Dostupni linkovi

Novi srpski avioni idu za Irak


UTVA, avion "Lasta95"
UTVA, avion "Lasta95"

Nekada čuvena fabrika Utva počinje proizvodnju aviona "Lasta 95", vazduhoplova čiji nastanak je vezan za početak osamdesetih godina. To će biti prve letelice domaće konstrukcije proizvedene nakon raspada SFRJ, a najveći broj otići će za Irak, koji je pre godinu dana kupovinom vojne opreme vredne 250 miliona dolara praktično oživeo srpsku vojnu industriju. Istovremeno, Vojska Srbije najavila je kupovinu novih borbenih aviona.

Vojska Srbije najavila je da će do Nove godine na aerodromu Batajnica kod Beograda početi letna fabrička ispitivanja aviona "Lasta 95". U naredne tri godine za potrebe domaće vojske biće proizvedeno 15 ovih školskih aviona za početnu i osnovnu obuku pilota, a pre godinu dana Srbija je sklopila sporazum o izvozu 20 letelica "Lasta 95" za potrebe Armije Iraka.


Vojni analitičar Aleksandar Radić izjavio je za naš program da "Lasta 95" vodi poreklo od aviona čiji je prototip poleteo još 1985. godine, ali koji nikada nije ušao u upotrebu. "Lasta 95" ima mnogo toga novog u odnosu na izvorni projekat, kaže Radić, i podseća da ovaj vazduhoplov proizvodi pančevačka fabrika Utva:

"Pre svega, važan podsticaj je bio posao koji je zaključen sa Irakom. Narudžbina od 20 komada vazduhoplova "Lasta 95", u školskoj i lakoj borbenoj varijanti, bila razlog zbog čega je trebalo da ubrzati rad na tom projektu čiju realizaciju Ratno vazduhoplovstvo čeka već godinama. Izvorno, "Lasta 95" je rezultat zahteva za novim školskim avionom za potrebe srpskog Ratnog vazduhoplovstva. "Utva 75", stari školski avion, je na izmaku resursa i za godinu-dve bi trebalo da bude povučen iz domaćeg naoružanja i zbog toga je bilo potrebno stvoriti novi školski avion."

Ovaj avion svojevremeno je ocenjen kao veoma dobar za osnovnu obuku pilota i još devedesetih godina trebalo je da uđe u operativnu upotrebu. Goran Cvijović, direktor Vazduhoplovne akademije Beograd, kaže za naš radio da se jedini prototip tog aviona nalazi rasklopljen u depou beogradskog Muzeja ratnog vazduhoplovstva:

"Iračka delegacija, koja je bila ovde kada je prodavan taj avion, je obišla muzej, videla taj avion i na osnovu toga je sklopljen ugovor o prodaji tog aviona. To je vrlo kontroverzan avion iz dva razloga. S jedne strane, ima izuzetno dobre karakteristike, po mišljenju nekih pilota koji su leteli na njemu, dok, s druge strane, ima isto toliko njih koji kažu da su njegove performanse problematične. Ne znam za koju je namenu potreban iračkoj vojsci, šta žele da rade s njim, bilo je nekih priča da na njega hoće da kače podveze za naoružanje i sve ostalo, što je besmisleno."

"Lasta 95" ima sličnu koncepciju i identičan motor kao francuski avion "Epsilon", koji za obuku koriste mnoge vojske sveta, pa je sa te strane njegova šira upotreba upitna. Međutim, srpsko ratno vazduhoplovstvo ima veliku tradiciju, i domaća industrija bila je jaka i u tom segmentu, pa se njeno oživljavanje kroz proizvodnju novog školskog aviona nameće kao logično, tvrdi Aleksandar Radić, ali dodaje da je u ovom trenutku problem status fabrike Utva:

"Naime, srpska vlada mora da definiše šta želi od fabrike iz odbrambene industrije i Utve jer za razliku od dela firmi koje su u državnom vlasništvu ona je već par puta bila na neuspešnim pokušajima privatizacije - kada je pre godinu dana potpisan ugovor sa Irakom Utva je bila pred stečajem. Zbog toga je potrebno pokazati malo više dobre volje i zdrave namere da se spase domaća vazduhoplovna industrija."

Definitivno, Vojsci Srbije potreban je savremeniji školski avion, jer dosadašnja "Utva-75", po svojim karakteristikama, više ne može da odgovori zahtevima za unapređenje letačke obuke. Ukoliko "Lasta-95" opravda očekivanja, u 2009. biće doneta odluka o serijskoj proizvodnji.

Goran Cvijović smatra da je oživljavanje proizvodnje u Utvi dobrodošla vest:

"Vrh vojne industrije je vazduhoplovstvo. Ako napravite dobar posao za prodaju vojnih aviona, možete da povučete celu avio-industriju. Ako taj projekat zaživi, on će povući celu vojnu industriju."

Vojska Srbije saopštila je i da je urađena studija o nabavci savremenog višenamenskog borbenog aviona i najavila da će do polovine 2009. kontaktirati sve proizvođače takvih vazduhoplova. Najbolje što domaće vazduhoplovstvo ima je pet aviona "MIG 29", a ostale letelice tog tipa uništene su u NATO bombardovanju. Po dosadašnjim varijantama, prednost bi trebalo da ima proizvođač Mikojan-Gurjević jer je većina srpske borbene flote ruskog porekla. Po mišljenju Cvijovića, druge opcije malo su verovatne:

"Postoje razne varijante, da uzmemo nešto poput aviona "F16" kojeg Amerika želi da izbaci iz svog naoružanja, i kojeg pokušava da proda po Evropi, ili da uradimo ono što je uradila Slovačka koja je na lizing kupila švedske Sabove i njima opremila svoje vazduhoplovstvo. Najrealnija varijanta je nabavka ruskih aviona "MIG" jer je ovde razvijen kompletan remont za te avione i jer su naši ljudi obučeni za njihovo održavanje – mislim da je to najjeftinije i najrealnije."

Kako procenjuju naši sagovornici, kupovina borbenih aviona apsolutno nije upitna, između ostalog i zato što bi plaćanje nekoj drugoj zemlji da štiti vazdušni prostor Srbije bilo preskupo. Uz to, zaključuje Goran Cvijović, bezbedno nebo je najvažniji uslov za odvijanje civilnog vazduhoplovstva:

"Da bismo imali otvorene sve svoje linije morali bismo da imamo dežurno borbeni par na aerodromu koji bi štitio naš vazdušni prostor – to je jedan od uslova da bismo mogli da imamo kontrolu letenja i sve ostalo. Svako iole ozbiljnije vazduhoplovstvo mora da ima barem jednu ili dve eskadrile."

XS
SM
MD
LG