Dostupni linkovi

EU: Što pre neopoziv dogovor vođa u BiH, Srbija bez datuma


Zastava EU
Zastava EU

Šefovi diplomatija Evropske unije zatražili su od političkih vođa u Bosni i Hercegovini da što pre potpišu neopoziv dogovor i obavežu na reforme, što bi EU onda podržala najavljenim planom ekonomskog oporavka. Od Srbije se traži postepeno usaglašavanje spoljne politike sa EU, sprovođenje reformi i, istovremeno, izražava zabrinutost zbog pogoršanja medijskih sloboda. Srbija sada neće dobiti datum za otvaranje nijednog poglavlja.

Za utorak je najavljeno usvajanje zaključaka.

Savet EU za spoljne poslove izrazio je u ponedeljak jasnu podršku evropskoj perspektivi BiH i pozdravio novu inicijativu za revitalizaciju reformskog procesa.

Evropski komesar za susedsku politiku i proširenje Johanes Han izjavio je da je vreme da politički lideri u BiH ispune obećanja i krenu u korenite reforme.

„Sledeći korak je da se sve relevantne institucije – Predsedništvo, partijski lideri, parlament, a kasnije i Vlada, čije se formiranje očekuje, pismeno obavežu da primene ove zaključke – najkasnije do kraja januara, odnosno početka februara“.

Ministri inostranih poslova su naglasili da to treba da u kontaktu s političkim prvacima u BiH izdejstvuju visoka predstavnica za spoljnu i bezbednosnu politiku EU Federika Mogerini i komesar Han. Mogerini je najavila da će od utorka započeti priprema deklaracije koju će potpisati politički lideri u BiH, a potom će biti potvrđena u Parlamentu. Nakon njenog usvajanja, EU donela odluku o stupanju na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

“Spremni smo na recipročan odgovor kada Deklaracija bude usvojena u Parlamentu. Verujemo da bi to mogla da bude prekretnica na putu BiH ka EU”, kazala je Mogerini.

Ministri su istakli da je "sveukupni cilj da se uspostavi funkcionalnost i
delotvornost u svim ravnima vlasti i omogući Bosni i Hercegovini da
se pripremi za buduće članstvo u EU".

Johanes Han
Johanes Han

Han je izrazio uverenje da će ministri podržati inicijativu Nemačke i Velike Britanije da se BiH ponude značajna finansijska sredstva ukolko prevaziđu razlike i otklone prepreke na evropskom putu.

Prema ovoj inicijativi, BiH bi u kratkom roku trebalo da dobije 800 miliona evra.

Savet ministara je stavio do znanja da je reč o novom pristupu odnosima EU s BiH, ali je predočeno da time neće biti izmenjeni uslovi za priključenje EU, uključujući primenu odredbe (Saveta Evrope) Sejdić-Finci, kojom se traži ravnopravnost svih etničkih grupa prilikom izbora na vodeće funkcije u oba entiteta BiH.

"Savet je složan u vezi sa obnovljenim pristupom EU prema BiH na njenom putu ka EU, tokom kojeg će morati biti ispunjeni svi uslovi, uključujući primenu odluke `Sejdić-Finci", navodi se u zaključcima sa današnjeg sastanka.

Savet je pozdravio sprovođenje Sporazuma za rast i zapošljavanje, kako bi se "pažnja usmerila na reforme i pitanja od direktnog značaja za građane, u svetlu raširenih građanskih protesta početkom 2014. godine".

Savet ističe da plan treba sastaviti uz konsultovanje sa civilnom društvom i da ova agenda treba da sadrži reforme iz oblasti Sporazuma za rast i zapošljavanje, vladavine prava, dobrog upravljanja i koordinacionog mehanizma EU. U saopštenju je izražena podrška teritorijalnom integritetu BiH "kao suverene i jedinstvene države". Na kraju teksta zaključaka ukazuje se na značaj brzog formiranja vlasti na svim nivoima i pozivaju se lideri u BiH da osiguraju da se to učini što pre.

Han: Nužna primena Briselskog sporazuma

Kada je reč o Srbiji ona neće dobiti datum za otvaranje nijednog poglavlja. Komesar Han je ukazao na važnost primene Briselskog sporazuma.

„Bio sam u Srbiji pre dve-tri sedmice. Kao što znate, da bi se otvorilo poglavlje 35, potrebno je da Srbija uradi neke stvari u normalizaciji odnosa sa Kosovom. Neke tačke sporazuma mogu da se primene bez koordinacije sa Vladom Kosova tako da se ne može koristiti izgovor da nije bila formirana. Isto se odnosi i na vlasti na Kosovu koje mogu same da primene neke od tačaka dogovora i ne mogu se izgovarati na drugu stranu. Naravno, za implementaciju pojedinih delova sporazuma potrebna je saradnja vlasti u Beogradu i Prištini, ali većinu mogu sami da primene bez koordinacije sa drugom stranom. To smo mi tražili, to su nužni uslovi koji moraju biti ispunjeni, ali sam ubeđen da će se o tome raspravljati i da će se u zaključcima zasedanja ministara EU sutra na to ukazati kao na nužni zamajac u Srbiji".

Međutim, moguće je da je nakon ovih razgovora, Srbija u međuvremenu preduzela nužne korake. Dopisnik RSE iz Brisela Ričard Džozvijak precizira šta to znači.

“Srbija neće dobiti datum za otvaranje ni jednog poglavlja. Srbija je želela da se to desi pre kraja ove godine. Međutim, pojedine zemlje, poput Nemačke, insistirale su da moraju da se najpre otvore tri ključna poglavlja 23, 24, kao i 35 koji se odnosi na Kosovo, što je veliki udarac za Beograd”.

Savet ministara Evropske unije traži od Srbije da se postepeno usaglasi sa spoljnom politikom EU.

“Nije reč o tome da Srbija sada uvede sankcije Rusiji već da postepeno usklađuje svoju spoljnu politiku sa EU tako da pre ulaska u nju uvede i sankcije Moskvi, ukoliko tada budu na snazi. Ali to se neće tražiti od Srbije sledeće godine već pri kraju pregovora o članstvu”, ističe Džozvijak.

Savet ministara pohvaljuje napredak Srbije u reformama pravosuđa i u bici protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i ekonomske i strukturne
reforme, iako podvlači da su tu nužni dodatni napori.

U nacrtu zaključaka se od srpskih vlasti traži da obezbede "delotvorno, nezavisno sudstvo i rezultate u suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala", a posebna pažnja se traži za temeljne slobode.

Evropski ministri "izražavaju zabrinutost zbog pogoršavanja uslova za punu slobodu slobode izražavanja" i podvlače nužnost poboljšanja uslova za poslovanje i investicije.

“U izveštaju iz oktobra, EU je bila veoma kritična prema Srbiji pre svega oko vladavine prava, zatim pogoršavanja medijskih sloboda. Brisel vrši veliki pritisak na Beograd da poboljša stanje u ovim oblastima. Stoga će poglavlja 23 i 24 biti veoma teška za Srbiju”, kaže Džozvijak.

Ove godine je pomenut i problem autocenzure u medijima u Srbiji.

Kada je reč o Makedoniji, Han je istakao da Brisel čini napore da se pronađe izlaz iz sadašnje blokade.

„Međutim, nema napretka zbog mnogo prepreka. No, lično ne mogu da prihvatim da takvo stanje traje unedogled. Učiniću sve da se u narednih nekoliko meseci učini pomak“.

XS
SM
MD
LG