Dostupni linkovi

Al Kaeda potvrdila bin Ladenovo ubistvo, prijeti odmazdom


Pristalice pakistanske partije Jamiat-e-ulema-e-Islam drže portrete Osame bin Ladena na amti-američkom protestu u gradu Quetta, 6. maj 2011. godine
Pristalice pakistanske partije Jamiat-e-ulema-e-Islam drže portrete Osame bin Ladena na amti-američkom protestu u gradu Quetta, 6. maj 2011. godine
Al Kaida je u petak potvrdila smrt Osame bin Ladena u poruci koja je objavljena na internetu u kojoj prijeti odmazdom SAD i njenim saveznicima, uključujući Pakistan.

Globalna islamistička militantna organizacija je rekla da je smrt njenog osnivača, kojeg su američki specijalci ubili u nedjelju navečer u vili u pakistanskom gradu Abotabad, istorijski momenat i da ona neće skrenuti sa njegovog puta oružane borbe.

"U istorijskom danu za veliku islamsku naciju...sveti ratnik šeik Abu Abdulah, Osama bin Laden, neka Bog bude milosrdan prema njemu, je ubijen na putu kojim su išli oni prije i kojim će ići oni poslije njega," stoji u poruci.

"Čestitamo zajednici muslimana na mučeništvu njenog sina Osame."

Al Kaida je rekla da će uskoro objaviiti audio traku koju je bin Leden snimio sedmicu prije smrti.

"Prije nego što je šeik otišao sa ovog svijeta i prije nego što je mogao podijeliti sa svojim islamskim narodom sreću zbog revolucija protiv ugnjetavača, on je snimio zvučnu poruku sa čestitkama i savjetima koja će uskoro biti objavljena, uz božju pomoć."

Al Kaida je rekla da je "krv bin Ladena nama i svakom muslimanu suviše dragocjena da bi bila uzalud prolivena."

"Ona će, uz dozvolu svemogućeg Boga, biti kletva koja će progoniti Amerikance i njihove saradnike u njihovim zemljama i izvan njih. Njihova sreća će se pertvoriti u tugu i njihove suze će se pomiješati sa njihovom krvlju," rekla je Al Kaida.

"Pozivamo muslimanski narod u Pakistanu, na čijoj je zemlji šeik Osama ubijen, da se ustane i pobuni kako bi oprao sramotu koja mu je nanijeta od skupine izdajnika i lopova...i da očisti zemlju od prljavštine Amerikanaca koji u njoj šire korupciju."

Al Qaeda je također tražila od Amerikanaca da se sa pažnjom odnose prema tijelima Bin Ladena i onih koji su poginuli sa njim i da ih vrati.

"Upozoravamo Amerikance da ne naude šeikovom tijelu ili da ga ne izlože neprimjerenom tretmanu ili da ne naude živim ili mrtvim članovima njegove obitelji i da tijela predaju porodicama."

"Svaka povreda će udvostručiti zlo prema vama i moći ćete kriviti samo sebe za to."

Ko je Osama bin Laden?

Ko je Osama bin Laden?

Osama bin Laden je saudijski multimilioner. Rođen je u Saudijskoj Arabiji u Rijadu 1957. godine. Osumnjičen za planiranje niza terorističkih napada protiv SAD-a. 1999. FBI ga je postavio među deset najtraženijih osumnjičenika zbog njegove umješanosti u napade na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji 1998 godine.

Majka mu je iz sirijskog glavnog grada Damaska, a otac iz Hadramevta iz Jemena. Ima pedesetčetvero braće i sestara od oca koji je bio oženjen više puta. Muhamed Avad bin Ladin, Osamin otac, porijeklom je iz Jemena, a u Džedu je došao 1940. godine. Nije prošlo mnogo godina od njegovog dolaska u Džedu, a da je od običnog lučkog nosača postao najveći građevinski poduzetnik u Saudijskoj Arabiji, vlasnik firme poznate pod imenom Bin Ladin i sinovi. Porodična firma je izvodila radove u Saudijskoj Arabiji, a i van nje, kao što su radovi u prvom proširenju dva Sveta hrama u Meki i Medini, i obnova Svetog mesdžida u Jerusalimu koji je bio izložen požaru 1969. godine.

O poslovnom povjerenju koje je porodična građevinska firma Bin Ladin uživala govori i podatak da je 1998. dobila posao izgradnje kompleksa u Haredžu, južnom predgrađu Rijada, u koji je trebalo biti smješteno oko 4.300 američkih vojnika. Posao je koštao 150 miliona dolara, a nadgledao ga je jedan od Osaminih rođaka. Muhamed Avad bin Ladin je umro 1968. godine kada je njegov helikopter udario u brdo Taif. Osama je tada imao tek 11 godina. Bogatstvo koje je Muhamed ostavio iza sebe je procijenjivano na stotine miliona dolara. Brigu i nadgledanje očevih poslova je preuzeo sin Bekr Salim sve dok i on nije poginuo 1988., nakon što se njegov privatni avion srušio u Teksasu (SAD). Osamin udio u imetku koji je ostao iza oca procjenjuje se, prema pisanju Washington Posta, na 300 miliona dolara.

Odgojen je u konzervativnoj porodici i već u svojoj sedamnaestoj godini se oženio. Završio je Ekonomski fakultet u Džedi. Naslijedio je dio očevog bogatstva i pokrenuo vlastiti biznis. Svoj borački put je započeo 1979., kada su sovjetske trupe okupirale Afganistan. Prenio je svoj posao u tu zemlju, uključujući nekoliko stotina odanih radnika i tešku građevinsku mašineriju, i krenuo u rat protiv neistomišljenika. Uvidjevši da Afganistancima nedostaje i infrastruktura i ljudska snaga za vođenje dugotrajne borbe, zamislio je da riješi oba problema istovremeno. Prvi korak bio je da uspostavi organizirani program regrutovanja. Zajedno sa šejhom i bivšim članom Muslimanske braće Abdullahom Azzamom, organizirao je ured za regrutovanje Maktab El-Khidamat.

Maktab El-Khidamat se oglašavao širom arapskog svijeta poziv mladim muslimanima da se dođu boriti u Afganistanu. Kasnije analize će pokazati da je MAK uspostavio ogranke regrutnih ureda širom svijeta, uključujući SAD i Evropu. Bin Laden je platio za transport novih regruta u Afganistan, i obezbjedio uvjete za njihovo uvježbavanje. Afganistanska vlada donirala je zemlju i resurse, dok je Bin Laden doveo iz cijelog svijeta stručnjake za gerilsko ratovanje, sabotaže i subverzivne operacije. Prošlo je nešto više od godine dana, a on je imao na hiljade dobrovoljaca za obučavanje u njegovim privatnim kampovima. Procjenjuje se da je čak 10.000 boraca bilo obučeno i steklo borbeno iskustvo u Afganistanu, pri čemu je samo mali dio njih poticao iz domaće, afganistanske populacije. Skoro polovina borbene sile dolazila je iz zemlje Ladenovog porijekla, Saudijske Arabije. Ostatak je dolazio iz Alžira (otprilike 3.000), Egipta (2.000), a hiljade drugih iz ostalih muslimanskih zemalja poput Jemena, Pakistana i Sudana.

Nakon Zaljevskog Rata, činjenica da se američke snage nalaze na afganistanskom i iračkom tlu i potpora Izraelu potiču ga na organiziranje teških napada protiv Zapada. Nakon napada 11. septembra 2001. američke su snage pokrenule Rat protiv terorizma koji je izbacio teroriste iz Afganistana i srušio talibansku vladu koja je podržavala bin Ladena.
XS
SM
MD
LG