Ponedjeljak, 01. septembar/rujan 2014, 15:47 CET

Regija

Biznis barijere u zemljama regiona

U izvještaju Svjetske banke o tome kako je poslovati u 181. zemlji svijeta, petu godinu za redom Istočna Evropa i Centralna Azija su najposlovnije svjetske regije. Međutim, mnogi zamjeraju ovom izvještaju jednostranost, te to što se najviše usmjerio jednom apsektu - procesu dobijanja dozvole za pokretanje posla. Kako su rangirane zemlje regije?

PodgoricaPodgorica
x
Podgorica
Podgorica
90. mjesto - Crna Gora

Crna Gora je na listi Svjetske banke nazadovala za 6 mjesta. Ovo se, uglavnom, tumači kašnjenjem u reformama koje su u nekim zemljama provedene. S obzirom da je u međuvremenu Crna Gora usvojila niz reformskih zakona, očekuje se da će naredno rangiranje biti povoljnije. 
 
Crna Gora je po uslovima poslovanja nazadovala za šest mjesta na listi Svjetske Banke na kojoj se nalazi ukupno 180 država i sada se nalazi na 90. poziciji. To je po ocjeni stručnjaka i samih privrednika trenutno stanje koje će se sigurno promijeniti jer je u međuvremeno Crna Gora donijela niz zakona koji će poslovanje učiniti lakšim i jednostavnijim. Da stanje nije zadovoljavajuće, kaže Čedo Popović, vlasnik kompanije "Carine" koji smatra da ipak postoji pozitivan trend:
 
"Po meni je taj trend pozitivan. Mnogo puta mi nijesmo objektivni. Ako nam fali nešto od dokumentacije, mi mislimo da neko treba da nam "progleda kroz prste". Mi ne možemo da se naučimo da radimo sve po zakonu."
 
Vlasnik kompanije "Carine" Čedo Popović koji je upravo u procesu traženja dozvola, kaže da su problem bili zastarjeli zakoni:
 
"Ja se u zadnje vrijeme bavim dosta administracijom, dobijanjem dozvola i ostalog. Misilim da su te biznis barijere, odnosno, vrijeme za pribavljanje dokumentacije zasta značajno smanjeno".
Već su preduzete mjere u nekim opštinama kao što je opština Pljevlja, koja se u konkurenciji preko 167 opština jugoistočne Evrope, nalazi na šestom mjestu po brzini dobijanja dozvola.

Direktor Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća Zoran Vukčević je, govoreći o biznis barijerama, potvrdio ocjenu da se one postupno uklanjaju, te da je u oblasti izdavanje građevinskih dozvola napravljen napredak:
 
"Tu dosta ima proceduralnih stvari, dosta papira, koje bi trebalo brže da funkcionišu. Mislim da su već preduzete mjere u nekim opštinama kao što je opština Pljevlja, koja je u konkurenciji preko 167 opština jugoistočne Evrope, nalazi se na šestom mjestu po brzini dobijanja dozvola. Usvojen je Zakon o planu razvoja Crne Gore i sada je na opštinama da urade do kraja detaljne urbanističke planove."
 
Loši rezultati su zabilježeni su i u pokretanju novog biznisa, spoljnoj trgovini, plaćanju poreza i zapošljavanju radnika. Za početak biznisa u Crnoj Gori preduzetniku je prema ovogodišnjem istraživanju potrebno 15 koraka, skoro dvostruko više nego u regiji istočne Evrope i centralne Azije. Taj posao u prosjeku oduzima 21 dan, 1,6 posto manje u odnosu na region, ali košta 4,4 odsto prihoda po stanovniku, dok je regionalni prosjek 8,6 odsto. U Crnoj Gori se nepropisuje minimalni iznos kapitala potreban za početak biznisa dok on u regionu iznosi 36 odsto prihoda po stanovniku. Pored toga što u Montenegrobiznis Alijansi ističu da je Crna Gora najbolje plasirana u oblasti zaštite stranih investitora, gdje se nalazi skoro na vrhu liste na 21. mjestu, kažu da se procedure za dobijanje građevinskih dozvola ipak poboljšavaju. Darko Konjević, izvršni direktor MBA:
 
"Mora se istaći da je Crna Gora skoro donijela jedan dobar Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata koji potpuno reformiše tu oblast izdavanja dozvola i dobijanje građevinskih dozvola, odnosno dozvola za izgradnju objekata i sigurno će se ta ocjena uskladiti i tim izvještaj popraviti".
 
Profesor podgoričkog Ekonomskog fakulteta Božo Mihailović ističe da pri analizi objavljene liste Svjetke Banke i IFG-a treba imati u vidu da se radi o renomiranim institucijama svjetkog ranga što će vjerovatno imati negativne reperkusije:
 
"Ti rezultati predstavljaju ozbiljno upozorenje za sve aktere i moraju biti predmet ozbiljne analize uzroka zbog čega je to sve se desilo. U svakom slučaju, ne bih bio pesimista jer su u pitanju neki pokazatelji koji znače i pozitivne promjene u odnosu na ono što je bilo prethodne godine u odnosu na bivše članice jugoslovenske federacije Crna Gora ima neke pozicije koje su bitnije ili bolje u odnosu na njen društveni i bruto proizvod".

94. - Srbija

Beograd

Sa 94. mesta liste uslova poslovanja, koju su priredile Svetska banka i Međunarodna finansijska korporacija, Srbija šalje poruke da je svesna problema sa kojima se suočavaju inostrani investitori i da je u saradnji sa njima spremna i da ih ukloni.
 

Čitava 2007. godina praktično je izgubljena u okolnostima političke neizvesnosti, stalnom strahu privrednika od pada Vlade i preuzimanja vlasti od strane radikala, političkom slomu zbog razrešenja kosovskog pitanja i čitavog niza drugih problema koji institucijama u Srbiji nisu ostavljali dovoljno prostora da se bave privredom. Konačnim padom vlade, formiranjem nove, a time i otklanjanjem radikalske opasnosti, stvoreni su uslovi da ta tema postane prioritetna. A sada je jasno šta bi trebalo činiti, ocenio je potpredsednik Privredne komore Srbije Stojan Jeftić:
 
"Usaglašavanje naše zakonske regulative sa pre svega evropskom regulativom. To se dosta sporo odvija i tu su ti problemi. Međutim, mislim da su politički problemi, odnosno politička nestabilnost na koju nas stalno upozoravaju, veći faktor. Nadam se da smo poslednjih dana pokazali da širom otvaramo vrata." 
 
Posle duge neizvesnosti vrata o kojima govori naš sagovornik otvorilo je skoro 130 poslanika u Skupštini Srbije, usvajajući osnov za dalju evropeizaciju privrednih prilika u zemlji. Navodeći da je ratifikacija Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji istorijski događaj, vicepremijer i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić saopštio je da je dan nakon što je dokument ratifikovan, otpočela akcija "Srp". Naziv je inspirisan sličnom akcijom svojevremeno sprovedenom u Francuskoj, gde je nosila ime "Giljotina", a svrha je pojednostavljenje administrativne regulative za sve investitore u Srbiji:
 
"Ima nekih zemalja, poput Južne Koreje i Meksika, koje su giljotinom propisa odstranile čak 50 odsto svojih akata i propisa iz zakonodavstva, a doterale i promenile oko 25 odsto."
 
Dinkić je akciju kresanja administrative najavio onima koje će ta vest najviše obradovati. Dakle, inostranim investitorima koji su se okupili na predstavljanju takozvane "Bele knjige", zbornika prigovora, saveta i sugestija, za popravljanje privrednih uslova. Sami podvlače da ne traže ili zahtevaju, samo sugerišu. Predsednik Saveta stranih investitora Stejn Erik Velan:
 
Osam godina investitori traže pojednostavljene procedura, vlast je obećava, ali ne sprovodi. Osim toga, investitori prigovaraju i na zakonodavstvo koje štiti zaposlene kao nigde u Evropi, dok investitore prisiljava da dobro razmisle da li će ikoga uopšte zaposliti.

"Mi znamo da je Vlada formirala tim okupljen na znanju koji bi trebalo da osmisli ozbiljnu strategiju podrške investitorima, a mi neke od solucija za unapređenje privredne atmosfere nudimo u "Beloj knjizi"."
 
Prigovori zbog retko složene procedure za sticanje neophodnih dokumenata za obavljanje poslova u Srbiji stari su koliko i tranzicija. Dakle, osam godina investitori traže pojednostavljene procedura, vlast je obećava, ali ne sprovodi. Osim toga, investitori prigovaraju i na zakonodavstvo koje štiti zaposlene kao nigde u Evropi, dok investitore prisiljava da dobro razmisle da li će ikoga uopšte zaposliti. Profesor ekonomije i specijalni savetnik Upravnog odbora BAT-a Mihailo Crnobrnja:
 
"Smatramo da sa boljim zakonodavstvom Srbija može da privuče više stranih investitora, onih koji sada odlaze u Bugarsku ili Rumuniju."
 
Radno zakonodavstvo biće daleko teži test za vlast od administrativne reforme zato što je i Vlada napravljena na socijalnim kompromisima, te je teško poverovati da će partije poput socijalista pristati na izmene koje bi menjale položaj zaposlenih. Mihailo Crnobrnja uverava da je transformacija u interesu srpske privrede, a time i neophodna:
 
"Tako će i radna snaga kao resurs na duži rok biti bolje i produktivnije angažovana. Jer, ako štitimo radnike koji nemaju šta da rade, kao što se to radilo devedesetih godina i u velikoj meri u samoupravnom socijalizmu, mi na duži rok sečemo granu na kojoj sedimo. Ukoliko želimo da privučemo više stranih investicija, moramo biti fleksibilniji, da sada, da tako kažem, žrtvujemo jedan talas zaposlenih kako bismo otvorili perspektivu mladima koji su nezaposleni i kapitalu da angažuje našu radnu snagu – na toj osnovi ćemo svi zajedno brže i bolje da rastemo."
 
Praktično, govori se o merama bez kojih nije moguće stići do cilja, a to je ambijent koji je Vlada zacrtala kao svoj četvorogodišnji put, naveo je premijer Mirko Cvetković i opisao:
 
"Imamo infrastrukturu koja je izgrađena, imamo propise koji su uprošćeni, imamo podsticaje. To je svet u kojem želimo da živimo, to je svet koji, u krajnjoj liniji, hoćemo i možemo da stvorimo u periodu koji je pred nama."
 
Put je težak, ali višegodišnje skretanje sa njega i ponovno vraćanje pokazuje da je neizbežan. Svest o tome verovatno bi pomogla da Srbija na listi Svetske banke u 2008. ne padne za tri meseca niže u odnosu na 2007. godinu, nego da se možda popne i više desetina mesta ka vrhu. A da je i to moguće pokazao je svetli primer Azerbejdžana koji se sa 97. popeo na 33. mesto.

106. - Hrvatska

Croatia - Zagreb, Square of Ban Jelacic, undated

Zbog podatka Svjetske banke vlasti u Hrvatskoj se pretjerano ne uzbuđuju i podsjećaju da je prošle godine ova država bila lošije plasirana, ali da je ipak  proglašena najboljim reformatorom u Europi. 
 
 
Investitoru je u Hrvatskoj potrebno više od godinu dana za dobivanje građevinske dozvole, pola godine za upis vlasništva i 40 dana za osnivanje tvrtke. Od 10 područja, Hrvatska je u prošloj godini provela reforme u dva: izdavanju građevinskih dozvola i prekograničnom trgovanju.
 
Novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji olakšao je ishođenje građevinskih dozvola ukidanjem pet postupaka. Međutim, reforma je dovela do administrativnog zagušenja kad je riječ o građevinskim i uporabnim dozvolama, zbog čega je ukupno trajanje postupka produljeno za 20 dana.
 
Rezultat – Hrvatska je u najnovijem izvješću Svjetske banke "Doing Business 2009" napredovala svega za jedno mjesto, pa je 106. od 181 promatrane zemlje i ispala je sa ljestvice deset najuspješnijih reformatora, na kojoj je prošle godine bila druga u svijetu i prva u Europi. Službeni su komentari odmjereni – ministar financija, Ivan Šuker:
 
"To ukazuje ipak na to da predizborne godine, uvijek i na žalost, usporavaju i gospodarski rast i određene reforme. Nama je vrlo bitno da smo zadržali poziciju na kojoj smo bili."
 Što se tiče problematike izdavanja građevinskih dozvola i tog čitavog segmenta, imamo problem recimo u Zagrebu da se svakih par mjeseci mijenja generalni urbanistički plan. Imamo jedan oblik pravne nesigurnosti za sve investitore."

Hrvatski poslodavci nisu iznenađeni lošim rejtingom Hrvatske u ovom izvješću Svjetske banke. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, Damir Kuštrak, kaže kako se Vlada intenzivno bavi prilagođavanjem zakonodavstva zakonodavstvu Europske unije, pa je zapostavljena provedba drugih reformi, a čak i projekti s kojima se krenulo, poput Hitroreza, zapali su u "zimski san":
 
"Tih poteškoća smo mi vrlo svjesni. Sve vrijeme komuniciramo što se, kada i kako može poboljšati. Recimo, u Zakonu o radu je popuno evidentno, ne samo u ocjeni Svjetske banke, nego i u ocjeni Evropske komisije, da bi trebalo napraviti dosta iskoraka da bi se tržište rada dinamiziralo. Što se tiče problematike izdavanja građevinskih dozvola i tog čitavog segmenta, imamo problem recimo u Zagrebu da se svakih par mjeseci mijenja generalni urbanistički plan. Imamo jedan oblik pravne nesigurnosti za sve investitore."
 
Što se nepovoljnih uvjeta poslovanja u Hrvatskoj tiče, nema povlaštenih po porijeklu kapitala, slaže se i urednik business-magazina "Lider", Miodrag Šajatović:
 
"Čini mi se da loše okolnosti jednako djeluju i na strance i na domaće jer ovdje nemaju domaće konzultante, one koji vam omogućuju da brže prođete kroz taj labirint."
 
Primjedbe Svjetske banke nisu od jučer, podsjeća Šajatović:
 
"Vlada nekoliko godina ignorira samu metodologiju Svjetske banke, umjesto da prihvati kritiku i da počne raditi na njezinom otklanjanju."
 
Ima još jedno područje u kojem država može mnogo napraviti - sniziti cijenu rada. Čelnik poslodavaca Kuštrak misli da bi to osjetno poboljšalo konkurentnost Hrvatske i učinilo je itekako privlačnom za strane investitore:
 
"Imamo izrazito visoku cijenu rada zbog poreza, doprinosa i svega ostaloga, čime se taj rad opterećuje. Kolike su plaće i kakva je kupovna moć tih plaća, to je već druga stvar. Cijena rada je ključna za poslodavce jer ona ima dominantnu ulogu u našoj konkurentnosti."

119. - Bosna i Hercegovina

Sarajevo
 
Iako u BiH ima primjera uspješnog poslovanja i stranih ulaganja, ne može reći da je poslovni ambijent u BiH na zavidnom nivou. Ipak, sudeći prema izjavama koje smo zabilježili u Sarajevu i Banjaluci, ovi pokazatelji još uvijek nisu znak za uzbunu.
 

Iznos sredstva za poticaj biznisa u Bosni i Hercegovini je zanemarljiv. Komplikovane su i procedure registracije, a visoki porezi čine da se budući privrednici ne osjećaju sigurni u svoj uspjeh. Ipak, Miroslav Tešić iz Kotor Varoši može za sebe reći da je uspješan u onome što radi. Zajedno sa bratom i ocem, Tešić je patentirao vjetrenjaču. Nakon tri godine redovnog nastupanja na evropskim sajmovima inovacija i osvajanja nagrada, Tešići su privukli pažnju njemačkog investitora. Tako je započela proizvodnja vjetrenjača u Kotor Varoši.

„Naše preduzeće je od tog dana registrovanja našlo stranog investitora koji je uložio u istraživanje ovih naših projekata, a prioritetni projekat je bio novi princip rada vjetroturbine. Do danas smo dobili svjetsku patentnu zaštitu i dobili smo skoro gotov, razvijen proizvod koji možemo za nekih pet do šest mjeseci plasirati na svjetsko tržište.“

Iako ovo nije jedini primjer uspješnog poslovanja, ipak se ne može reći da je poslovni ambijent u BiH na zavidnom nivou. Goran Račić, predsjednik Uprave kompanije Stirokart paneli iz Srpca, firme koja zapošljava 80 radnika, kaže da postoje brojni problemi sa kojima se susreću domaći privrednici: 

„Kod nas je postupak registracije isto trajao nekih dva – tri mjeseca zato što smo u postupku radili određene dokapitalizacije preduzeća, a to je u sudovima dosta sporo rješavano. Bilo je određenih problema i nerazumijevanja od strane sudija. Osnovni problem s kojim se susreću svi privrednici je naplata potraživanja, pogotovo na domaćem tržištu. Usljed sve pojačane izražene nelikvidnosti preduzeća ne mogu da kvalitetno izvršavaju svoje obaveze pa su prinuđena da konstantno povećavaju svoju kreditnu zaduženost kod poslovnih banaka. Jedan od problema je i nepostojanje privrednih sudova koji mogu da rješavaju određene sporove kojih ima usljed te nemogućnosti naplate potraživanja."
 
U posljednjem izvještaju Svjetske banke, Bosna i Hercegovina je zauzela 119. mjesto na listi koja pokazuje lakoću poslovanja u konkurenciji od 181 zemlje svijeta. BiH se tako našla na posljednjem mjestu zemalja u regionu. Šef Ureda Svjetske banke u BiH Marko Mentovaneli:
 
Nekada je riječ o desetinama, pa i stotinama dana da bi se pokrenuo neki posao, a ako su u pitanju veće investicije, onda to može trajati i godinama. Uslovi su, nažalost, bolji za one koji se bolje snađu i koji imaju bolje veze i bolju podršku

„Nadam se da ovo ne smatrate pozitivnom viješću. Istina, zemlja nije nazadovala, ali nije baš nešto puno ni napredovala. Ključna poruka ovogodišnjeg izvještaja je da je došlo do određenog napretka da se domaći organi vlasti fokusiraju na poslovnu klimu, međutim, ostale zemlje u regiji tu napreduju još i brže.“
 
Spora i neefikasna administracija jedna od najvećih slabosti za razvoj i pokretanje biznisa u BiH. Ovaj problem nije jednako izražen na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Od grada do grada se razlikuju proces trajanja, pa i sama cijena registracije firme, kaže Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH:  
 
„Ne možemo biti zadovoljni jer nekada je riječ o desetinama, pa i stotinama dana da bi se pokrenuo neki posao, a ako su u pitanju veće investicije, onda to može trajati i godinama. Uslovi su, nažalost, kod nas bolji za one koji se bolje snađu i koji imaju bolje veze i bolju podršku, odnosno za one koji posluju u pojedinim sredinama u BiH i koje su zaista preduzetnički usmjerene, kao što su lokalne sredine recimo u Vitezu, Gračanici, Gradačcu, u nekim tim opštinama koje su već prepoznate kao preduzetničke jezgre. U nekim drugim sredinama – recimo Sarajevo je najbolniji primjer zbog toga što kao centar i ekonomski i politički u svakom smislu Bosne i Hercegovine, apsolutno ne zadovoljava kriterije koje bi morao zadovoljavati glavni grad.“
 
Direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća RS-a Nikola Vukmirović ističe da procedure za pokretanje biznisa u ovom entitetu nisu više tako komplikovane:
 
„Registracija sad više nije problem. Za radnje se može dobiti dozvola u mnogim opštinama za jedan dan, a za preduzeća za dvadesetak dana. Isto se tako u mnogim sudovima može dobiti. U nekim sudovima koji su zatrpani predmetima traje to i mjesec i po dana, pa negdje i dva. Uveden je taj sistem „one stop shop-a“ tako da se sve na jednom mjestu predaje i dobiva i sama procedura je pojednostavljena.“
 
Taj proces registracije ubrzao se nakon provođenja akcije pod nazivom  „giljotina propisa“, kojom se u RS-u ukinuto oko 40% zastarjelih zakona. Ovaj proces se trenutno primjenjue i u Federaciji BiH.

Aida Đugum

Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi Radija Slobodna Evropa, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.


Esad Krcić

esadk+rfe.co.me

Novinarstvom počinje da se bavi, radeći za specijalizovanu publikaciju Market Media, a zahvaljujući ranom angažmanu na Radio Beogradu, još u školskim danima, ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Od 2001. godine je član crnogorskog dopisništva Radija Slobodna Evropa.


Miloš Teodorović

Višestruko nagrađivan za rezultate postignute u istraživačkom novinskom, radio i TV novinarstvu. Između ostalog, dobitnik je nagrade američke Akademije interaktivnih i vizuelnih umetnosti za 2014. godinu, za autorski pečat ostvaren u redovnoj rubrici "Gaf nedelje". U medijima od 1994. godine, na Radiju Slobodna Evropa od 1999. godine. Na ovom programu angažovan kao reporter, voditelj, komentator. Bavi se najrazličitijim temama od političkih događaja do socijalnih fenomena.


Enis Zebić

ZebicE+rferl.org

U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. godine je na Radiju Slobodna Europa u Zagrebu.

Ovaj forum je zaključen
Komentari
     
Nema komentara u ovom forumu. Budite prvi i dodajte komentar.