Tina Jelin - Dizdar
U Hutovom blatu u petak je počeo da bjesni požar nezapamćenih srazmjera. Vatrena stihija je do sada uništila 80 posto parka prirode Hutovo blato, odnosno nešto više od 80 hektara. Izgubljena su biljna i životinjska staništa.
Požar je do sada uništio veliki dio biljnog svijeta u Parku prirode, koji je jedinstvena submediteranska močvara u Evropi i koji se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica u Evropi.
Gori trava, nisko raslinje i trstika, a požar je počeo gutati i šikaru u podnožju ceste koja vodi prema ovome prirodnom biseru.
„Vatrogasci nadziru požarište i to je sve što se u ovom trenutku može uraditi, jer gori na nepristupačnom terenu“, kaže za RSE, Mate Jurković, zapovjednik protupožarne jedinice Čapljina.
Požar je u petak tokom dana zaprijetio i kućama u naselju Gnjilišta, kao i objektima u Parku prirode Hutovo Blato, no brzom intervencijom vatrogasca opasnost je za sada uklonjena.
Uzrok požara još uvijek nije utvrđen, ali se sumnja na ljudski faktor. Prema riječima direktora Parka prirode Hutovo blato, Nikole Zovko, šteta je u ovom trenutku neprocjenjiva.
„Hutovo blato je pred potpunim uništenjem. Nakon svih problema koje smo imali protekle dvije godine, ovaj požar je zaista vrhunac, vrhunac nebrige nadležnih institucija", kaže Zovko.
Močvara od međunarodnog značaja
Posljednja močvara u kršu na planeti, kako Hutovo Blato nazivaju domaći i međunarodni ekolozi i ljubitelji prirode, posljednje dvije godine gotovo niko ne održava. Zbog manjka u budžetima, prestalo je i finansiranje dvanaest lovočuvara, te djelatnika Parka prirode.
Iako je Zovko mjesecima upozoravao na masovni krivolov i nedopušten ulazak u Park, niko od nadležnih vlasti nije reagirao. Stanje se nije popravilo ni nakon što je nedavno na Hutovu blatu pronađeno i 14 velikih plantaža sa zasadima indijske konoplje od koje se proizvodi marihuana.
Nekoliko osoba je uhapšeno, ali lovočuvari nisu vraćeni na posao.Vrhunac svega je požar koji će Park potpuno uništiti, kaže ogorčeno Zovko:
„Ovaj nacionalni spomenik BIH je godinama prepušten na milost i nemilost pojedincima i grupama. Mi smo šokirani, ne možemo doći sebi. Sramota.“
Sa 163 vrsta ptica, 630 biljnih vrsta, te bogatim ribljim fondom u pet jezera, Hutovo blato nalazi se na Privremenoj listi nacionalnih spemenika BiH:
Historija "Hutova blata" kao zaštićenog dijela prirode počinje od 03. juna 1954. godine kada je ustanovljen ornito-faunistički rezervat "Hutovo blato" 6144 ha. U sklopu ornito-faunističkog rezervata 1959. god. izdvojen je strogi ptičiji rezervat Škrka, zatvoren za ribarenje, lov i druge ekonomski isplative aktivnosti.
Zbog svog međunarodnog značaja, "Hutovo blato" je 1971. god. uvršteno u "Popis močvara od međunarodnog značaja", a 1980. god. uvršteno je u "Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara".
Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. god. "Hutovo blato" u listu međunarodno važnih staništa ptica.
Park prirode "Hrtovo blato" upisan je i u listu močvara od međunarodne važnosti po metodologij Ramsarske konvencije i registrirano je pri UNESCO-vom Direktoratu u Parizu i nalazi se na popisu 150 močvarnih staništa od važnosti za cijeli svijet.
