Serija zemljotresa je pogodila šire područje Balkana, a u Srbiji, u oblasti Kraljeva, pored velike materijalne štete, poginulo je dvoje ljudi.
U Crnoj Gori, koja je '79. godine pogođena razornim zemljotresom, sa pažnjom se prati situacija u regionu, ali se i postavlja pitanje - da li postoji mogućnost da se uzdrma i tlo Crne Gore, odnosno, da li su građevinski objekti u mogućnosti da se odupru eventualnom potresu.
Kratkoročna predviđanja zemljotresa nijesu moguća. Direktor crnogorskog Seizmološkog zavoda Branislav Glavatović kaže da ne postoje metode i tehnologije, koje bi omogućile označavanje dana, vremena i mjesta koje će biti pogodjeno zemljotresom, ali da se u nekoj, bližoj ili daljoj, tački u budućnosti, u Crnoj Gori može očekivati zemljotres: u kontinentalnom dijelu 7-8, a na primorju do devet stepeni Merkalijeve skale.
Glavatović kaže da bi to bio zemljotres razarajućeg karaktera.
"Bez daljnjega 9 stepeni pretpostavlja značajna oštećenja kod 50 posto objekata na tom terenu. Za razliku od ovog zemljotresa u Kraljevu sa 5,4 po Rihteru i efektima na objektima od 7 do 8 Merkalijeve skale, zemljotres sa stepenom i po više imao bi značajnije posljedice. To je jače potresanje koje, srećom, kod dobro građenih objekata kod kojih su ispoštovani propisi znači jednu veliku sigurnost. Ali za objekte koji su loše građeni to znači praktično totalno rušenje", navodi Glavatović.
Građevinski objekti u Crnoj Gori bi trebalo da su građeni po propisima koji upravo imaju u vidu procjenjenu jačinu zemljotresa koji se može desiti na ovom području, što znači da bi zgrade sagrađene od '80. godine na ovamo, trebalo da budu bezbjedne.
"Pravilnik o projektovanju objekata visokogradnje u seizmičkim uslovima iz juna 1979 godine i još uvijek je na snazi, prate određene karte. Takođe se u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina primjenjuje evropski normativ. Što se tiče parametara za primorje Crne Gore to je 9 stepeni Merkalija, zaleđe 8 , ostatak 7 stepeni Merkalijeve skale", kaže direktor Seizmološkog zavoda.
Kakav je kvalitet domaćih propisa iz ove oblasti - pitali smo profesora podgoričkog Građevinskog fakulteta Radenka Pejovića.
"Propisi su dobri. Sada je pitanje koliko se to ispoštuje. Ja mislim da smo se mi ipak malo opustili zaboravili smo na onaj zemljotres a vidimo da se i u okruženju dešavaju zemljotresi. Kod nas se vjerovatno ne dovoljno kontroliše da li se poštuju ti standardi gradnje", kaže Pejović.
Serija zemljotresa koji su se skoro jedan za drugim dogodili u Kraljevu, Zagrebu, kod Mostara, u Sarajevu, sjeverozapadu Turske i istoku Grčke, nametnula je pitanje - da li se može očekivati sličan potres i u Crnoj Gori. Građani Podgorice su zainteresovani za odgovor.
Građani Crne Gore bi trebalo da budu spokojni, jer se, prema riječima pomoćnika ministra unutrašnjih poslova za vanredne stuacije Zorana Begovića, može zaključiti da su nadležne službe spremne za svaki scenario.
"U svakom trenutku možemo reagovati na način primjeren situaciji. Čitav sistem smo digitalizovali tako da u svakom trenutku imamo uvid u sve sa čim država raspolaže u određenom trenutku. Uspostavili smo komunikaciju sa državama u regionu da jedni drugima možemo pomoći u slučaju da se u nekoj od država u susjedstvu dogodi zemljotres", navodi Begović.
U Crnoj Gori, koja je '79. godine pogođena razornim zemljotresom, sa pažnjom se prati situacija u regionu, ali se i postavlja pitanje - da li postoji mogućnost da se uzdrma i tlo Crne Gore, odnosno, da li su građevinski objekti u mogućnosti da se odupru eventualnom potresu.
Kratkoročna predviđanja zemljotresa nijesu moguća. Direktor crnogorskog Seizmološkog zavoda Branislav Glavatović kaže da ne postoje metode i tehnologije, koje bi omogućile označavanje dana, vremena i mjesta koje će biti pogodjeno zemljotresom, ali da se u nekoj, bližoj ili daljoj, tački u budućnosti, u Crnoj Gori može očekivati zemljotres: u kontinentalnom dijelu 7-8, a na primorju do devet stepeni Merkalijeve skale.
Glavatović kaže da bi to bio zemljotres razarajućeg karaktera.
"Bez daljnjega 9 stepeni pretpostavlja značajna oštećenja kod 50 posto objekata na tom terenu. Za razliku od ovog zemljotresa u Kraljevu sa 5,4 po Rihteru i efektima na objektima od 7 do 8 Merkalijeve skale, zemljotres sa stepenom i po više imao bi značajnije posljedice. To je jače potresanje koje, srećom, kod dobro građenih objekata kod kojih su ispoštovani propisi znači jednu veliku sigurnost. Ali za objekte koji su loše građeni to znači praktično totalno rušenje", navodi Glavatović.
Građevinski objekti u Crnoj Gori bi trebalo da su građeni po propisima koji upravo imaju u vidu procjenjenu jačinu zemljotresa koji se može desiti na ovom području, što znači da bi zgrade sagrađene od '80. godine na ovamo, trebalo da budu bezbjedne.
"Pravilnik o projektovanju objekata visokogradnje u seizmičkim uslovima iz juna 1979 godine i još uvijek je na snazi, prate određene karte. Takođe se u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko godina primjenjuje evropski normativ. Što se tiče parametara za primorje Crne Gore to je 9 stepeni Merkalija, zaleđe 8 , ostatak 7 stepeni Merkalijeve skale", kaže direktor Seizmološkog zavoda.
Kakav je kvalitet domaćih propisa iz ove oblasti - pitali smo profesora podgoričkog Građevinskog fakulteta Radenka Pejovića.
"Propisi su dobri. Sada je pitanje koliko se to ispoštuje. Ja mislim da smo se mi ipak malo opustili zaboravili smo na onaj zemljotres a vidimo da se i u okruženju dešavaju zemljotresi. Kod nas se vjerovatno ne dovoljno kontroliše da li se poštuju ti standardi gradnje", kaže Pejović.
Serija zemljotresa koji su se skoro jedan za drugim dogodili u Kraljevu, Zagrebu, kod Mostara, u Sarajevu, sjeverozapadu Turske i istoku Grčke, nametnula je pitanje - da li se može očekivati sličan potres i u Crnoj Gori. Građani Podgorice su zainteresovani za odgovor.
Građani Crne Gore bi trebalo da budu spokojni, jer se, prema riječima pomoćnika ministra unutrašnjih poslova za vanredne stuacije Zorana Begovića, može zaključiti da su nadležne službe spremne za svaki scenario.
"U svakom trenutku možemo reagovati na način primjeren situaciji. Čitav sistem smo digitalizovali tako da u svakom trenutku imamo uvid u sve sa čim država raspolaže u određenom trenutku. Uspostavili smo komunikaciju sa državama u regionu da jedni drugima možemo pomoći u slučaju da se u nekoj od država u susjedstvu dogodi zemljotres", navodi Begović.