Međunarodni monetarni fond odobrio je stand by aranžman Bosni i Hercegovini. Prva tranša u visini od oko 280 miliona američkih dolara biće dostupna odmah, a ostatak od ukupnog iznosa u visini od 1,57 milijardi dolara biće dostupan u narednih 36 mjeseci. No, pitanje je ko će i kako vraćati kredit, te pod kojim uslovima s obzirom da je BiH, prema analizama ekonomskih stručnjaka, svoju kvotu u MMF-u ovim kreditom već probila, što će uticati i na kamatu.
Euforija koja je pratila proces priprema i odobravanja stand by aranžmana Bosni i Hercegovini od strane Međunarodnog monetarnog fonda u iznosu od preko milijardu i po dolara potisnula je u stranu način njegove otplate, te visinu kamate. Otplate se ne treba bojati, poručio je ministar finansija i trezora BiH
Dragan Vrankić:
„Mi nismo prezadužena država. Mislim da nema velike bojazni za vraćanje obaveza jer kad se dobije jedan kvalitetan kredit na dugi rok, sa grace periodom i niskom kamatom, onda ne znam zašto bismo se bojali toga.“ Novim zaduženjem ukupni dug BiH se povećava za 57 posto i jedno je od najvećih u poslijeratnom periodu. Njime će se servisirati vanjski dug, ali o strukturnim reformama koje bi trebale ojačati ekonomiju niko ne govori, upozorava ekonomski stručnjak
Rajko Tomaš:
„Platiće to poreski obveznici. Najveći dio tog novca završiće u potrošnji. Nastojaće se održati sadašnja struktura odnosa javne potrošnje, privatne i investicione. To što će budžeti da uštede, oni bi to morali možda čak i u većem iznosu pod pritiskom krize do kraja ove godine. Prema tome, ovaj kredit će omogućiti postojećim vlastima u BiH da sa stabilnijom ekonomskom osnovom uđu u narednu godinu koja je izborna. Niz drugih problema koji su prioritet u oblasti ekonomije i socijalnih davanja u ovoj zemlji time neće biti riješen.“ Povećanja javne potrošnje, uvjerava ministar Vrankić, neće biti:
„Jedna zaduženost koja nije bila u dosadašnjem vremenu, a proistekla je kroz proračunsku potrošnju, a ovaj put MMF daje prihode upravo proračunu, pa otud i ta zabrinutost koja je bila faktički jer se daje na povećanje pozicija u proračunu, međutim politike koje su sadržane u Pismu namjera demantiraju, uvjeravaju nas da neće doći do povećanja javne potrošnje, naprotiv - da će doći do štednje, i to je jedan od osnovnih sadržaja i elemenata kad je u pitanju politika koju želimo provesti.“
Kreditni rejting pada, a zaduženje raste
Bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Mirsad Kurtović smatra da je ovaj kredit bio nepotrebna mjera koju je trebalo u posljednje tri do četiri godine preduprijediti. No novac se, napominje Kurtović, mogao i pametnije uložiti da bi buduće generacije znale za šta ga vraćaju:
„Nažalost, to će sve otići u opštu potrošnju. Bilo bi daleko pametnije da se BiH zadužila 1,5 milijardu dolara i da gradi autoputeve, ili da gradi neki hidroenergetski objekat koji ostaje kao trajna vrijednost i koji će donositi pare. Ovako, ne prvi put, BiH pravi još veću glupost, za opštu potrošnju uzima kreditna sredstva. Naš kreditni rejting time pada, a buduće generacije zadužujemo.“ MMF diktira uslove pod kojima daje kredit, napominje profesor sa Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment iz Banje Luke
Dragoljub Stojanov, a problemi oko vraćanja su uvijek otvoreni:
„Na jednoj strani postoji socijalni problem koji se otvara, a na drugoj strani pitanje vraćanja kredita je uvijek otvoreno, pitanje javnog i deviznog priliva - struktura proizvodnje u BiH je takva da je izvozni sektor jako nerazvijen, tako da je jako teško doći do deviza, osim preko izbjeglica, odnosno doznaka ljudi koji se nalaze vani. U tom kontekstu može se pojaviti kao vrlo diskutabilno pitanje vraćanja duga MMF-u.“ U vremenu krize kada ekonomski parametri padaju zajedno sa brojem zaposlenih, uz prijeteći kolaps ionako slabe privrede, pitanje je ko će u takvom okruženju napuniti budžet, ističe Tomaš:
„Ja se plašim da može u narednim mjesecima doći do većeg pada ekonomske aktivnosti i da ovakvo zaduženje ne bude dovoljno da se pokrije projektovani budžet na svakom od nivoa kreiranja budžeta. U takvim uslovima imaćemo veliko zaduženje, a na drugoj strani nećemo imati zdravu ekonomiju koja će moći da, stvarajući društveni proizvod, obezbjeđuje i veće javne prihode budžetima da servisiraju takve dugove.“ I sam ministar Vrankić priznaje kako se već sada zbog ekonomske krize budžet mnogo manje puni:
„Indirektni porezi su negdje oko 12 posto manji u odnosu na isti period prethodne godine, sa nekim naznakama popravljanja. Međutim, još je uvijek rano govoriti. Sve ovo što se dešava svijetu ima negativne implikacije i na BiH i često jedna takva rasprava se može nazvati kao politika škara - ako smanjujete javnu potrošnju, onda sigurno da će doći i do manjih prihoda. Ako uvodimo obaveze koje opterećuju narod, onda možemo isto tako kazati da se očekuje manja potrošnja jer neke druge obaveze koje nisu u sferi fiskalne politike neće biti na dnevnom redu dnevnog budžeta.“ Prva tranša u visini od oko 280 miliona američkih dolara biće dostupna odmah, a ostatak od ukupnog iznosa u narednih 36 mjeseci. Dvije trećine sredstava biće raspoređene Federaciji, a jedna trećina RS. MMf će svaka tri mjeseca vršiti preglede i donositi ocjene od kojih će ovisiti naredne isplate.