Utorak, 22. juli/srpanj 2014, 17:13 CET

Regija

Susjedi dužni sedam milijardi

Hidroelektrana Jablanica
Hidroelektrana Jablanica
Godišnja vrijednost električne energije koja pripada BiH, a koju neovlašteno prisvajaju elektroprivrede Srbije i Hrvatske, mjeri se desetinama hiljada gigavat sati električne energije.

Bosna i Hercegovina međutim, prema zvaničnom stavu državnog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ne zna koliki je tačno dug Srbije i Hrvatske po ovom osnovu, dok u Vladi Federacije BiH tvrde da se radi o sedam milijardi maraka.

Iznoseći podatak da BiH godišnje gubi oko 70 miliona KM uzurpacijom resursa, zastupnik SDA u državnom Parlamentu Šemsudin Mehmedović podsjeća:

Šemsudin Mehmedović
„Ako vam kažem da je dan prije ukidanja Hrvatske zajednice Herceg Bosna potpisan ugovor između ministarstva industrije Herceg Bosne i Elektroprivrede Hrvatske u pogledu korištenja jezera Hutovo blato, BiH nema nikakve koristi a čitava vodna akumulacija nalazi se na teritoriji BiH. Tražio sam informaciju više i nisu definisani odnosi ni sa Republikom Srbijom u pogledu hidroelektrana na Drini jer nisu nikad međudržavni ugovori sklopljeni - da se tačno i precizno definiše koliko ko koristi od proizvedene energije. Problem je što u BiH postoje politički faktori koji rade za interese susjednih država, a ne za interese vlastite zemlje.“

Problem s korištenjem potencijala i neriješenim međudržavnim odnosima mogao bi se odraziti i na buduća ulaganja u elektroenergetski sektor, kazao je u obraćanju Parlamentu ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević:

„Ovo će otvoriti i dodatna pitanja koja se odnose na izgradnju energetskog sistema Gornji horizonti, izgradnju druge faze Hidroelektrane Dubrovnik, promjenu vodostaja donje Neretve i ulazak mora u korito rijeke Neretve i drugih. Svakako ćemo, u saradnji s entitetima, kad je riječ o energetskom sistemu suštinske stvari su u nadležnosti su entiteta, pokušati inicirati aktivnosti.“

Državni problem


No, u Federaciji BiH su stanovišta da se u slučajevima zajedničkih objekata na rijeci Drini, Buškom jezeru i Hidroelektrani Dubrovnik, država mora aktivnije uključiti. Ministar energije rudarstva i industrije FBiH Vahid Hećo:

Vahid Hećo, Foto: Midhat Poturović
„To je državni problem. Mi smo uputili ka Vijeću ministara i poslanicima da pokrenu aktivnosti oko namirenja duga jer mi imamao pravo na 50 posto korištenja tih kapaciteta. Radi se o velikim sredstvima. Negdje oko 5,5 milijardi je Srbija dužna, a negdje oko1,5 milijardi Hrvatska. To je otprilike sedam milijardi koje nama naši susjedi duguju za korištenje kapaciteta na zajedničkim slivovima.“

U RS prednost daju gradnji novih objekata i stvaranju finansijske koristi od njih. Ljubo Glamočić, pomoćnik ministra za energetiku u Vladi RS:

„Poznato je već da RS raspolaže značajnim hidropotencijalom i da u ovom trenutku on se koristi do 30 posto.“

Što se tiče korištenja hidropotencijala od strane susjeda, Glamočić kaže:

„Postojeći objekti koji su napravljeni prije 30 i 40 godina sigurno su u svojoj osnovi imali i određene definisane stavove. Mislim da potencijal graničnih rijeka treba urediti i graditi na principima dobrosusjedskih odnosa jer vodno bogatstvo je prirodni resurs koji pripada i susjednim državama, a i obrnuto.“


Hidroelektrana Zvornik
Osnovni problem po Bosnu i Hercegovinu leži upravo u nepoštivanju ranijih dogovora. Iako je prema podacima Državne regulatorne komisije za električnu energiju prije više od 40 godina s Hrvatskom ugovorena raspodjela električne energije kojom se proizvodnja HE Dubrovnik, odnosno sliva rijeke Trebišnjice, dijeli u omjeru 78:22 posto u korist BiH, hrvatska strana je 1994. godine jednostrano promijenila dogovor i 37 posto ukupne proizvodnje uzela sebi. Svom proizvedenom energijom Buškog blata, koje se nalazi u BiH i jedno je od najvećih vještačkih akumulacija u Evropi, raspolaže Hrvatska elektroprivreda. Godišnji prihodi općina Livno i Tomislavgrad na osnovu sporazuma, i prema neslužbenim podacima, iznose ukupno 1,4 miliona KM.

Kapacitetima slivova rijeke Drine, Bajina Bašta i HE Zvornik raspolaže Srbija, a nema podataka o tome da li općine u BiH imaju naknadu od toga.

Bivši federalni ministar energetike Hasan Bećirević smatra da se upravljanje ovim sektorom ne može voditi na nižim nivoima. Jedino podizanjem ingerencija na državni nivo može se spriječiti pljačka državne imovine:

„Na ovaj način osokoljeni grupe i pojedinci, koji ostvaruju i lične interese ovim stanjem, dio ekonomskog prostora BiH protuustavno integrišu u ekonomske sisteme susjednih zemalja. Meni je lično zapanjujuće odsustvo rekacije državnih organa na sve to što se događa sa stanovišta kreiranja tržišta.“

Elektroprivreda BiH upozoravala je na korištenje potencijala, ali i na potrebu gradnje novih sistema. Iako ima viškova električne energije, to je tek trenutna okolnost, napominje Alija Turajlić, rukovodilac sektora za pripremu i izgradnju hidroelektrana:

„Da privreda radi u prijeratnim kapacitetima, mi bismo bili u velikim minusima kada je u pitanju električna energija i sugurno bismo je plaćali po izuzetno visokim cijenama. Mi smo posljednju hidroelektranu napravili prije 25, 26 godina. Tako isto i termoelektrane već zastarijevaju i nas čeka period od 2013. do 2020., kada će nam postojeći termo kapaciteti izlaziti, a ne obnavaljamo nove.“

Za sada jedini put ka rješenju jeste insistiranje na reviziji ugovora i rješenju spornih pitanja sa susjedima u domenu energetskih potraživanja. Do sada se, kako je i zvanično potvrđeno, niko nije založio za ubrzanje ovog procesa. Najmanje šest milijardi KM u posljednjih 15 godina otišlo je niz vodu.  


Hrvatska odbija prigovore


Resorno hrvatsko ministarstvo odbija ocjene o navodnoj uzurpaciji hidroenergetskih resursa Bosne i Hercegovine, dodajući kako ne stoje navodi o nepridržavanju ugovora, jer ugovora niti nema.

Glasnogovornik Ministarstva gospodarstva Tomislav Mazal komentirao je na naš upit prozivanja od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o navodnoj uzurpaciji hidroenergetskih resursa BiH, odnosno o navodnom nepridržavanju postojećih i nepostojanju novih ugovora oko rada hidroelektrane Dubrovnik iz hidroenergetskog sustava rijeke Trebišnjice i hidroelektrane Orlovac.

„Moram napomenuti kako ne postoji nikakav međudržavni ugovor sklopljen između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o korištenju voda za hidroelektranu Dubrovnik i za hidroelektranu Buško Blato. Postoje samo neki zapisnici vezano za hidroelektranu Dubrovnik. Međutim, u vezi hidroelektrane Dubrovnik važno je naglasiti da Hrvatska elektroprivreda prepušta 50 posto svoje proizvodnje Elektroprivredi Republike srpske, što smatramo pravičnom naknadom za udjel u izgradnji te hidroelektrane. Po informacijama kojima ovo Ministarstvo raspolaže, Hrvatska elektroprivreda (HEP) je hidroelektranu Buško Blato upisao u svoje vlasništvo i kao 100-postotni vlasnik plaća sva davanja propisana zakonom Bosne i Hercegovine.“

Glasnogovornik Hrvatske elektroprivrede Radomir Milišić ispričao nam se što zbog zauzetosti nije stigao pripremiti cjelovit odgovor, ali je podsjetio koji je stav Hrvatske elektroprivrede oko ovog pitanja, koje nije od jučer.

„To je pitanje koje se vuče godinama, a za koje HEP smatra da je uredno sa svoje strane ispunjavao svoje uvjete.“


Kako se koriste razni nazivi za iste objekte, pojasnimo: što se hrvatskih eletroenergetskih objekata tiče – radi se o hidroelektrani Orlovac i hidroelektrani Dubrovnik. Objekti Hidroelektrane Orlovac nalaze se dijelom u Hrvatskoj, dijelom u Bosni i Hercegovini. Akumulacija Buško Blato s pripadajućim objektima i dio dovodnog tunela nalaze se u Livanjskom polju u Bosni i Hercegovini, a drugi dio dovodnog tunela, vodna komora, tlačni cjevovod, strojarnica i odvodni kanal strojarnice su nedaleko Sinja u Republici Hrvatskoj.

Hidroelektrana Dubrovnik koja se nalazi u Republici Hrvatskoj nedaleko Cavtata posljednja je stepenica hidroenergetskog sustava rijeke Trebišnjice, koji u svom sastavu većim dijelom obuhvaća i elektroenergetske objekte u Bosni i Hercegovini. Ova hidroelektrana za svoj rad koristi vodu rijeke Trebišnjice iz akumulacijskog jezera Bileća, nastalog izgradnjom brane Grančarevo. Zahvat vode za hidroelektranu Dubrovnik ostvaren je izgradnjom brane Gorica, koja stvara kompenzacijski bazen. Svi ovi objekti, osim hidroelektrane Dubrovnik, nalaze se u Bosni i Hercegovini.

Termoelektrana Gacko
No kada se govori o odnosima dviju elektroprivreda, u Hrvatskoj elektroprivredi već su ranije naglasili kako valja problemu pristupati „u paketu“, odnosno smatraju da treba govoriti o svim otvorenim pitanjima istovremeno, tj. i o ulaganjima HEP-a u tvrtku Rudnik i termoelektranu (TE) Gacko 1, a koja Elekroprivreda Republike Srpske (ERS) u cijelosti osporava. Naime, ERS i i češka tvrtka ČEZ, osnovale su radi izgradnje TE Gacko 2, tvrtku NERS u koju je ERS unijela kao svoj suvlasnički ulog i čitavu imovinu Rudnika i TE Gacko 1, negirajući u potpunosti na taj način vlasnički udjel HEP-a. Naime, u Hrvatskoj elektroprivredi tvrde kako su upravo oni još u vrijeme socijalističke Jugoslavije osigurali trećinu ukupnih sredstava za izgradnju tvrtke Rudnik i termoelektrane Gacko 1.


Problem još iz vremena SFRJ


Hidropotencijal Drine iskorišćen je izgradnjom nekoliko hidrocentrala u vreme bivše SFRJ i od tada postoje problemi, između BiH i Srbije, koji se vuku sve do danas. U srpskom ministarstvu energetike priznaju da postoje dugovanja iz bivše SFRJ, ali da se o tome razgovara.

Državni sekretar u Ministarstvu energetike Srbije Nikola Rajaković priznao je u izjavi za naš program da zbog još uvek nerešenih imovinskih pitanja iz prethodne države postoje uzajamna dugovanja:

"To su postojeće hidroelektrane koje su izgrađene i sad imate akumulaciju koja je napravljena. Ta akumulacija, na primer zvornička, preplavila je neko zemljište i onda je postojala takozvana naknada za potopljeno zemljište koje su hidroelektrane isplaćivale lokalnim samoupravama. To je, dakle, jedan aspekt problematike. Naravno da su početkom rata ti odnosi bili poremećeni i mi smo u ministarstvu imali nekoliko vrlo važnih sastanaka i dogovora da se to pitanje reši na jedan način s kojim bi obe strane bile zadovoljne. Naše hidroelektrane delom duguju nekim lokalnim samoupravama koje su sad na području Republike Srpske. Naravno, iz političkih razloga, na nivou BiH to se diže na nekakve desetine miliona, da bi se pridalo značaja, da bi se ubirali nekakvi marketinški problemi."


Hidroelektrana Bajina Bašta
Državni sekretar Rajaković kaže da dve elektroprivrede, BiH i Srbije, imaju radne timove koji razgovaraju o toj temi i da će vrlo brzo doći do rešenja:

"Mi smo upravo za to da se realni računi urade i da se tačno odrede stvari. Te procene zaista treba pažljivo uraditi, tako da u ovom trenutku ja ne bih licitirao."

Srbija i RS formiraju zajedničko preduzeće


Elektroprivreda Srbije i Republike Srpske su najavile početkom godine potpisivanje ugovora o formiranju zajedničkog preduzeća, hidroelektrane Gornja Drina. Zajednička firma će biti dvočlano akcionarsko društvo u kojem će oba partnera biti ravnopravna:

"Grade Srbija i po međunarodnom pravu BiH, odnosno ovde konkretno Republika Srpska, tako da je tu situacija, čini mi se, dosta jasna. Mora biti međusobni aranžman, međusobni dogovori, a tehnička strana pitanja je prilično jasna. Mislim, da smo to raščistili."

RSE: A o kojem je tu projektu reč?

"Pa tu imamo četiri hidroelektrane, ako se sećate to je Buk Bijela, pa onda ide Foča i onda još dve dole nizvodno, valjda Sutjeska i još jedna. Projektna faza je maltene gotova, pred nama je izbor strateških partnera, a kad oni budu izabrani nadamo se da ni trenutak gradnje neće dugo čekati. Mogle bi da krenu, konačno, te izgradnje o kojima stalno pričamo, jer zaista je šteta da se ne koristi taj obnovljivi hidro-potencijal moćne Drine."

Kad budu gotove, četiri planirane hidrocentrale proizvodiće godišnje 800 miliona kilovat sati električne energije. Reč je o ukupnoj investiciji od 450 miliona evra. Jedan od najznačajnijih hidroenergetskih objekata toka Drine je hidroelektrana Bajina Bašta.

Direktor privrednog društva drinsko-limske hidroelektrane Miodrag Čitaković govori za naš program o kapacitetu ovog proizvođača električne energije:

"Drinsko-limske hidroelektrane proizvode, na godišnjem nivou, oko 2 milijarde 957 kilovat sati električne energije, što iznosi 9.38 procenata od ukupne proizvodnje u okviru elektroprivrede Srbije."

Problem oko korišćenja reke Drine za izgradnju hidro-potencijala postojao je i u bivšoj Jugoslaviji.

I sada, prema rečima Sijke Pistolove, urednice sajta Enerdži Obzerver, gotovo da niko ne koristi hidro-blagodeti koje reka Drina ima:

"Ona se bukvalno minimalno koristi, to je u slučaju hidrocentrale Bajina Bašta. Suština je u sledećem, oko sliva reke Drine ne samo da se svađaju Republika Srbija, Republika Srpska, Federacija BiH, nego te svađe potpiruju i Austrija, Nemačka, Norveška i Rusija, sa svojih strana - zato što žele da se domognu sliva reke Drine. Jer, električna energija iz hidro-potencijala je najplemenitiji i najjeftiniji vid energije."

Dženana Halimović

Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnik nagrade Amnesty International Global Human Rights Award i nagrade za istraživačko novinarstvo Unije novinara BiH 2003.


Enis Zebić

ZebicE+rferl.org

U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. godine je na Radiju Slobodna Europa u Zagrebu.

Ovaj forum je zaključen
Sortiranje komentara
Komentari
     
Ime: tektonik Grad: rs
30.08.2009 19:26
79280<br />Ali slavinu drze drugi tako da nemas ni slavinu ni pipu

Ime: 79280
25.08.2009 01:35
zavrni pipu i kraj price, pa na pregovore.

Ime: RG
19.08.2009 18:39
Bosna je uvijek bila krava muzara, koju su svi muzli... kako je kome trebalo.<br />Tako je bilo i prvoj (Kraljevoj) i u drugoj (Titovoj) Jugoslaviji. Tako se i sada nastavlja. Najgora je stvar, sto je muzu... a istovremeno pljuju po njoj.<br />Sta je to Bogu zgresila, da tako rade sa njom.<br /><br />