Dostupni linkovi

Gledaj Ukrajinu, vidiš Bosnu


Region Donjecka
Region Donjecka

Piše: Čarls Reknagel, priredio Slobodan Kostić

Da li ruski predsednik Vladimir Putin gledajući prema Ukrajini – vidi Bosnu i Hercegovinu?

U ovoj balkanskoj državi koja ima tripartitno predsedništvo koje odslikava etničku strukturu zemlje, vlada mir već skoro skoro dve decenije, koliko je prošlo od Dejtonskog sporazuma kojim je 1995. godine okončan trogodišnji rat. S druge strane, opšte je rasprostranjeno uverenje, da je ova država u stalnoj krizi, jer nema političke stranke koja je u stanju da se izdigne iznad svojih etničkih predznaka. I dok susedne države idu prema članstvu Evropskoj uniji, NATO-u i drugim zapadnim institucijama, Bosna je i dalje talac svog federalnog ustrojstva.

Upravo takav ishod, prema ruskim analitičarima koji dobro poznaju politiku Kremlja, posebno je privlačan Moskvi u trenutku dok se prelama sudbina Ukrajine.

Za Rusiju bi idealni scenario bio upravo bosanski model, o tome se razgovaralo u više navrata“, otkriva urednik moskovskog časopisa „Rusija u svetskoj politici“ Fjodor Lukjanov.

„Istok bi trebalo da dobije najširu autonomiju sa sopstvenim institucijama koje bi upravljale tim delom, ali formalno ostale deo političkog i pravnog sistema Ukrajine“.

Moskva nije nikada javno predlagala da Ukrajina postane labava federacija istočnih regiona gde se govori i ruski, i zapadnih delova u kojima ubedljivo dominira ukrajinski jezik, kao što Bosna ima srpski (Republiku Srpsku) i bošnjačko-hrvatski enitet (Federaciju BiH). Ipak, bosanski model očigledno predstavlja alternativu u odnosu na druga dva rešenja koja su za Rusiju neprihvatljiva.

Petro Porošenko
Petro Porošenko

Prvo je, pre svega, vizija ukrajinskog predsednika Petra Porošenka o prenošenju dela ovlašćenja centralne ukrajinske vlade na regione – za šta Moskva smatra da ne bi bilo dovoljno da okonča krizu.

Drugo je podela Ukrajine, za šta Kremlj ponavlja da nije rešenje koje je prihvatljivo.

Ali, moguće je da ima i jedan krajnje ozbiljniji razlog zašto je bosanski model primaljiv za Moskvu, a koji se pre svega odnosi na to koliko se on uklapa u strateške interese Rusije.

Lukjanov objašnjava da je važno da istočni regioni koje kontrolišu separatisti ostanu deo Ukrajine zašto je „cilj Rusije da nađe neki način način da spreče, u slučaju vanrednih okolnosti ili nužde, na primer, ukrajinske namere da pristupi NATO-u, što Rusija, pogrešno ili ispravno, doživljava kao životnu pretnju“.

Ukoliko Ukrajina bude sledila slučaj Bosne, istočni delovi koji su pod kontrolom separatista verovatno će imati bliskije odnose sa Moskvom nego sa Kijevom.

„Teorijski, teritorijalni integritet države biće sačuvan, ali status istočne Ukrajine biće nalik položaju Republike Srpske u Bosni, tako da će on biti u čvršće vezan za Rusiju nego ostatak Ukrajine,“ primećuje bugarski politikolog Ivan Krastev.

To bi moglo da znači – jedinstvena, ali podeljena Ukrajina koja neće moći da donese nijednu odluku o spoljnoj ili ekonomskoj politici bez prećutne salgasnosti Moskve.

S druge strane, ukrajinski analitičari smatraju da Kijev mora da bude svestan šta zapravo znači rusko zagovaranje bosanskog scenarija i koje to opasnosti nosi sa sobom.

„Poruke koje dobijamo pokazuju da predstavnici separatista počinju da odustaju od insistiranja na nezavisnosti u zamenu za pretvaranje Ukrajine u ‘Bosnu broj 2’,“ primećuje direktor Instituta za evro-atlanske studije Oleksandr Suško.

Stoga ubeđivanje Moskve da odustane od zamisli o restruktuiranju ukrajinske države, liči na nemoguću misiju.

Nezavisni politički analitičar iz Kijeva Ivan Lozovi kaže da u situaciji kada Rusija šalje poslednjih meseci vojnike i tenkove na istok Ukrajine, vlada u Kijevu gubi nadu u mogućnost pregovora o rešenjima za krizu.

„Problem je prevenstveno u tome da li Ukrajina gubi svoj suverenitet davanjem većih ovlašćenja istoku Ukrajine ili ne?“ pita se Lozovi. „Sasvim je jasno da jačanje autonomije i davanje dodatnih ovlašćenja – mogu da koriste svi regioni u Ukrajini“. Međutim, sasvim je izvesno, upozorava on, da Putin i njegovi lokalni „dvojnici“ traže – mnogo više.

XS
SM
MD
LG