Dostupni linkovi

Putinov prelazak linije Lokerbija


Vladimir Putin
Vladimir Putin

Blog „Vertikala moći“ Braina Whitmorea priredila Biljana Jovićević

Nakon bombardovanja u ratu informacijama neposredno po obaranju aviona Malezije Airlinesa, let 17, Rusija je uzvratila ove sedmice - iako na prilično neuvjerljiv način.

Kremlj je rano 21. jula objavio čudnu video izjavu u kojoj vidno iscrpljen Vladimir Putin krivi Kijev za katastrofu, poziva na pregovore o završetku sukoba u istočnoj Ukrajini, te upozorava da "niko nema pravo koristiti ovu tragediju za postizanje sebičnih političkih poena. "

Kasnije istog dana, rusko ministarstvo odbrane pojačalo je malo ove tvrdnje.

Na brifingu u uglađenoj high-tech sobi za sastanke, generali su govorili prije bljeska radarske slike na velikim ekranima koje podsjeća na "Dr. Strangelove".

Oni su ustvrdili da je Su-25 Ukrajinski lovac pratio putnički avion Boing 777 prije njegovog pada i demantovali da je Rusija dala separatistima u Ukrajini protivvazdušni sistem - ili bilo koje drugo oružje.

Generali su previdjeli činjenicu da pomenuti Su-25 može letjeti na maksimalnoj visini od 7.000 metara, bez tereta oružja i na 5.000 metara, kada je potpuno naoružan. MH17 je letio na visini od 10.000 metara.

No, pokušaj pravljenja ciklusa novih vijesti i headlinesa tu i tamo neće biti dovoljan da promijeni prevladavajuće mišljenje koji se dodatno učvršćuje kako se dokazi akumuliraju - da je putnučki avion MH17 oborila raketa Buk zemlja - zrak koju su ispalili proruski separatisti.

"Iako su krimske i ukrajinske operacije pokazale koliko čak i naizgled sirov rat informacijama može biti zbunjujući, bombastičan i u funkciji zatupljivanja zapadne zabrinutosti, teško je vjerovati kako Moskva može ovako spinovati na duže," napisoa je Mark Galeotti, stručnjak na ruske službe bezbjednosti na Univerzitetu New York i koautor podcasta „Vertiklana moć“, za magazin „Foreign Policy“.

U prošlosedmičnom podcastu tema koja se ponavlja je bila da je Putin prešao nešto što Kiril Kobrin, jedan od urednika u istorijskom magazinu "Neprikosnovenny zapas" iz Mosove, naziva "Lokerbe linija", a referira se na teroristički napad u kojem je oboren Pan American Let 103, 1988.

To je, kao što je bilo i u slučaju Muamera Gadafija tada, bio moment kada je ruski predsjednik možda prešao psihološku tačku u kojoj postaje vrlo teško, ako ne i nemoguće, da se pretvara da je i dalje ugledan lider.

„Biće veoma teško ne posmatrati Putinovu Rusiju kao jednu esencijalno agresivnu, subverzivnu i destabilizujuću državu nakon toga.Ovaj jedan avion postaje simbol za mnogo više", rekao je na podcastu Galeotti.

"Mislim da će se ruska pozicija u svijetu nepovratno promijeniti. Mislim da će ljudi sada razmišljati o Putinu i Putinovom režimu kao problemu a inklinacija će biti: 'Što ćemo učiniti u vezi sa tim problemom?'."

Kolumnistkinja i autorka "Washington Posta", Anne Applebaum, podigla je Lokerbi na nivo metafore.

"Kad je libijska vlada oborila avion Pan Am let 103 iznad Lokerbija u Škotskoj 1988. Zapad je zatvorio krug i izolovao libijski režim", Applebaum je napisala ovih dana.

Čak i prije obranja aviona MH17, pažljivi promatrači politike Kremlja, poput Alexandera Motyla sa Univerziteta Rutgers su tvrdili da je ruski rat u istočnoj Ukrajini pokazivao naznake „državnog sponzorisanog terorizma" (definicija termina prema zakonima SAD) i treba biti tretiran kao takav.

U međuvremenu, prema navodima Reutersa, pozivajući se na zapadne diplomate i zvaničnike, međunarodna organizacija Crveni krst je napravila povjerljive pravne procjene da je Ukrajina i službeno u ratu i podijelila tu procjenu bilateralno.

Ovaj potez otvara mogućnost za buduće procesuiranje ratnih zločina, uključujući i potencijalno za obranje leta malezijskog aviona MH17.

"Jasno je da je to međunarodni sukob, pa je to vjerojatno i ratni zločin", neidentifikovani zapadni diplomata rekao je za Reuters.

A čak i ako se nikada ne dođe do toga, Putin je već gubi oznaku korištenja „mekog vladanja“ (soft power) su ga kvalifikovali - naročito u Evropi.

"Ako se ispostavi, što je kako se čini slučaj, da je Rusija isporučivala vazdušni odbrambeni sistem separatistima i poslala ekipu da ih obuči (budući da upravljanje ovim sistemom zahtijeva opsežnu obuku), Rusija bi se mogla smatrati odgovornom za obaranje aviona" napisao je George Friedman za Stratfor.com.

"A to znači da će se sposobnost Moskve da dijeli Evropljane od Amerikanaca smanjivati. Putin se potom odmiče od toga da bude učinkovit, sofisticiran vladar koji je nemilosrdno koristi moć i postaje opasan i nekompetentan podržavajući jedan beznadežan ustanak sa potpuno neprimjerenim oružjem", ocijenio je Friedman.

Predsjednica Litvanije Dalia Grybauskaite kritikovala je evropske čelnike zato što žrtvuju svoje vrijednosti i sigurnost zbog poslovanja s Putinom, koji kako je rekla, radi prema načelu "kupi i vladaj."

"Mi vidimo mistralizaciju evropske politike", rekla je Grybauskaite, komenatrišući posao koji je zaključila Francuska, vrijedan 1,6 milijardi dolara, kojim je Rusija pribavila dva nova ratna broda Mistral.

Nekoliko sati kasnije, francuski predsjednik Francois Holland je rekao da je spreman da odustane od dijela tog posla.

Hollande je rekao da je spreman odustati od prodaje dugog broda Mistral - koja još nije plaćen, a trebao bi biti isporučen 2016 - ako Evropska unija odluči da proširi sankcije protiv Moskve.

"Mislim da ne postoji način na koji Putin može kao feniks isplivati iz svih tih plamenova kao neka vrsta nanovo rođenog prijatelja Zapada i saveznika", rekao je za podcast „Vertikle moći“ Mark Galeotti.

"Nema političara koji će reći da je zavirio u njegove oči i pogledao u njegovu dušu i da misli da je on divan momak", zaključuje Galeotti.

No, ako je Putin zaista postao toksičan, kakav će to efekat imati na politiku Kremlja? Ruski politički analitičar Stanislav Belkovski nije optimističan.

"Ako osjeća da se pritisak na njega povećava, on može povećati pomoć za separatiste, zažariti sukob sa Zapadom, podižući ulog u igri," Belkovski je napisao u "Snobu".

XS
SM
MD
LG