Dostupni linkovi

Rizici unilateralnog priznanja


David Chandler, profesor međunarodnih odnosa na londonskom Westminster univerzitetu ističe u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da bi uniltarelano priznanje nezavisnosti Kosova izazvalo podele u regionu. U intervjuu koji sledi Chandler najpre odgovara na pitanje kako bi Evropska unija reagovala, ako bi došlo do unilateralnog priznanja Kosova.


CHANDLER:
Postoje izrazite podele unutar Evropske unije kad je u pitanju priznanje nezavisnosti Kosova bez rezolucije Saveta bezbednosti. Ako bi se nezavisnost Kosova unilateralno priznala, umesto da se to dogodi kroz Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, imali bismo problem nejasnoće oko toga ko je nosilac mandata i odgovornosti. Bojim da bi tako nešto moglo da se dogodi.

RSE: Šta je opasnije po stabilnost regiona: unilateralno priznanje nezavisnosti Kosova ili blokiranje nezavisnosti? Šta bi po vašem mišljenju izazvalo veću nestabilnost u regionu?

CHANDLER: Bez ikakve sumnje se može reći da je unilateralno priznanje problematičniji odgovor na kosovsku krizu. Ako imate blokadu ili odlaganje nezavisnosti, bar su neke stvari jasne: jasno je da su u toku pregovori, jasno je ko ima odgovornost, ko je za nezavisnost i na kojim osnovama, šta će biti sledeći korak. S druge strane, unilateralna priznanja, koja smo već iskusili u regionu, odmah izazivaju podele među lokalnim grupama i zajednicama. To zaista može biti veoma problematično, a najveći problem takvih, jednostranih, priznanja bio bi taj što bi zamaglilo pitanje ko je nosilac ovlašćenja uz promovisanje iluzije da kosovski Albanci preuzimaju odgovornost za budućnost svoje zemlje. Nosilac ovlašćenja bi zapravo bio međunarodni administrator, ali on, čini mi se, ne bi bio previše spreman da u uslovima odsustva definisanog mandata preuzme odgovornost.

RFE: Kako će se Rusija ponašati do kraja kosovskog procesa.

CHANDLER: Kao što smo videli u velikom broju slučajeva nesuglasice između između Rusije I Zapada su se često preuveličavale i odmah tumačile ništa manje nego kao oživljavanje hladnog rata. I sada se mnogo toga u njihovim odnosima u vezi sa Kosovom politizuje, ali mislim da nije pametno uzeti zdravo za gotovo da će Rusija permanento blokirati rešenje. Ja smatram da to neće biti slučaj I da je ovo što sada gledamo pre svega pregovaračka taktika Rusije koja želi Zapadu da pokaže da je mora shvatati ozbiljno. Kad ovo kažem, ne sugerišem nikako da je lako predvideti kada će se tačno doći do konsenzusa oko kosovskog pitanja.

RFE: Izjava evropskog člana trojke koju smo nedavno čuli da je sve o čemu se dve strane dogovore - čak i ako je to podela Kosova - prihvatljivo za međunarodnu zajednicu, sugeriše da se ideja podele, doskora tabu, polako probija na scenu. Kakav je vaš utisak?

CHANDLER: Ne verujem da će se ideja o podeli Kosova probiti do pregovaračkog stola. Smatram da je ta izjava evropskog predstavnika zapravo tipična za Evropsku Uniju koja, iako preuzima upravljačku i administrativnu odgovornost, ne želi da bude viđena kao vlast koja će ljudima govoriti šta treba da rade. Evropska Unija nikad nije želela da njena moć bude vidljiva i napadna tako da će njeni predstavnici uvek reći - sve zavisi od vas, mi prihvatmo sve o čemu se dogovorite, vi ste odgovorni, na vama je da odlučite I da pokušate da dođete do kompromisa, kakav god on bio. Sve ovo istovremeno ukazuje na nevoljnost Evropske unije da se suoči sa sopstvenom odgovornošću. Pitanje je da li će, kad Unija preuzme mandat, njen visoki predstavnik biti spreman da, recimo, poništi neku odluku kosovskih vlasti jer će mu i to biti u opisu posla. Reč je, dakle, o mentalitetu izvrdavanja koji će neminovno izazvati mnogo problema na Kosovu. Osećaće se odsustvo autoriteta, pa će vremenom Evropska Unija verovatno biti dovedena u poziciju koju na početku nije želela. Ipak, uprkos svemu što sam rekao, ne verujem da će to voditi ka podeli.
XS
SM
MD
LG