Dostupni linkovi

„Špigl“: Zabrinutost zbog ruskog uticaja na Balkanu


Vojna vežba Rusije i Srbije, ilustrativna fotografija
Vojna vežba Rusije i Srbije, ilustrativna fotografija

Priredio: Slobodan Kostić

Berlin je počeo da gleda na Moskvu više kao protivnika, nego mogućeg partnera – piše u novom broju „Špigl“ primećujući da nemačka vlada ne skriva zabrinutost „zbog nastojanja ruskog predsednika Vladimira Putina da ojača svoj uticaj na Balkanu“. Zaustaviti ga, međutim, nije lako, konstatuje ugledni nemački nedeljnik.

„Špigl“ podseća da je osnovni princip spoljne politike Nemačke da su razgovori najbolji način da se razreše diplomatski problemi. Takva strategija bila je u osnovi i nedavnog putovanja Gernota Erlera, poverenika nemačke vlade za odnose sa Rusijom u Moskvu, na razgovore o tekućim problemima u vezi sa Ukrajinom. Erler je veliki deo svoje političke karijere posvetio upravo poboljšanju odnosa između Nemačke i Rusije, ali njegov poslednji odlazak u rusku prestonicu bio je bolan, jer nije bilo nikoga u parlamentu ko je želeo da razgovara sa njim.

Za Erlera, to je bila jasna poruka: Rusija više nije zainteresovana za dijalog. To se odnosi kako na poslanike, tako i na samog Vladimira Putina. Ruski predsednik i dalje održava kontakte sa Angelom Merkel, ali nemačka kancelarka smatra da je ono što Putin govori i radi – u očiglednom raskoraku. Ruska politika, kaže Erler, trenutno se pridržava principa „nepredvidivosti“.

„Špigl“ primećuje da je Rusija za svega godinu dana prevalila put od partnera do protivnika, i da je došao kraj naporima pokrenutim 2008. godine da se uspostavi bliskija saradnja oko različitih pitanja, u šta su nemački zvaničnici polagali velike nade.

Vladimir Putin i Angela Merkel
Vladimir Putin i Angela Merkel

Umesto toga Berlin trenutno razmišlja kako bi mogla da se uspori ruska ekspanzija – posebno na Balkanu, regionu u kome pojedine države još uvek nisu sasvim stabilne. Elmar Brok, član Merkeline Demohrišćanske unije i predsednik Spoljnopolitičkog odbora parlamenta ne skriva zabrinutost oko tog regiona: „Deo strategije Rusije je da se ‘infiltrira’ u te države politički ali i prvenstveno ekonomski“, prenosi „Špigl“ uz konstataciju da se „hladni rat vraća u modu“ i da je vreme, kako kaže jedan visokorangirani diplomata, da se razmišlja o novoj strategiji.

List se pritom poziva na izlaganje nemačke kancelarke Angele Merkel u Institutu za međunarodnu politiku Loui nakon samita G20 u Brizbejnu gde je upozorila, povodom situacije u Ukrajini, na ruski uticaj u Srbiji, Moldaviji i Gruziji.

“Ne radi se samo o Ukrajini. Radi se i o Moldaviji, Gruziji, i ako tako dalje ide... mora čovek onda pitati za Srbiju, za zapadnobalkanske zemlje....“, rekla je Merkelova, objašnjavajući da ukrajinska kriza nije samo regionalni problem, već da na tom primeru vidimo „da ona pogađa sve nas”.

„Špigl“ konstatuje da je njena zabrinutost oko Balkana sasvim opravdana, podsećajući da je tokom nedavnog glasanja u Savetu bezbednosti Rusija, na opšte iznenađenje, bila uzdržana tokom izjašnjavanja o produženju mandata misiji EUFOR-a u BiH. To je prvi put da Moskva nije dala svoj glas, a kao obrazloženje je navedno to što rezolucija navodno sadrži odrednice koje ukazuju na perspektivu ulaska te države u Evropsku uniju.

Osim toga, Berlin više nema ni dilema oko novog pristupa Kremlja samom Balkanu. U fokusu moskovskih nastojanja je, smatraju nemački zvaničnici, sprečavanje budućeg približavanja, pa i članstvo tog regiona, u Evropsku uniju. „Rusija pridaje veliki strateški značaj zapadnom Balkanu“, kaže se u posebnoj analizi Ministarstva spoljnih poslova naslovljenoj: „Uticaj Rusije u Srbiji“.

Ovaj dokument, koji nosi oznaku „poverljivo“, opisuje napore Moskve da Beograd približi Rusiji, što nadilazi vojnu saradnju i ruske isporuke prirodnog gasa. Dokument ukazuje da moskovska „diplomatija sa jasnom pan-slavističkom“ retorikom, uživa veliki ugled među stanovništvom kako zbog toga, tako i zbog odnosa prema pitanju Kosova. „Putinov cilj je da se izvrši toliki pritisak na balkanske države da one odustanu od članstva u Evropsku uniju ili da, kada jednom postanu članovi, utiču na odluke EU u proruskom maniru", kaže Elmar Brok.

Slična strategija se primenjuje i na susednu Bosnu i Hercegovinu. "Stiče se utisak da Rusija pokušava da ojača svoj uticaj na Bosnu i Hercegovinu srpskog entiteta Republike Srpske“, primećuje ministar poljoprivrede Nemačke Kristijan Šmit, koji je nedavno bio u poseti regionu po nalogu Angele Merkel. „To put ovog suseda Srbije ka EU čini mnogo težim“, dodaje Šmit.

Ispravnost procene Kristijana Šmita dokazuje i dokument „Ruska strategija meke moći“ na Balkanu koju je pripremio uticajni Savet za međunarodne odnose iz Moskve, a u kome se navodi: „U tom regionu, koji je tradicionalno povezan sa Rusijom, ne možemo da se ograničimo samo na ulaganja u pojedina preduzeća. Potrebno je da ulažemo novac u infrastrukturu, ali i za ljude koji Rusiju vide kao alternativu zapadnim silama“.

Lukoil
Lukoil

Izgleda je ruski predsednik Vladimir Putin ozbiljno shvatio ove savete, piše „Špigl“ navodeći da Ruske železnice trenutno u Srbiji obnavljaju 350 kilometara pruge, da Lukoil raspolaže sa 79,5 procenata mreže benzinskih pumpi Beopetrola, dok Gazprom poseduje većinski udeo u najvećoj državnoj kompaniji za snadbevanje prirodnim gasom.

Ruske investicije na neki način su poboljšale perspektivu tog regiona koji je teško pogođen NATO-bombardovanjem 1999, kaže se u dokumentu uz podsećanje da je, na primer, Rusija „najveći strani investitor“ u Crnoj Gori s tim da Rusi kontrolišu čak trećinu od ukupnog broja preduzeća u toj zemlji.

„Špigl“ piše da nemačka vlada veruje da je ruski pristup ovom regionu vrlo uspešan. Analiza Ministarstva spoljnih poslova ne propušta a da ne primeti kako je sedamdesetogodišnjica oslobađanja Beograda od fašizma održana četiri dana ranije kako bi se poklopila sa Putinovom posetom, a sve je to pratila velika vojna parada koja se održava prvi put nakon trideset godina, pri čemu je predsednik Srbije Tomislav Nikolić uručio Putinu najviše državno priznanje.

„Prizori tesne srpsko-ruske povezanosti iz naše su perspektive neprimereni znak u trenutku kada bi Srbija trebalo da istakne svoju orijentaciju ka EU“, kaže se dokumentu Ministarstva spoljnih poslova Nemačke uz opasku da nemačkoj vladi nije lako da se se suprotstavi ruskoj ofanzivi. „Mi ne možemo da postanemo deo tog nadmetanja“, objašnjava Mihael Rot iz ovog odela: „Moramo stalno da stavljamo do znanja balkanskim zemljama da je pristupanje EU u njihovom interesu“.

„Špigl“ piše i da Angela Merkel pokušava diplomatski sredstvima da omete Putinova nastojanja. Na konferenciji o Balkanu koju je organizovala krajem avgusta, ona je ohrabrivala prisutne šefove država i vlada da se drže evropskog kursa, a pokazivala je i spremnost da, kada je to neophodno, vrši i pritisak. Nastojanja Moskve da se ruskom humanitarnom centru u Nišu dodeli neka vrsta diplomatskog statusa jedan je od takvih primera. Angela Merkel je pozvala premijera Srbije Aleksandra Vučića da ne potpisuje takav sporazum jer je Berlin zabrinut da bi taj centar mogao da preraste u sedište za rusku špijunažu, uz upozorenja „Špigla“ da se Putinovi napori da proširi svoj uticaj ne zaustavljaju samo na granicama Evropske unije.

Stoga nedeljnik zaključuje da je ključni problem sa zapadne tačke gledišta to što želja za eskalacijom i spremnost da se to realizuje nisu „ravnomerno raspoređeni“. Izgleda da je Putin spreman da sprovodi ruske interese u susedstvu ekonomski, politički pa i, ukoliko je to neophodno, i vojno. Zapad nema mnogo toga da ponudi kao odgovor – sasvim je jasno da ne želi da ide u rat za Ukrajinu, a čak i ekonomske sankcije izazivaju kontroverze u Nemačkoj i drugim državama Evropske unije.

XS
SM
MD
LG