Međutim, pomenuta zakonska rješenja otvaraju pitanje položaja onih građana BiH koji se izjašnjavaju kao Bosanci.
Rezultati provedenog popisa zaposlenika u Javnom RTV servisu koji je trebao odgovoriti na zastupljenost konstitutivnih naroda pokazao je da na javnim emiterima u BiH radi veliki broj Bosanaca. Nije u pitanju šala, kaže za naš radio novinar BH radija 1 Emil Karamatić, dok podvlači kako je nacionalno određenje legitimno pravo svakog građanina:
„Ja sam uvjeren da u BiH ima pa negdje iznad 50 000 ljudi koji se izjašnjavaju Bosancima. Međutim, o tome niko nije vodio računa, niti vodi računa jer uglavnom se ovdje priča o konstitutivnim narodima. O manjinama se nikad nije uopće pričalo, a kamoli o Bosancima. Samo mogu primjer reći: unutar kuće u kojoj ja radim ima jedan veliki procenat ljudi koji se izjašanjavaju Bosancima i to je njihovo potpuno pravo.“
Federalna vlada nedavno je usvojila Prijedlog zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina u Federaciji koji otvara mogućnost da se i Bosanci kategoriziraju kao nacionalna manjina i na taj način ostvare svoja prava. Iako u prijedlogu zakona Bosanci nisu navedeni među nacionalnim manjinama, federalni ministar pravde Feliks Vidović priznaje kako to nije nemoguće ukoliko zakon prođe parlamentarnu proceduru:
„Gdje je regulirano, između ostalog, nakon što su pobrojane sve manjine ’i drugi koji ispunjavaju uvjete iz stavka jedan ovog članka’. A stavak jedan ovog članka kaže: ’Nacionalne manjine sukladno ovom zakonu je dio pučanstva državljana Federacije, odnosno BiH koji se ne izjašanjavaju kao pripadnici nijednog od tri konstitutivna naroda, a sačinjavaju ih ljudi istog ili sličnog etničkog porijekla, iste ili slične tradicije, običaja, vjerovanja, jezika, kulture i duhovnosti, bliske ili srodne povijesti ili drugih obilježja’.“
Ustav BiH poznaje tri konstitutivna naroda i ostale koji se u svijetu prevode kao nacionalne manjine, što znači da svaki građanin ima pravo da se izjasni da pripada ili ne pripada bilo kojoj naciji. Pravni ekspert Kasim Trnka podvlači razlike pojma Bosanac u smislu nacionalne i državne pripadnosti:
„Moguće je da bilo koji građani koje sebe smatraju pripadnikom neke nacije da se tako identifikuju, ali se ne može proglasiti konstitutivnim narodom bez promjene ustava. Jedino konstitutivni narodi imaju određena kolektivna prava u smislu odgovarajuće zastupljenosti u institucijama vlasti i u smislu odgovarajućeg učešća u procesu odlučivanja.“
BiH je potpisnik i obaveznik primjene Evropske konvencije o pravima etničkih i nacionalnih manjina. Ta konvencija predviđa 35 različitih beneficija ili sistema tzv. pozitivne diskriminacije za pripadnike nacionalnih manjina, od kojih je svaka država dužna da izabere najmanje 10 koje će svojim zakonodavstvom garantirati za pripadnike nacionalnih manjina. U prijedlogu federalne vlade, koji će uskoro biti proslijeđen u parlamentarnu proceduru, svim nacionalnim manjinama garantira se, uz ostalo, političko organiziranje, ali i pravo na osnivanje televizijskog i radijskog kanala, što bi hipotetički mogli ostvariti i Bosanci kao nacionalna manjina. Trnka, ipak, dodaje:
„Za ostvarivanje prava na tv kanal ima dodatnih kriterija. Ne može se, recimo, napamet govorim, za 100 pripadnika neke nacionalne manjine organizovati tv kanal. To mora biti procenat od određene populacije. Sad pitanje je i je li tv kanal na lokalnom nivou, regionalnom ili na državnom nivou. Prema tome, svi bi kriteriji bili vrlo različiti. A postavlja se i niz drugih pitanja s tim u vezi.“
Prema posljednjem popisu stanovništva u BiH živjelo je oko 4 354 000 stanovnika, od čega zvanično Jugoslovena 5,5 posto. U pojednim gradovima poput Mostara gdje je postojao veliki broj tzv. miješanih brakova 10,08 posto stanovništva izjašnjavalo se kao Jugosloveni, dok je neopredijeljenih bilo oko 2,4 posto.
Određenje Jugosloven nužno ne mora značiti određenje kroz pojam Bosanac, naglašava sociolog Ivan Šijaković. Većina građana koji danas ostaju neopredijeljeni kao prapadnici konstitutivnih naroda to čini iz bunta i patriotizma - nezadovoljni situacijom u BiH. S druge strane, mišljenja je Šijaković, u zvaničnom popisu vrlo mali broj građana odlučio bi se da ostane bez prava koje ostvaruje kao pripadnik konstitutivnog naroda:
„Ali, nažalost, etnički je vrlo podijeljeno - vrlo je malo, pretpostavljam, Srba koji će da se izjasne tako, pretpostavljam i vrlo malo Hrvata. Ja mislim, dakle, samo jedan mali procenat Srba i vrlo mali procent Hrvata želi da se tako izjasni i, vjerovatno, vrlo veliki procenat Bošnjaka.“
Zbog svega navedenog, profesor Šijaković dodaje kako priče o stvaranju tzv. četvrte nacije ili još jedne nacionalne manjine nemaju realnu osnovu u BiH, ali i da za tim i ne postoji realna potreba jer, bez obzira na nacionalni identitet, svi narodi i nacionalne manjine identificiraju se i kao građani BiH.