Među 210 hektara poljoprivrednog zemljišta koje grad Benkovac u Dalmatinskoj zagori želi dati u zakup na 20 godina nije samo zemlja u državnom vlasništvu, nego ima i privatnih čestica vlasnika Srba, pa Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) traži poništenje natječaja i pomoć Srbima da upišu svoje vlasništvo.
Grad Benkovac u dalmatinskom zaleđu šampion je u otežavanju povratka izbjeglih hrvatskih Srba i u manipulaciji s njihovom imovinom, rečeno je u petak, na konferenciji za novinare Kluba zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke.
Grad Benkovac je krajem devedesetih mrtav-hladan prodao kuću i veliku okućnicu u vlasništvu izbjeglog hrvatskog Srbina, grad Benkovac dodjeljuje zemlju u vlasništvu izbjeglih hrvatskih Srba koji se još nisu vratili u zakup trećim osobama, a da se njih niti pita, ili da im se šalje novac od najamnine, a onim novim zakupcima koji su i hrvatski ratni veterani daje se bespovratno novac i za nasade.
Najnoviji je slučaj raspisani natječaj kojim grad Benkovac želi dati u zakup 210 hektara poljoprivrednog zemljišta u deset katastarskih općina u kojima su sela sa većinskim srpskim stanovništvom, a da svo to zemljište nije državno, nego ima i čestica u vlasništvu izbjeglih hrvatskih Srba, koje iz raznih razloga nisu zemljišno-knjižno upisane.
Tim će povodom SDSS pisati premijerki, Državnom odvjetništvu i ministarstvima pravosuđa i poljoprivrede, najavio je potpredsjednik SDSS-a
Milorad Pupovac:
Mile Horvat (lijevo) i Ratko Gajica (desno) na konferenciji za novinare 28. svibnja, Foto: Enis Zebić „Imamo i ovoga puta razloga sumnjati da se nije radilo o zaštiti privatnoga vlasništva i privatnoga posjeda, i to upravo u katastarskim općinama u kojima su vlasnici ili posjednici srpske nacionalnosti. Zato je SDSS pripremio pismo – da se spriječi daljnje štetno postupanje protivno interesu i pravu vlasnika i posjednika zemljišta.“SDSS traži da se natječaj poništi, i da se država prestane po automatizmu upisivati na svo zemljište koje je upisano da je u vlasništvu jedinica lokalne uprave i samouprave i državnih poduzeća, jer se mnogi vlasnici iz ovih ili onih razloga – od izbjegavanja plaćanja poreza, pa do spriječenosti ratom i odlaskom iz Hrvatske – nisu upisali kao vlasnici. „Treba stvar provjeriti na licu mjesta i katastru koji je vrlo ažuran,“ kazao je saborski zastupnik
Ratko Gajica:
“Kada se ovako radi, to je otimačina! Pogotovo kada se to radi u odnosu na ljude kojih tu nema, pogotovo o ljudima koji žive u atmosferi koja nije baš najbolja, kroz koju se inače prozvode poruke – 'niste poželjni!' Pa vam se razbije prozor, a sada treba uzeti i zemlju... takav potez u ovom trenutku nije samo nekoristan, nije samo nepravedan, nego je i mnogo više od toga.“
Radi se o šest katastarskih čestica sa ukupno 140 vlasnika, što je dokaz da se očito decenijama nije upisivalo to vlasništvo u zemljišne knjige, ali stvar treba postaviti principijelno, jer - ovo je tek početak, kažu u SDSS-u.
Ukupno je u Hrvatskoj 1,5 milijun katastarskih čestica bilo zemljišno-knjižno upisano kao društveno vlasništvo. Dosad je 800.000 čestica uknjiženo kao državno, ostaje za upisati još 700.000, pa ako se ne krene pažljivo provjeravati ono što se sada počelo dešavati izbjeglim Srbima, desit će se i ljudima na otocima i drugima.
Za kraj još jedna gorka anegdota iz Benkovca. Kada se gradila auto-cesta Zagreb – Split, sa dvije parcele dignuta je zemlja, a pijesak koji je bio ispod nje izvađen je i upotrebljen za izgradnju auto-ceste. Tih njiva više nema, međutim u Benkovcu - nikom ništa!