Dostupni linkovi

Lideri EU i Rusije o Ukrajini: Optimizam bez napretka


Italijanski premijer Matteo Renzi, ruski predsjednik Vladimir Putin, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i evropski lideri na razgovoru o ukrajinskoj krizi, Milano, 17. oktobar 2014.
Italijanski premijer Matteo Renzi, ruski predsjednik Vladimir Putin, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i evropski lideri na razgovoru o ukrajinskoj krizi, Milano, 17. oktobar 2014.

Lideri EU i Rusije izjavili su danas da su optimisti oko uspostavljanja konačnog mira u Ukrajini posle mini-samita održanog u Milanu na kome su učestvovali zajedno sa predsednicima Rusije i Ukrajine, Vladimirom Putinom i Petrom Porošenkom.

Uprkos optimističnom stavu evropskih lidera i Putina, nema značajnijeg napretka u razrešavanju ukrajinske krize, ocenjuju posmatrači.

Vladimir Putin rekao je u petak da je sastanak sa Petrom Porošenkom i liderima EU bio "pozitivan".

"Bilo je dobro, bilo je pozitivno", rekao je Putin novinarima.

Malo kritičniji je bio portparol Kremlja Dmitrij Peskov koji je izjavio da neki učesnici razgovora odbijaju da vide realnost situacije u Ukrajini.

"I dalje poštoje ozbiljna razmimoilaženja oko ocene unutrašnjeg sukoba u Ukrajini kao i oko dubokih uzroka onoga što se sada tamo dešava. Nažalost neki učesnici (samita u Milanu) pokazuju totalno odusustvo želje da razumeju realnost sitaucije na jugoistoku Ukrajine", rekao je Peskov.

Premijer Italije Mateo Renci rekao je da je učinjen izvestan napredak.

“Mislim da smo napravili korak napred, što je dobro za konstruktivnu diskusiju. Naravno, ostale su mnoge razlike. To je normalno. Zbog toga smo i došli u ovakvu situaciju, ali želeo bih da naglasim želju svih učesnika da se pronađe rešenje i zaista imam veoma pozitivan stav posle tog sastanka".

Renci je istakao da je za EU ključna budućnost Ukrajine.

“Ne možemo da prihvatimo nestabilnost Ukrajine i učinićemo sve što je u našoj moći da joj vratimo nadu. Takođe, veoma nam je stalo da ponovomo uključimo Rusiju u međunarodne procese. Smatram da u ovom trenutku kada teška kriza pogađa ceo svet, uloga Rusije može biti veoma važna”.

Britanski premijer Dejvid Kameron je takođe izjavio da je sastanak bio "veoma pozitivan"

"Vladimir Putin je jasno rekao da ne želi zamrznuti sukob niti podeljenu Ukrajinu. Međutim, ako zaista tako misli onda Rusija treba da primeni sve što je dogovoreno: da povuče svoje trupe iz Ukrajine, zatim teško naoružanje, da ispoštuje sve sporazume, da jedino prizna ukrajinske izbore kao legitimne. Ukoliko to izostane, onda je jasno da EU, uključujući Britaniju, mora da zadrži sankcije i pritisak jer ne želimo ovakve sukobe na našem kontinentu”.

Uprkos optimističnom stavu evropskih lidera i Putina, nema značajnijeg napretka u razrešavanju ukrajinske krize, navela je agencija Rojters.

Sastanak je održan na margini azijsko-evropskog samita u tom gradu, a
pored Putina, Porošenka i Rencija njemu su prisustvovali i nemačka
kancelarka Angela Merkel, francuski predsednik Fransoa Oland,
britanski premijer Dejvid Kameron i vođe EU Herman Van Rompej i Žoze
Manuel Barozo.

Razgovori o ukrajinskoj krizi biće nastavljeni u takozvanom normandijskom formatu, rekao je Dmitrij Peskov.

Normandijski format podrazumeva učešće četiri strane - Putina, Porošenka, Merkelove i Olanda. Iako nije došlo do bilateralnog susreta Putina i Porošenka, takva mogućnost nije isključena, rekao je Peskov.

Mini samitu prethodila je serija bilateralnih susreta uključujući i dvoipočasovni razgovor Angele Merkel i ruskog predsednika kasno sinoć. Razgovor se odnosio na nekoliko tačaka koje još treba sprovesti iz sporazuma iz Minska potpisanog 5. septembra, a posebno na prekid vatre koji se i dalje krši.

Planom je, između ostalog, predviđeno povlačenje teško naoružanja obe strane po 15 kilometara od linije sukoba kao i odlazak stranih plaćenika.

Putin je ove sedmice naredio povlačenje 18 hiljada ruskih vojnika stacioniranih u blizini ukrajinske granice. Međutim, NATO je saopštio da još nema znakova vidljivijeg izmeštanja ruskih snaga.

Putin i Merkelova su konstatovali da u njihovim mišljenima o ukrajinskoj krizi i dalje postoje ozbiljna razmimoilaženja.

Ukrajinski predsednik Porošenko takođe je imao bilateralni sastanak
sa nemačkom kancelarkom.

“Demonstrirana je podrška i solidarnost sa Ukrajinom”.

Porošenko i Putin poslednji put su se sastali u avgustu u Minsku, u Belorusiji, kada su se složili da nađu rešenje za istok Ukrajine, gde se sukobljavaju proruski separatisti sa ukrajinskim snagama.

Od uspostavljanja primirja ubijeno je nekoliko stotina lica a od izbijanja sukoba u aprilu 3.660 boraca i civila.

Spor oko gasa

Putin je tokom posete Beogradu nagovestio tenzije tokom samita u Milanu izjavom da spor Rusije sa Ukrajinom oko gasa može da ove zime ugrozi snabdevanje Evvrope ovim energentnom.

On je kazao da se Evropa suočava sa “velikim rizikom” zbog tranzita preko Ukrajine.

Optužujući unapred Kijev za mogući prekid snabdevanja Evrope, Putin je istakao da ukoliko Ukrajina bude nelegalno uzimala gas iz tranzita namenjenog EU, Rusija će smanjiti isporuke za iznos “ukradenog” energenta.

Rusija je najveći eksterni snabdevač Evrope gasom, obezbeđujući oko jedne trećine. Prethodni sporovi Moskve i Kijeva oko cene doveli do to prekida snabdevanja gasom starog kontinenta tokom zime.

Najavljeno je da će evropski lideri zatražiti od Putina da objasni pretnju prekidom snabdevanja.

Žoze Manuel Barozo
Žoze Manuel Barozo

Predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso kazao je da će se u petak sastati na ekspertskom nivou predstavnici Rusije, Ukrajine i EU u cilju priprema za susret u Briselu sledeće sedmice u pokušaju da se pronađe rešenje za spor Kijeva i Moskve oko gasa.

Putin je uoči samita takođe upozorio da neće dopustiti da “bude ucenjivan” od strane SAD i EU zbog ukrajinske krize.

Aludirajući očito na predsednika SAD Baraka Obamu, ruski lider je predočio “kako se razilaženje velikih nuklearnih sila može odraziti na stratešku stabilnost”.

Holandski premijer Mark Rute kazao je da razgovarao na kratko sa Putinom, zatražiši od njega “maksimalnu saradnju” u istrazi obaranja malezijskog aviona u zoni sukoba u Ukrajini u julu.

Više od polovina stradalih od ukupno 298, bili su holandski građani a mnogi na Zapadu sumnjaju da su avion oborili ruski separatisti raketnim sistemom koji su dobili od Moskve.

Dmitrij Peskov je izjavio da se Putin sastao i sa bivšim italijanskim premijerom Silvijom Berluskonijem, koga je opisao kao “starog prijatelja” ruskog predsednika.

XS
SM
MD
LG