Dostupni linkovi

Da li je Carinska unija Zapadnog Balkana realnost?


Batrovci, granični prelaz između Srbije i Hrvatske 3. jula 2013.
Batrovci, granični prelaz između Srbije i Hrvatske 3. jula 2013.

Da li je politički i ekonomski realno da zemlje Zapadnog Balkana dok ne uđu u Evropsku uniju same naprave otvorenije, jedinstvenije tržište, koje ne bi bilo ometano mnogim nescarinskim i birokratskim barijerama? Ovo pitanje se postavlja nakon što je premijer Srbije Aleksandar Vučić na nedavnoj konferenciji o Zapadnom Balkanu u Berlinu predložio upravo takvu ideju, naime, da zemlje regiona, koje su već potpisnice CEFTA ugovora, postepeno ukidaju sve barijere slobodnom i ubrzanom protoku ljudi, robe i kapitala, umesto što kamioni na granici sa BiH ili drugim zemljama regiona čekaju po nekoliko sati ili dana.

Ekonomista Goran Nikolić za Radio Slobodna Evropa ocenjuje da je Vučićeva ideja o podizanju nivoa carinske unije među zemljama Zapadnog Balkana dobra jer je i sama Evropska unija pre svega carinska unija, ali sumnja da je realna.

“Carinska unija nije realna zato što bi ona podrazumevala zajedničku carinu, a mislim da mnoge zemlje ne bi htele da se odreknu tog dela suvereniteta. S druge strane, ako gledate Evropsku uniju i ako treba u jednoj rečenici da je opišete, ona je pre svega carinska unija, ali priča o carinskoj uniji u našem regionu nije realna. Relno je, međutim, da zona slobodne trgovine koja postoji u okviru ugovora CEFTA bude unapređena na taj način da pre svega necarinske barijere budu smanjene ili eliminisane. To je nešto što je on verovatno i hteo da kaže. Carinska unija je toliko složen projekat da ja mislim da će zemlje regiona pre ući u Evropsku uniju nego što bi stigle da naprave carinsku uniju. Vrlo je, recimo, teško uspostaviti jedinstvene carinske stope, recimo za Albaniju i Srbiju, a videli smo kako je to teško išlo i kako carinska unija nije bila moguća ni između Srbije i Crne Gore dok su bile u državnoj zajednici”, kaže Nikolić.

Goran Nikolić
Goran Nikolić

Upitan da li bi sve zemlje Zapadnog Balkana imale podjednak interes od podizanja nivoa carinske unije u regionu, Nikolić kaže da bi nesimnjivo od toga najveću korist imala Srbija.

“Mislim da je pre svega u interesu Srbije da necarinske barijere budu eliminisane u okviru CEFTA zato što ima najkompetitivniju privredu. U tom smislu nisam optimista da će ostale zemlje regiona biti spremne da idu previše u evropskom pravcu iako je to evropska agenda”, smatra Nikolić.

Bivša Jugoslavija je privredno veoma uslovljeno i komplementarno područje, pa prema tome postoje sve osnove za potpunije ekonomsko integrisanje tog prostora, kaže ekonomista Aleksandar Milojević, direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini.

“Mi smo svi pojedinačno veoma mali i nedovoljni sami sebi, imamo uska tržišta, a uska tržišta su neefikasna. Sigurno da efikasnost raste sa širinom tržišta, a tržište na prostoru bivše Jugoslavije sigurno je jedno šire tržište koje bi moglo da pomogne svima, s obzirom na međusobnu komplementarnost faktora proizvodnje, kao i na približan stepen razvijenosti; nijedna bivša republika ne odskače drastično u razvijenosti od neke druge, tako da su se stekla sva ta tri faktora kako bi povećana međusobna ekonomska otvorenost na ovom području mogla da bude od koristi svima”, ocenjuje Milojević, koji odgovara i na pitanje koliko je takav projekat u ovom trenutku politički realan.

“Problem je što je kod nas politika kočnica ekonomije, a to traje već dvadeset godina, što je suviše dug period. Suština svake politike je da zapošljava i da bogati narod. Nažalost, to naše politike ne rade, tako da su one retrogradne u odnosu na ekonomske ciljeve koje je potrebno ostvarivati. Ako bismo promovisali ekonomske ciljeve, nesumnjivo bi došlo i do kvalitativnih izmjena i u politici. Naše politike, naime, moraju da sidju sa nacionalnog i da pređu na racionalno, ekonomsko. Ako bi se to dogodilo, onda bi to svakako bio pravac međusobnog ekonomskog povezivanja”, ocenjuje Aleksandar Milojević.

XS
SM
MD
LG