgovaraju za ono šta su uradili ili nisu. Mislim da centar svih incijativa treba biti Parlament BiH.“

S obzirom da se približava izborna godina, te da se predizborna kampanja lansira mnogo prije one zvanične, jedino je moguće govoriti o načelno prihvaćenim stavovima, kaže Prelec:

„Vrijeme je, nažalost, kratko jer iskustvo pokazuje da je vrlo teško postići dogovore u izbornoj godini. Ja mislim da još uvijek ima nešto vremena i vrlo jednostavno - bitno je da svi politički akteri shvate da se samo može razumno govoriti o političkim opcijama koje su na neki način svima prihvatljive, a ne neprestalno iznositi svoje maksimalističke zahtjeve. Vrijeme za to je prošlo.“

Bh. političari imaju izbor: ili nastaviti putem produbljivanja krize i agonije, ili na izborima platiti cijenu svog nerada, ističe Džihić:

„Trenutno ima dosta signala koji idu u tome pravcu da se nastavi etnonacionalna retorika i da se zaborave svi oni efekti ekonomske krize, protiv kojih se mora boriti. Duboko vjerujem isto u razum stanovnika BiH kojima ponašanje naših političkih elita već 15 godina vrijeđa razuma. Jasno je da nam nacija, nacionalno pitanje neće dati posao, neće povećati platu, i mislim da baš ova ekonomska kriza može biti neka vrsta katalizatora koja će pokazati da je potrebna borba, potrebno je iznalaženje novih politčkih opcija.“

Politikom nenametanja međunarodna zajednica ostavila je prostora za političke manipulacije. Nepomirljive stavove, vješto zamaskirane raznim sporazumima bez pokrića i namjere da budu ispunjeni, nisu uspjeli objediniti ni američki potpredsjednik ni Vijeće za implementaciju mira. I ne samo to - nisu uspjeli ni dobiti odgovore na pitanja zbog kojih su se i sastali. A to su, podsjetimo: kako se stranački lideri namjeravaju produktivnije angažirati kako bi omogućili napredak u rješavanju pitanja državne i vojne imovine, napredak zemlje na evropskom putu, te na koji način planiraju osigurati puno poštivanje Ustava, vladavine zakona i državnih struktura BiH.