Četvrtak, 24. april/travanj 2014, 13:57 CET

Regija

Balkanski pasoš: Moguće ili ne?

Sa briselskog sastanka Centra za evropsku politiku, na temu integracija zapadnog Balkana u EU, potekla je inicijativa da bi sve balkanske države, osim Turske, trebale otvoriti međusobne granice, ukinuti vize i uvesti zajednički, takozvani, balkanski pasoš.

x

Jedinstveni pasoš bio bi napravljen po uzoru na nordijske zemlje, a poseban sporazum sačinile bi BiH, Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija i Kosovo.

Zvuči dobro, ali je verovatno neostavarivo. Takvi komentari uglavnom se mogu čuti u Beogradu povodom inicijative koja se u utorak čula na sastanku Centra za evropsku politiku o jedinstvenom „balkanskom pasošu“. Za naše sagovornike optimizam budi to što bi koncept koji je predložen na sastanku u Briselu značio da bi građani država koje su u ratu nastale ponovo mogli sa istim dokumentom da se slobodno kreću uzduž i popreko bivše Jugoslavije, ali u realnost vraća podsećanje da su različite države trenutno na različitom stupnju u približavanju Evropskoj uniji. Prihvatanje uslova koji bi važili za sve na Balkanu za one naprednije značilo bi korak u nazad.


Iako su unapređivanje odnosa sa Evropskom unijom uslovili pitanjem Kosova pominjanje jedinstvenog pasoša kao vida koji bi nesumnjivo uticao na brisanje granica u regionu za Koštuničinu Demokratsku stranku Srbije zvuči prihvatljivo. Članica donedavnog skupštinskog odbora za inostrane poslove i funkcionerka te partije Bojana Aleksić


„Sve što vodi evropskim integracijama naravno da je pozitivno i naravno da nema nikakvog razloga da mi budemo izuzetak.“ 


Ili još preciznije: 


„Za građane bi to sigurno bilo pozitivno pod uslovom da to ne podrazumeva Kosovo kao nezavisnu državu.“ 


I mada je ideja tek otvorena, u Srbiji vezano za nju postavljeno je pitanje da li bi ona mogla omekšati situaciju u odnosu na proglašenje nezavisnosti Kosova. Direktorka Kancelarije Vlade Srbije za pridruživanje Evropskoj uniji Tanja Miščević

Balkanskim pasošem se ne bi prevazišli problemi. To bi značilo da bi ona država, koja je u najboljoj situaciji, u smislu brzine za dostizanje uslova za beli Šengen, morala da čeka i onu poslednju u jednoj takvoj grupi.


„Po svom dosadašnjem iskustvu i evropskih integracija i dobre regionalne saradnje na kojima sam radila ne mislim da bi jedan takav potez odgovorio na pitanja koja su nama bitna, pre svega statusna pitanja. Mi smo u okviru liberalizacije viznog režima upravo i dobili različite mape puta. One se ne razlikuju previše ali prate različitosti i specifičnosti od države do države zato što nam uslovi nisu jednaki. Ja ne mislim da bi se balkanskim pasošem prevazišli problemi već bi značilo da ona država koja je u najboljoj situaciji, u smislu brzine za dostizanje uslova za beli Šengen, morala bi da čeka i onu poslednju u jednoj takvoj grupi.“ 


Naime, sve države regiona, podseća naša sagovornica, već su dobile mape liberalizacije viznog režima od strane Evropske unije. Neke su na tom putu otišle daleko i iza sebe ostavile druge države, poput Srbije. Možda i bitnije od toga je što države koje su nastale raspadom Jugoslavije svoje identitete upravo grade na osnovnim državnim obeležjima i jasno je da će ih se teško odreći. Na to posebno podseća nekadašnji diplomata i član Evropskog pokreta u Srbiji Dušan Lazić


„Države koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije, imajući u vidu da je taj raspad bio kroz ratove i krvave sukobe, pri tome sa nizom animoziteta koji i dalje postoje i sa nizom problema koji traže svoje rešenje i koji zahtevaju da se u tom procesu neka pitanja koja potiču iz perioda raspada Jugoslavije i sada rešavaju, mislim da takva ideja neće naići na jednoglasno odobravanje svih novonastalih država. Sa tog stanovišta nema velike realnosti da brzo i u doglednoj budućnosti dođe do realizacije takve ideje.“ 


Kada se uzme različiti ritam približavanja država regiona Evropskoj uniji, kao i osobenosti nametnute iz nedavne istorije, Tanja Miščević sklona je zaključku da je i inicijativa Centra za evropsku politiku zapravo proizašla iz situacije nastale nakon irskog odbijanja Sporazuma iz Lisabona. Stoga iz Centra predlažu „balkanski pasoš“ kao jedno novo srednje rešenje: 


„A da se proces proširenja Evropske unije u još jednoj krizi EU ne bi zaustavio. Zašto mislim da ništa sem ubrzanog ulaska u EU nije prihvatljivo za region i da region neće imati tako pozitivan stav? Zbog različitih odnosa između država regiona i tih država i EU. Hoću reći, mi se relativno teško možemo stavljati u kalupe i reći da smo svi na istom nivou odnosa sa EU. Podsećam Hrvatska već dugo pregovara svoje uslove za članstvo, Makedonija čeka datum otvaranja pregovora, dok sve ostale države očekuju da tek podnesu molbe za status kandidata. Dakle to su tri različita nivoa odnosa i objedinjavanje tempa približavanja i nalaženja nekakve srednje mere bi bilo jako teško.“ 


U objašnjenju onih koji su se na briselskom skupu Centra za evropsku politiku založili za „balkanske pasoše“ ukazuje se na naizgled sličan primer skandinavskih država. Međutim, pozicije i odnosi država Balkana pokazuju da je ovaj region daleko od jedinstvenog pasoškog sistema, time i nekog vida brisanja granica, baš koliko je suštinski daleko i od Skandinavije.


Nije problem putovati po Balkanu, nego izvan njega

U Bosni i Hercegovini ideju o balkanskom pasošu različito tumače. Jedni je smatraju odličnom, drugi nerealnom i bespotrebnom. 

 

Pomoćnik ministra civilnih poslova BiH za državljanstva i putne isprave Miodrag Pandurević smatra da je jedinstven pasoš za zemlje Balkana odlična ideja:

 

„Različitom dinamikom prijema u EU zemalja iz okruženja BiH se jako usložnjavaju režimi kretanja, prirodnih kretanja građana, kretanja radne snage i ja smatram da mora postojati veća fleksibilnost kad se govori o krugu zemalja na koje se mislilo u Centru za evropsku politiku - Srbija, Hrvatska, BiH, Makedonija, Crna Gora i Kosovo. Smatram da je prijedlog ostvariv. Činjenica je da mi o tome nismo promišljali u ranijem periodu, ali ovo je dobra ideja za razmišljanje o praktičnim dimenzijama i konsekvencama ovog prijedloga.“

 

S druge strane, zastupnica Stranke za BiH u državnom parlamentu Azra Hadžiahmetović navodi da BiH trenutno ima važnijih poslova od stvaranja balkanskog pasoša:

 

„Cijenim da bi bila dobra ideja da mi ispunimo uslove što je moguće prije da olakšamo vizni režim, odnosno da uđemo u sistem bezviznoga režima, a jednako tako da ubrzamo proces evropeizacije BiH i približavanja članstvu u EU, čime se stiču i uslovi za sticanje državljanstva EU, kako je to EU u posljednjoj reviziji temeljnog Rimskog ugovora predvidjela.“

 

I Reuf Bajrović, iz nevladine organizacije ACIPS, tvrdi da bi jedinstveni pasoš za zemlje zapadnog Balkana značio samo usporavanje građana iz ovih zemalja na putu ka bezviznom režimu sa zemljama EU:


Ta ideja uvođenja balkanskog pasoša je ustvari jedan od načina da se uspori ukidanje viza za građane zemalja zapadnog Balkana koje sada imaju vize.

„Ta ideja uvođenja balkanskog pasoša je ustvari jedan od načina da se uspori ukidanje viza za građane zemalja zapadnog Balkana koje sada imaju vize i mislim da je to jednostavno neshvatljiva ideja. Problem građana zemalja zapadnog Balkana ne leži u činjenici da oni ne mogu putovati u druge zemlje zapadnog Balkana, nego osnovni je problem što ne možemo putovati van regije - puno je teže putovati van regije nego unutar regije.“

 

Različitog su mišljenja i građani Sarajeva. Za one koji su zapamtili cijenjeni jugoslovenski pasoš ova ideja je odlična. Mlađi, pak, smatraju da je jedinstveni pasoš za cijeli Balkan potpuno bespotreban:

 

„Bilo bi to možda lijepo za moju generaciju, ali nije to praktično. Toliko država, a isti pasoš. Hoće svaka država da zna ko joj je stanovnik, ko joj dolazi, ko izlazi i tako redom. A ideja mi se sviđa, ali nije ostvariva.“

„Glupo bi to bilo, po meni. Pa nismo u Jugoslaviji više.“

„To bi bilo super, zašto ne? Pa eto da se ujedinimo. Od rata pa na ovamo nismo se ujedinili. Što da ne? Odem na more, treba mi pasoš.“

„Slažem se s tim. Ja sam onog starog kova, znači stari Jugosloven i tako.“

„Mislim da je to neizvodljivo u ovom trenutku zato što je nešto slično tako prije bilo, pa mislim da bi sada teško se to izvelo budući da Hrvatska već ide u EU, da BiH je na tom putu, a i Srbija. Teško bi se to sve usaglasilo, po mom mišljenju.“

 

Uvezivanje zemalja zapadnog Balkana je odlična ideja na njihovom daljem putu integracija i pomirenja među tim zemljama, kaže Lazar Prodanović iz SNSD-a. On dodaje da će ideja o jedinstvenom pasošu sasvim logično različito biti primljena u zemljama regiona:

 

„Prije svega, ubrzao bi razvoj u zemljama zapadnog Balkana, poboljšao stanje razvoja demokratije i prava građana, a istovremeno ubrzao bi sam put ovih zemlja za njihovo članstvo u evroatlantskim integracijama, dakle u EU i u NATO paktu.“

 

Dosta sa vanjskom „pameću“! 

 

Ova se inicijativa ne može odnositi na Hrvatsku, jer je ona pri kraju svojih pristupnih pregovora sa Europskom unijom, kažu u Zagrebu. Ideje koje dolaze izvana – poput ove – često nisu primjerene ni stvanom stanju ni potrebama na terenu.  
 

Vijeme je da se uređenje međusobnih odnosa zemalja Jugoistoka Europe, i gospodarskih i političkih veza, prepusti državama tog prostora, kaže za Radio slobodna Europa  socijaldemokratski potpredsjednik Sabora i predsjednik saborskog Odbora za europske integracije Neven Mimica:


„One  već imaju izgrađene mehanizme i politički okvir unutar kojeg praktički već preuzimaju vlasništvo nad svojim dobrosusjedskim odnosima. Zato ideje koje dolaze iz Bruxellesa ili kojeg drugog mjesta izvana često puta nisu primjerene niti stvarnim potrebama, niti stvarnom stanju stvari na ovom području. Tako isto mi se čini i za ovu ideju o nekom zajedničkom viznom režimu ili zajedničkoj balkanskoj putovnici – to je jednostavno nešto što – nije potrebno!“


Ako se želi uklanjati barijere, ima mnogo važnijih tema za zemlje regije, kaže Mimica:

 

Puno važnije je razgovarati o tome kako da one zemlje koje još uvijek imaju vizne režime prema Europskoj uniji ta pitanja reguliraju sa Europskom unijom, nego da međusobno olakšavaju protok ljudi.

„Puno važnije je razgovarati o tome kako da one zemlje koje još uvijek imaju vizne režime prema Europskoj uniji ta pitanja reguliraju sa Europskom unijom, nego da međusobno olakšavaju protok ljudi. Mislim da su problemi međusobnog protoka ljudi manji nego li problemi zbog barijera koje tu postoje u protoku između zemalja Jugoistoka Europe i Europske unije.“


Hrvatska ima već danas riješenu većinu onoga što se predlaže u toj inicijativi, upozorava Mimica:


„Hrvatska praktički nema vizni režim sa zemljama u ovom području, a ići korak dalje od toga – prema nekakvoj zajedničkoj putovnici i zajedničkom viznom prostoru  u trenutku kada svaka od ovih zemalja razgovara i razmišlja o tome kako što prije i što bolje se pripremiti za članstvo u Europskoj uniji – mislim da je to nepotreban i suvišan korak, koji ide u
krivom pravcu.“


Ova se inicijativa ne može odnositi na Hrvatsku,  jer je Hrvatska pri kraju svojih pristupnih pregovora sa Europskom unijom i mora se u tom pogledu prilagoditi standardima Europske unije, kaže oporbena potpredsjednica Sabora, predsjednica Nacionalnog  odbora za praćenje pregovora sa Europskom unijom i donedavna dugogodišnja predsjednica Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić:


„Osim toga, Hrvatska nema vize sa zemljama članicama EU,  za razliku od ostalih zemalja Jugoistočne Europe koje su proizašle iz bivše Jugoslavije. Prema tome, tu naprosto nema prostora   da se Hrvatska uključi u jedan takav projekt, jer ima svoje obveze iz pristupnih pregovora, koje se odnose i  na carinska i na granična pitanja. Dakle, ne vidim zašto se u okviru ove inicijative uopće spominje Hrvatska.“


Hrvatska će nastaviti pristupni proces i dovršiti ga sljedeće godine, a time preuzeti i sve obveze  koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, zaključuje doktorica Pusić. A prostora za suradnju sa zemljama Jugoistoka Europe ima -  kako sve te zemlje imaju europsku perspektivu , Hrvatska s njima surađuje, kaže dotorica Pusić, podsjećajući na nedavni radni sastanak sa Odborom za europske integracije bosansko-hercegovačkog parlamenta i nedavni radni posjet crnogorskom parlamentu:


„Hrvatska apsolutno može i želi podijeliti naše iskustvo u koncipiranju i vođenju pojedinih reformi, to je interes svih zemalja, ali naravno i interes Hrvatske, jer je stabilna regija nešto što je direktni interes svih zemalja u regiji, a naravno i Europske unije. U velikoj mjeri vidim i našu buduću ulogu kao članice Europske unije u doprinosu da i ostale zemlje iz regije što brže  napreduju u svojim reformama i udovolje svim kriterijima koji su potrebni za članstvo.“


Bezvizni režim već postoji

U Crnoj Gori prve reakcije pozitivne, ali uz ozbiljne sumnje i rezerve u sprovodljivost te inicijative. O inicijativi Centra za evropsku politiku u Briselu za uvođenje zajedničkog balkanskog pasoša crnogorske vlasti do sada nijesu  dobile nikakvu zvaničnu informaciju. Crnogorski ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović je za naš program rekao da je Crna Gora već sada potpuno otvorena za zemlje Evropske unije i Balkana:

 

"Nemamo još nikakvu zvaničnu informaciju u vezi sa ovom problematikom. Crna Gora ima slobodan vizni režim sa svim zemljama u okruženju i sa svim zemljama na Balkanu, odnosno, nema režim izdavanja viza. Što se pasoša tiče, mi smo upravo izdali novi biometrijski pasoš koji je jedan od uslova za ukidanje viza. O nekim inicijativama o tom potom, jer prva smo zemlja u regionu koja ima biometrijski pasoš po najvišim svjetskim standardima, i mi ćemo nastaviti da izdajemo te pasoše. Ako bude nekih novih inicijativa razmotrićemo ih."

 

Na sastanku Centra za evropsku politiku pod nazivom "Balkan u Evropi - zauzdati ili preobraziti" predloženo je dvanaest tačaka koje bi doprinijele bržoj integraciji tih zemalja poslije problema sa ratifikacijom ugovora iz Lisabona, odnosno irskog "ne". CEP za zemlje Balkana predlaže potpuno otvaranje granica i uvođenje zajedničkog pasoša. Sporazum bi uz Crnu Goru, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju trebalo da potpišu i Srbija i Kosovo što, po mišljenju ministra Jusufa Kalamperovića, upravo predstavlja najvažniji razlog zbog kog ovu ideju smatra trenutno nerealnom:

 

"Stvari idu naprijed. Moguće je da može biti jednog dana i realna ideja. Danas mislim da nije realna ideja".

 

U nevladinom sektoru ova inicijativa je naišla na pozitivnu reakciju, ali i izvjesne sumnje u sprovodljivost takve ideje. Petar Đukanović, generalni sekretar crnogorskog ogranka međunarodne organizacije "Mladi federalisti Evrope", pozdravlja inicijativu za uvođenje balkanskog pasoša jer je smatra mogućim korisnim mehanizmom za uspostavljanje sadržajne regionalne saradnje zemalja zapadnog Balkana:

 

"Vrlo je teško razviti dobru, kvalitetnu regionalnu saradnju između država zapadnog Balkana, ako prepreke u vidu viza još uvijek postoje. Sa druge strane, smatram da je dosta kontradiktorno da države zapadnog Balkana među sobom imaju vizne režime, a da se istovremeno bore za liberalizaciju viznog režima sa Evropskom unijom. Međutim, sa druge strane, treba biti realan jer je autonomno pravo svake države da o tome odluči. Mislim da taj proces neće ići lagano, pogotovo ako se uzmu u obzir dosta zategnuti odnosi između pojedinih država zapadnog Balkana".


Marija Arnautović

arnautovicm+rferl.org

U novinarstvu od 1998., a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

Esad Krcić

esadk+rfe.co.me

Novinarstvom počinje da se bavi, radeći za specijalizovanu publikaciju Market Media, a zahvaljujući ranom angažmanu na Radio Beogradu, još u školskim danima, ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Od 2001. godine je član crnogorskog dopisništva Radija Slobodna Evropa.

Miloš Teodorović

Višestruko nagrađivan za rezultate postignute u istraživačkom novinskom, radio i TV novinarstvu. U medijima od 1994. godine, na Radiju Slobodna Evropa od 1999. godine. Na ovom programu angažovan kao reporter, voditelj, komentator. Bavi se najrazličitijim temama od političkih događaja do socijalnih fenomena.

Enis Zebić

ZebicE+rferl.org

U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. godine je na Radiju Slobodna Europa u Zagrebu.
Sortiranje komentara
Komentirajte na ovom forumu (4)
Komentari
     
Ime: Josip Grad: Osjek
21.06.2008 07:36
Napokon jedna dobra EU-ideja da od Blakana napraviti "Balkaniju"...Medjutim,to previse dobro zvuci da bi mi prihvatili.
Sto vise ograda vise slobode ali u svom dvoristu...

Ime: 071
20.06.2008 18:42
Da je Evropa pametna kao sto nije primila bi sve preostale drzave iz bivse SFRJ u EU odmah 2009 pa da se rat ovdje vec jednom zavrsi. Na balkanu je uvijek vladao zakon spojenih posuda tako da ne moze ovdje nikada jednima biti dobro sve dok i ostalima nije jednako dobro. Jest' da nisu svi bas jednako zasluzili da im bude bolje, ali sta je tu je.... Nek komsiji/susjedu bar jednom u istoriji i ne crkne krava (da nebi i nama nasa morala) ;)

Ime: soska
20.06.2008 13:26
Vecu glupost od ove o "balkanskom pasosu" skoro nisam citao. Postojalo je nesto sto se zvalo "jugoslovenski pasos" i to nesto vise nigde ne postoji jer svaka (banana) republika na Balkanu sada ima svoj pasos. Nemojte zamarati sa ovakvim propalim idejama iz Brisela.

Ime: Eno Grad: Deggendorf
20.06.2008 04:54
Imali smo mi nekad zajednicke pasose i zajednicku Drzavu,sad zelite to ponovo nakon svega ovog sto se desilo na tim prostorima.Nikad vise nesto zajednicko i to mozete da zaboravite!!!