Borba protiv korupcije i organizovanog kriminala je ključni kriterijum za ukidanje viza crnogorskim građanima, i sticanje statusa punopravnog članstva Crne Gore u Evropsku uniju, rekao je ambasador Evropske komisije u Crnoj Gori Leopold Mauer tokom današnje Antikorupcijske konferencije u Podgorici. U tom kontekstu Evropska komisija veoma pažljivo prati borbu protiv korupcije i organzovanog kriminala u Crnoj Gori, rekao je Mauer:
"Napredak koji se ostvari biće jako dobro ocijenjen u našem sljedećem izvještaju u novembru, a kasnije i u mišljenju Komisije o spremnosti Crne Gore za dobijanje statusa kandidata i počinjanje pregovora za članstvu u Evropskoj uniji. Implementacija će biti ključna i mnoge države članice, i moje kolege u Briselu takođe žele da vide više razultata na terenu."
Interes Sjedinjenih Američkih Država je da Crna Gora okonča svoj put integracije u Evropsku uniju i NATO, a vladavina prava je neophodna za dostizanje tog cilja, rekao je ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Roderik Mur, koji je sugestiju o neophodnosti borbe protiv korupcije, prije svega na najvišem državnom nivou, poslao prenijevši neka američka iskustva:
"Generalno, nečiji položaj u Americi ne pruža zaštitu od krivičnog gonjenja. Dva kongresmena iz Ohaja i Kalifornije su dva nedavna primjera istaknutih zakonodavaca koji su završili u zatvoru zbog korupcije. U oba slučaja, oni su bili članovi partije koja je kontrolisala Bijelu kuću u to vrijeme. Gradonačelnik glavnog grada moje rodne države, proveo je skoro pet godina iza rešetaka, a prošle godine Amerikanci su čitali o hapšenjima i optužnicama gradonačelnika Detroita i Baltimora, guvernera države Ilinois i protiv nekoliko važnih i poznatih državnih senatora, zvaničnika i sudija."
Potpredsjednik crnogorske Vlade i predsjednik Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije Gordana Đurović je rekla da je Crna Gora postigla „dosta“ rezultata u borbi protiv korupcije, i da zaslužuje ulazak u kategoriju prvih zemalja koje će dobiti viznu liberalizaciju u regionu:
"Moram da iznesem nekoliko pozitivnih stvari, odnosno, da je stepen realizcije u četvrtom izvještaju 72 posto, da je mjera ukupno 270, da su zaostali predmeti u sudovima smanjeni za 66 procenata u odnosu na broj zaostalih predmeta iz decembra 2007. i da imamo samo 17 posto nerealizovanih mjera. Imamo jako mnogo preporuka i vrlo frekventne sastanke i komunikaciju sa institucijama. Svi ti izvještaji su dostupni na sajtu Agencije za antikorupcijsku inicijativu."
Današnju konferenciju je organizovala Mraža za afirmaciju nevladinog sektora, čiji je direktor Vanja Ćalović koja je i član Nacionalne antikorupcijske komicije. Ćalović je, govoreći o problematičnim aspektima sprovođenja akcionog plana za borbu protiv korupcije, navela nedovoljnu transparentnost sprovođenja reformi i „neprijateljski“ odnos prema civilnom društvu. Do sada je bilo velikih problema u pristupu informacijama, naročito u vezi aktivnosti Uprave policije, što je veoma problematično, kada se zna da je skoro trećina mjera iz akcionog plana vezana za tu instituciju, rekla je Ćalović:
"Ne samo što nijesmo mogli da dođemo do podatka o konkretnim indikatorima, već smo u tom postupku utvrdili da policija, kroz sprovođenje aktivnost iz akcionog plana, tajnim dokumentima širi svoja ovlašćenja, i dolazi u situaciju da se zbog toga mogu ugroziti i na pravo privatnosti građana, tako da se nadam da ćemo mi ovdje imati priliku da porazgovaramo o načinu na koji se može obezbijediti da se efikasnije borimo protiv korupcije a da to ne znači uvođenje nekih sistema, mjera ili ovlašćenja za dežurne institucije koje bi mogle da ugroze ljudska prava."
"Napredak koji se ostvari biće jako dobro ocijenjen u našem sljedećem izvještaju u novembru, a kasnije i u mišljenju Komisije o spremnosti Crne Gore za dobijanje statusa kandidata i počinjanje pregovora za članstvu u Evropskoj uniji. Implementacija će biti ključna i mnoge države članice, i moje kolege u Briselu takođe žele da vide više razultata na terenu."
Interes Sjedinjenih Američkih Država je da Crna Gora okonča svoj put integracije u Evropsku uniju i NATO, a vladavina prava je neophodna za dostizanje tog cilja, rekao je ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Roderik Mur, koji je sugestiju o neophodnosti borbe protiv korupcije, prije svega na najvišem državnom nivou, poslao prenijevši neka američka iskustva:
"Generalno, nečiji položaj u Americi ne pruža zaštitu od krivičnog gonjenja. Dva kongresmena iz Ohaja i Kalifornije su dva nedavna primjera istaknutih zakonodavaca koji su završili u zatvoru zbog korupcije. U oba slučaja, oni su bili članovi partije koja je kontrolisala Bijelu kuću u to vrijeme. Gradonačelnik glavnog grada moje rodne države, proveo je skoro pet godina iza rešetaka, a prošle godine Amerikanci su čitali o hapšenjima i optužnicama gradonačelnika Detroita i Baltimora, guvernera države Ilinois i protiv nekoliko važnih i poznatih državnih senatora, zvaničnika i sudija."
Potpredsjednik crnogorske Vlade i predsjednik Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije Gordana Đurović je rekla da je Crna Gora postigla „dosta“ rezultata u borbi protiv korupcije, i da zaslužuje ulazak u kategoriju prvih zemalja koje će dobiti viznu liberalizaciju u regionu:
"Moram da iznesem nekoliko pozitivnih stvari, odnosno, da je stepen realizcije u četvrtom izvještaju 72 posto, da je mjera ukupno 270, da su zaostali predmeti u sudovima smanjeni za 66 procenata u odnosu na broj zaostalih predmeta iz decembra 2007. i da imamo samo 17 posto nerealizovanih mjera. Imamo jako mnogo preporuka i vrlo frekventne sastanke i komunikaciju sa institucijama. Svi ti izvještaji su dostupni na sajtu Agencije za antikorupcijsku inicijativu."
Današnju konferenciju je organizovala Mraža za afirmaciju nevladinog sektora, čiji je direktor Vanja Ćalović koja je i član Nacionalne antikorupcijske komicije. Ćalović je, govoreći o problematičnim aspektima sprovođenja akcionog plana za borbu protiv korupcije, navela nedovoljnu transparentnost sprovođenja reformi i „neprijateljski“ odnos prema civilnom društvu. Do sada je bilo velikih problema u pristupu informacijama, naročito u vezi aktivnosti Uprave policije, što je veoma problematično, kada se zna da je skoro trećina mjera iz akcionog plana vezana za tu instituciju, rekla je Ćalović:
"Ne samo što nijesmo mogli da dođemo do podatka o konkretnim indikatorima, već smo u tom postupku utvrdili da policija, kroz sprovođenje aktivnost iz akcionog plana, tajnim dokumentima širi svoja ovlašćenja, i dolazi u situaciju da se zbog toga mogu ugroziti i na pravo privatnosti građana, tako da se nadam da ćemo mi ovdje imati priliku da porazgovaramo o načinu na koji se može obezbijediti da se efikasnije borimo protiv korupcije a da to ne znači uvođenje nekih sistema, mjera ili ovlašćenja za dežurne institucije koje bi mogle da ugroze ljudska prava."


