Dostupni linkovi

Balkan u globalnoj antiterorističkoj koaliciji


Militanti IS
Militanti IS

U Srbiji je nedavno saopšteno da je premijer Aleksandar Vučić dobio lični poziv od američkog predsednika Baraka Obame da učestvuje na samitu svetskih lidera u Njujorku 29. septembra o borbi protiv naraslog terorizma tzv. Islamske države Iraka i Levanta.

Odmah zatim je stigla vest iz Prištine da je pozvan i kosovski premijer Isa Mustafa, da bi naš Radio saznao, a kasnije je i zvanično potvrđeno, da je takav poziv stigao i predsedavajućem Predsedništva BIH Draganu Čoviću.

Sva je prilika da spisak pozvanih lidera u regonu nije okončan. Jer sve države regiona, od Makedonije do Slovenije članice su Globalne antiterorističke koalicije kojih je za sada ukupno 62 države. Kako nam je saopšteno u američkoj ambasadi u Beogradu, na septembarski samit na marginama zasedanja Generalne skupštine UN su pozvane sve članice Koalicije, a pozive su dobili i učesnici februarskog skupa o borbi protiv ekstremizma, održanog u Beloj kući.

Sarajevski profesor Vlado Azinović objašnjava:

„Američka administracija je planirala održavanje sastanka kajem septembra u vrijeme kada su ti šefovi država ili vlada svakako u Njujorku na redovnom zasjedanju Generalne skupštine UN. I, naravno, da je svaki od tih 80-ak čelnika dobio lični poziv. Predsednik Obama neće imati nikakve pojedinačne sastanke sa bilo kime, niti od tog skupa treba očekivati preterno puno. Radi se, vjerovatno, o nekoj novoj deklarativnoj obavezi koju će svi preuzeti u borbi protiv ISIL-a.“

Koliko je Balkan u savremenoj svetskoj mapi zanimljiv i za teroriste i za antiterorističku koaliciju?

Aleskandra Joksimović iz Centra za spoljnu politiku, podseća da je Vučić prošle godine pismeno saopštio Obami da je Srbija spremna da da svoj doprinos u globalnoj borbi protiv terorizma, američki predsednik mu je odgovorio tako da Vašington računa na Srbiju. Hrvatska je, podsećamo, takođe nedavno povodom surovog smaknuća njenog državljanina Tomislava Salopeka od strane ISIL-a poručila da ostaje u antiterorističkoj koaliciji.

Balkanski region je bio na margini zbivanja kad je reč o suzbijanju globalnog terorizma. Stvari su se, međutim, kaže vojni analitičar Aleksandar Radić, promenile zbog bezbednosnih rizika koje nosi izbeglički talas.

Profesor Azinović smatra da Balkan nije posebno označen na svetskoj mapi:

„Region Balkana nije posebno zanimljiv kada imamo u vidu činjenicu da je iz zemalja Bliskog Istoka, poput Tunisa ili Jordana, uključeno nekoliko hiljada boraca u u tom kontengentu koji se procenjuje da sada dostiže 25 hiljada stranih boraca u ISIL-u. Ali, naravno, radi se o globalnom frontu tako da je u tom kontekstu i Balkan sastavni dio te priče.“

Šta antiterostička koalicija se može očekivati od Srbije?

„Srbija ne može da uradi mnogo poslova, niti ona može da bude u nekoj velikoj, važnoj ulozi u antiterorističkoj koaliciji , kada nema kapacitete da šalje svoje ljude na teren , od obaveštajnog rada do borbenih dejstava, kao što to mogu velike sile. Ali u obaveštajnom planu, prikupljanju podataka o bezbednosno zanimljivim ljudima, Srbija drugima može da učini i ujdno da prepozna svoj sopstveni interes,“ kaže Radić.

ISIL je nedavno objavio da je jedna od njegovih meta i Balkan, navedene su balkanske države u kojima se planiraju terorističke akcije. Da su na meti terorista svi, pokazuje tragična sudbina Salopeka koji je postao žrtva ekstremista.

„Islamska država je na svoj spisak potencijalnih meta stavila praktično čitav svijet. Svi koji nisu njihovi, oni su im neprijatelji. Srbija i druge zemlje regiona se ne izdvajaju po nivou rizika o drugih zemalja Evrope,“ kaže Radić.

Reke izbeglica koja je poslednjih meseci preplavila balkanski region u pohodu ka Evropi, nagoveštavajući najveću humanitarnu katastrofu sa kojom se suočio moderan svet, osim što brine bezbednjake o čemu su govorili i naši sagovornici, iznova i iznova otvara pitanje odgovornosti za nagli porast esktremizma u državama koje su donedavno bile stabilne. Sumnjamo da će to biti jedan od fokusa septembarskog samita, jer takvih nagoveštaja nema.

Joksimović smatra da je američki predsednik pri kraju svog mandata napravio neke pozitivne spoljnopolitičke prodore, i da je u okviru njih i pokušaj stvaranja delotvorne antiterorističke koalicije:

„Napravio je prodor u odnosima sa Kubom, postigao je nuklearni sporazum sa Iranom, i sada se čini da je fokus američke diplomatije skoncentrisan na borbu protiv terorizma i ekstremizma, odnosno na borbu protiv Islamske države. U tom kontekstu treba posmatrati skup koji je Obama sazvao za septembar.“

Američki predsednik je jednom prilikom poručio da se ne vodi rat protiv islama, ali profesor Azinović se, povodom najavljenog septembarskog samita, pita postoji li ikakva strategija prema islamskom svetu, pre svega SAD-a?

„Strategija u kojoj vam je Iran jednog dana neprijatelj a drugog dana saveznik, strategija u kojoj je Bašar El Asad nekoliko godina neprijatelj, pa je i on sada saveznik...pokazuje da se Amerika pomalo pogubljeno ponaša. U Americi se to zove ’politika brzih fikseva’ odnosno brzih popravaka, ali je toliko kvarova u toj strategiji da prosto Amerika sve te kvarove ne može sama da otkloni. Zbog toga insistiranje na svaranju globalne koalicije koja bi trebala poduprijeti svojim leđima izvođenje značajnih operacija na teritoriji koju danas kontrolira ISIL,“ kaže Azinović.

Borba protiv terorizma kao globalne opasnosti ne može ignorisati upitanost o izvorištu islamskog ekstremizma. Radić kaže da je politika Zapada, pre svega Amerike, odgovorna zato što je vojnom silom intervenisala u državama koje su danas uporište ekstremnog islama:

„Te intervencije su dovele do konfuzije i do propasti nekoliko država koje su dotad bile koliko-toliko stabilne.“

XS
SM
MD
LG