Petak, 19. decembar/prosinac 2014, 15:23 CET

Svijet

Kvaliteta života: Beč najbolji, Bagdad najgori

Austria - Vienna, Stephansdom, illustrative photo, undated
Austria - Vienna, Stephansdom, illustrative photo, undated
Austrijski glavni grad, Beč, nudi svojim stanovnicima najbolju kvalitetu života. Prema istraživanjima konsultantske grupe Mercer, najgori je Bagdad, glavni grad Iraka.

Već četvrtu godinu zaredom, austrijska prijestonica, u vrhu je svjetske liste gradova u kojima je lijepo, sigurno i relativno jeftino živjeti. Milion i sedamsto hiljada stanovnika Beča ima na raspolaganju vrlo živu i izmjenjivu kulturnu scenu, sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu i umjerene troškove stanovanja.

Raskošna arhitektura iz vremena Habsburške monarhije turistički je magnet. Pouzdan sistem gradskog saobraćaja košta samo euro na dan, ukoliko imate godišnju kartu za prijevoz. Gradom upravlja koalicija socijaldemokrata i zelenih.

"Grad je apsolutno internacionalan... Jednom, na stanici, dok sam čekao autobus, čuo sam više od 10 različitih jezika oko mene” kaže Amerikanac Dawn Gartlehner, 42, menadžer advokatske firme koji je 15 godina živio u Beču.

"Grad je stvoren za sve ljude, svih starosnih grupa i navika. Možete provesti prekrasan dan potrošivši sav novac koji imate na računu, ali isto tako se možete zabavljati i da ne potrošite ništa”, kaže Gartlehner.

Grupa “Mercer” svake godine provodi ovo istraživanje kako bi pomogli tvrtkama i organizacijama da izračunaju naknadu za osoblje na međunarodnim zadacima. Koristi se 39 faktora kao što su politička stabilnost, zdravstvo, obrazovanje, kriminal, rekreacija i transport.

Anna Staribacher, 24-godišnja studentica, puna je hvale za svoj grad, njegove sigurne ulice, obilje parkova i šuma u okolini: "Austrija je bogata zemlja, imamo nisku nezaposlenost i besplatno visoko školovanje. Cijene su pristupačne, umjerene u poređenju s međunarodnim prosjekom. Ali me zato i čudi što su ljudi tako nezadovoljni i stalno prigovaraju?”

Djevojčica u fontani jednog od trgova u BečuDjevojčica u fontani jednog od trgova u Beču
x
Djevojčica u fontani jednog od trgova u Beču
Djevojčica u fontani jednog od trgova u Beču
Unatoč dužničke krize, EU ima čak 15 gradova koji su vrhu ove svjetske liste. Njemačka i Švicarska po tri medju deset najboljih: München, Düsseldorf, Frankfurt, Ženeva, Zürich i Bern. Najniži rang u Evropi ima Atina. Prag se plasirao na 69. mjesto, a Ljubljana na 75. Nijedan drugi grad sa zapadnog Balkana nije ni ispitivan.

"Sveukupno, evropski gradovi i dalje imaju visoku kvalitetu života kao rezultat kombinacije povećane stabilnosti, podizanja životnog standarda i napredne gradske infrastrukture ", kazao je Slagin Parakatil, viši istraživač na “Merceru”.

Infrastruktura gradova, što podrazumijeva paletu usluga visokog standarda, od aerodorma, preko javnog prijevoza do povezanosti grada sa svijetom, ali i na lokalnom nivou, uvjerljivo je najbolja u Danskoj i Njemačkoj. Gradovi ove dvije zemlje ujedno su ocjenjeni najboljim na svijetu.

Kanadski gradovi dominiraju na ljestvici američke regije. Vancouver je na petom mjestu, a Ottawa i Toronto su na 15-om, odnosno 16-om mjestu. Honolulu, na 28-oj poziciji najugodniji je američki urbani centar. Slijedi ga San Franisco, a potom Boston na 35-om mjestu. Washington DC plasirao se na 43. poziciju.

Novozelandski Auckland na trećem je mjestu i u samom vrhu azijsko-pacifičke regije, dok je Dubai na 73-oj poziciji najbolje ocjenjeni grad na Bliskom istoku i u Africi. Ta regija ujedno ima i 15 gradova na samom dnu liste uključujući Lagos u Nigeriji, Bamako u državi Mali; Kharum u Sudanu, i N'Djamena u Čadu. Irački Bagdad najniže je rangirani grad u svijetu, a samo dva mjesta ispred njega je gruzijski Tbilisi.

Daleko je taj, nekada vrlo ugodan grad, od Beča. Ali ni austrijska prijestonica nije bez prigovora. Jennifer Stepper, američka dizajnerica koja je 18 godina živjela u Beču ističe da su joj se prijatelji, koji su je posjećivali, često žalili na neljubaznost konobara ili trgovaca.

Sada je to više ne smeta, jer kaže kako je to vjerojatno “bečki način” i da i oni, baš kao i svi ostali, imaju neki svoj “trip”.

Sabina Čabaravdić

Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.