Bosna i Hercegovina mora promijeniti odnos prema procesu evropskih integracija, ali i Evropska unija mora imati drugačiji pristup prema BiH, jedan je od zaključaka Međunarodne konferencije "BiH na prekretnici - novi pristup euroatlantskim integracijama" koja se u subotu održala u Sarajevu.
Više govornika je, takođe, istaklo da postojeći Ustav BiH ne daje mogućnosti za značajnije reforme, a prije svega za ispunjavanje ključnih uslova za kandidatski status BiH - ukidanje diskriminacije prema manjinama i uspostavu mehanizma koordinacije.
Predsjednik Panevropske unije BiH, Vanja Gavran, naglasio je kako je svima jasno da "BiH nema budućnost bez europskih ali i euroatlantskih integracija", te je, pored ostalog, uputio poruku budućim predstavnicima u vlasti.
"Ostavite nacionalne trzavice i huškanje i radite na dijalogu i suživotu. Ne živi se od udaranja po prstima i dokazivanju nacionalnih pripadnosti, već od posla i kruha, jer kad ljudi nemaju od čega živjeti, traže krivca negdje drugo, ne slažu se u obitelji, a onda i u državi. Sve se ovo da riješiti i urediti ako se ima malo dobre volje. Ništa nije nemoguće. Kapaciteta imamo, ali želje ne smije manjkati. Neki će reći: 'Pa nemojte očekivati da će se išta promijeniti u ove četiri godine, jer su manje-više isti ljudi na vlasti godinama'. Dijelom se s tim slažem, ali uzmimo samo primjer Hrvatske i Srbije. I oni najradikalniji političari postali su proevropski", rekao je Gavran, te istakao:
"Sve su nas zemlje prestigle i dobile status zemlje kandidata, osim Kosova. Mi i dalje na mjestu, s tendencijom kretanja unazad. Sada je vrijeme preokreta, jer smo - kako smo kazali u naslovu konferencije - na prekretnici. Ili idemo dalje prema Europi, ukrcavamo se u vlak, ili je izvjesno da od nas neće biti ništa. Pitam sve: dakle, koji nam je put? Krajnji je trenutak za to, i nadamo se, da izabrani dužnosnici to ozbiljno shvaćaju. Situaciju u našoj zemlji i Bruxelles ozbiljno treba shvatiti. Ponekad mi se čini kao da se iz tog centra ima stav: ma dobro je tamo, samo nek' se ne puca. Jer kad zapuca, onda se Europa probudi, evo, kao što je bio primjer u Ukrajini."
Kao predsjednik Delegacije Europskog parlamenta za odnose s BiH i Kosovom, poslanik Tonino Picula je podsjetio da je Štefan Füle, kao evropski povjerenik za proširenje, naveo tri kriterija po kojima će se mjeriti napredak BiH.
"To su vladavina prava, ekonomija i jačanje kapaciteta državne administracije. Ja bih tome dodao još jedan kriterij: suradnju u regiji. Volio bih da BiH iznenadi svojim napretkom, jer europeizacija Hrvatske bit će potpuna tek kada svi naši susjedi budu u EU", naveo je Picula.
Napomenuo je da je BiH stress-test za EU za širenje ne samo teritorija već i utjecaja. Bruxelles prema Zapadnom Balkanu mora imati drugačiji pristup jer je Zapadni Balkan unutrašnje dvorište Europske unije.
"Volio bih da Bosna i Hercegovina nova rješenja pronađe na principu unutrašnjeg konsenzusa, a ne isključivo vanjskog pritiska. Nova vlast neće imati previše prostora za blef-politiku jer živimo u kriznim vremenima, vremenima resetiranja političkih odnosa u svijetu", naglasio je Tonino Picula.
Dubravka Šuica, takođe članica Evropskog parlamenta iz Hrvatske, komentarisala je izjavu Jean-Clauda Junckera, novoizabranog predsjednika Evropske komisije da "u idućih pet godina neće biti proširenja Unije".
"Zaista je ta izjava loše odjeknula, moram priznati. Kasnije je ona ispravljena, i reći ću vam kako. Dakle, umjesto gospodina Fülea, sada je povjerenik Johannes Hahn, nama dobro poznati Austrijanac koji je bio povjerenik za regionalnu suradnju, sada je postao povjerenik za susjedstvo, proširenje i pregovore o proširenju. Time je na neki način ispravljena ta izjava o pet godina, znači, gospodin Hahn je dobio portfelj za pregovore o proširenju. Nedavno smo imali s njim razmjenu stajališta, odnosno saslušanje za njegovo mjesto povjerenika. Tada sam mu postavila pitanje oko Bosne i Hercegovine, što on misli o Bosni i Hercegovini. Također je nedavno bio na radnoj skupini Paneuropske unije, koju imamo također u Europskom parlamentu svakog mjeseca jedanput, utorkom. Tu sam mu ponovila pitanje o Bosni i Hercegovini, koji je njegov stav. Odgovorio mi je: 'Prvi moj službeni posjet će biti Sarajevo'. Ja sam na neki način pokušavala govoriti o ubrzanju, mogućnosti ubrzanja, s obzirom na geopolitičke razloge itd. On je rekao da zagovara stav kvaliteta umjesto brzine. To je dakle moto, međutim, sve je moguće", konstatovala je Šuica, te dodala:
"A moguće je ukoliko se ekonomski stanje u Bosni i Hercegovini promijeni. Svi smatraju da je vrlo bitno da se poveća zaposlenost, da gospodarski rast bude tu, i to je preduvjet da bi se ovi politički kriteriji mogli ispuniti. Svi na tome insistiraju. Mislim da to treba jako ozbiljno shvatiti, pa kad govorimo o Jadransko-jonskom koridoru, također, jer je to bilo jedno od naših pitanja prema povjereniku Hahnu. Upravo prometno povezivanje kroz Bosnu i Hercegovinu je način da se građanima Bosne i Hercegovine pokaže da se integriraju u Europu."
"U novom mandatu zalagaću se za što brži napredak Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu", izjavila je zastupnica Slovenije u Evropskom parlamentu Tanja Fajon.
Pozvala je da se promijeni način razmišljanja i rada, da se vrate neke univerzalne vrijednosti, te da se vlast uspostavi što prije. Tom prilikom apelovala je na političke lidere u BiH da učine sve što je u njihovoj moći da se to zaista i dogodi.
"Nova vlast bi mogla značiti i novo poglavlje u odnosima Evropskom unijom", poručila je Fajon.
Profesor ustavnog prava iz Sarajeva Kasim Trnka se založio za promjenu odnosa, kako BiH tako i EU, prema integrisanju ove zemlje u evropsku porodicu naroda.
"Evropska unija, a i čitava međunarodna zajednica je shvatila da domaći politički akteri, do Dejtona do danas, iako svi imaju primjedaba na ustavno uređenje, nisu bili u stanju da iznjedre bilo kakve promjene Ustava BiH. I zato je, po mom mišljenju, Evropa pokušala da malo odmakne fokus od ustavnih promjena, jer vidi da je to zapravo nemoguća misija u ovom trenutku, ali je zato u svojim neposrednim programskim dokumentima, Izvještaju o napretku i Strategiji pridruživanja, kao uslove za kandidatski status postavila ispunjavanje presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci', koje zapravo nije ništa drugo, po mom mišljenju, nego zadiranje u samu suštinu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine", smatra Trnka.
Predsjednik Međunarodne Panevropske unije Alain Terrenoire je uputio direktnu poruku bh političarima, zbog dramatičnog zastoja zemlje u integracionim procesima.
"Moja poruka političarima u BiH je dvojaka. S jedne strane je pitanje: da li želite biti dio evropske porodice, a s druge strane – ako želite, da li ste spremni, da li imate dovoljno hrabrosti, odlučnosti, i da li ste spremni na odricanje da se što prije pridružite evropskoj porodici? Odavno se već krećemo u krug u vezi s tim pitanjem Evrope. Već dvadeset godina smo svjesni da Dejtonski ustav, tj. dejtonski Sporazum koji je potpisan u Parizu, više ne odgovara potrebama ove zemlje. U Panevropskoj uniji mi se zalažemo za Evropu koja se bori za sebe, koja je suverena. I danas više nego ikad, u ovom međunarodnom kontekstu nam treba takva Evropa. Ali, da bi takva Evropa mogla postojati, treba nam pomoć domaćih aktera, naročito ovdje, u Bosni i Hercegovini", riječi su Terrenoirea.
"Da li zaista mislite da u sadašnjem kontekstu možemo zauvijek čekati da se sadašnje vlasti dogovore između sebe o evropskoj budućnosti? Ako ovdje između Federacije i Republike Srpske mi nemamo jedan minimum zajedničkih ciljeva, kako mislite ići u Evropsku uniju, u zajednicu Evrope? Ponovo se nalazimo nasuprot dvije vrlo velike opasnosti u Evropi. Nastaje jedan novi oblik rata i on se nalazi u jednom obliku polumjeseca - od Atlantika do Kavkaza, i manifestuje se u svim zemljama koje se nalaze u tom luku", naglasio je predsjednik Međunarodne Panevropske unije.
Skup "BiH na prekretnici - Novi pristup Euroatlantskim integracijama", biće završen usvajanjem teksta Rezolucije, odnosno preporuka za bh. vlasti i institucije EU.
