Dostupni linkovi

Bojović: Ustavni sud Crne Gore pod jakom partijskom kontrolom


Rade Bojović
Rade Bojović
Nezavisni predsjednčki kandidat Rade Bojović u intervjuu za RSE navodi koliko je potpisa građana uspio da prikupi do danas, da li u tom procesu ima nepravilnosti, te šta misli o odluci Ustavnog suda da nema ništa sporno u tome što se Filip Vujanović kandiduje za još jedan mandat na funkciji predsjednika. Takođe, Bojović komentariše skandal sa zapošljavanjem po partijskom ključu u režiji vladajuće stranke DPS.

RSE: Nedavno ste saopštili da ste prikupili nešto preko 500 potpisa podrške za vašu predsjedničku kandidaturu. Kolika je ta brojka u ovom trenutku? Podsjećam da je ostalo još 30 dana do kada kandidati moraju da prikupe 7.710 potpisa građana.

Bojović: Prije tri dana smo imali 502 potpisa. Mislim da u ovome trenutku imamo oko 800 potpisa.

RSE: Tokom sedmice oglasili su se iz vašeg izbornog štaba sa upozorenjem da se potpisivanje podrške za vas u opštinskoj komisiji u Podgorici dešava pod sumnjivim okolnostima, da se navodno vama smanjuje broj potpisa. Iz OIK Glavnog grada to su vrlo brzo demantovali. Kakve su Vaše informacije sa terena?

Bojović: Tu stranicu smo već zatvorili. Imali smo kontradiktorne informacije. Zato smo i reagovali. Oni koji nam daju svoje potpise uredno nas obavještavaju pod kojim brojem su se potpisali. Imali smo protivrječne informacije – jedno je objavljivano u štampi, druge smo dobijali od naših ljudi sa terena, a treće su stizale od opštinske komisije. To nas je s pravom natjeralo da oko toga reagujemo. Nakon te reakcije stvar se stabilizovala i trenutno nemamo sumnje te vrste. Vidjećemo kako će se to ubuduće odvijati. Mimo te činjenice, sve vrijeme, u čitavom tom procesu prikupljanja potpisa, državna izborna komisija ne radi svoj posao. Jedna od njenih ključnih obaveza u procesu kandidovanja je usklađivanje rada svih opštinskih izbornih komisija u Crnoj Gori na način koji bi bio manje-više identičan. To državna izborna komisija nije radila i prepustila je punu autonomiju opštinskim izbornim komisijama. Zbog toga imamo haos koji se tiče samog termina do kada se potpisi prikupljaju, a to je različito od opštine do opštine.

Uslovi su katastrofalni. Najfrapantniji primjer je glavni grad. Postoji jedna lokacija gdje se skupljaju potpisi koja je ispod svakog dostojanstva predsjedničke izborne kampanje, koja je tako napravljena da favorizuje stranačke mašine i obesmišljava bilo kakvu političku konkurenciju. Mislim da je to urađeno na način koji je nedopustiv. Potpisi se skupljaju u jednoj prostoriji koja je u podrumu s kraja centra grada. To su sve stvari koje su i tehnički i vremenski postavljene na način da je to isključivo u funkciji velikih političkih organizacija i stranačkih mašina. Samim tim, bilo čija nezavisna kandidatura, uključujući i ovo moju sada, je snažno hendikepirana.

RSE: Vaš protivkandidat iz redova vladajuće partije, Filip Vujanović, prošao je test ocjene ustavnosti svoje kandidature nakon što je Ustavni sud i zvanično saopštio da tu nema ništa sporno, iako je SDP podnijela tužbu tvrdeći da aktuelni predsjednik nema pravo na novi mandat, ukoliko ga ponovo osvoji. Kako komentarišete ovaj razvoj događaja?

Bojović: Za mene je to bilo očekivano. Bio bih, blago rečeno, šokiran da je odluka Ustavnog suda bila drugačija. Mislim da je Vujanović unaprijed znao kakva će biti odluka Ustavnog suda. Zato je samouvjereno izražavao povjerenje u crnogorske institucije, pa samim tim i u Ustani sud. Mi odlično znamo da su ove institucije u Crnoj Gori uglavnom zarobljenici DPS-a i njihovih javnih funkcionera i političkih vrhova, pa uključujući i samog Vujanovića. Moje privatno mišljenje, kao pravnika, je da je njegova kandidatura neustavna, da je neodrživa, diskreditujuća kada je u pitanju ustavni sistem, kao i njegova lična ambicija da treći put bude predsjednik Crne Gore. Ustavni sud je institucija koja je djelimično birana na prijedlog predsjednika republike Vujanovića ranije. On je pod jakom partijskom kontrolom i bilo je iluzorno očekivati da će Ustavni sud donijeti bilo kakvu drugačiju odluku, izuzev one koju je donio.

RSE: Vijest dana u Crnoj Gori je bila objavljivanje transkripta sa sjednice vrha DPS iz juna prošle godine, gdje funkcioneri te partije razmatraju strategiju kako privući birače za jesenje parlamentarne izbore i gdje se govori o zapošljavanju isključivo članova i simpatizera vladajuće partije. To su prvi put bile eksplicitne izjave koje u najmanju ruku ukazuju na zloupotrebu državnih resursa. Koliko vas je to iznenadilo ?

Bojović: Ni malo. To je praksa DPS-a već 22 godine i to nije ništa novo. Kada je u pitanju obespravljenost građana Crna Gore, postoji jedna izražena politička diskriminacija koja može da se vidi na svakom koraku. Favorizuju se oni građani koji su pristalice vladajuće partije ili vladajućih stranaka. Svi ostali smo u tom smislu građani drugog reda. To nije ništa novo. Čak da taj transkript nije objavljen, svako ko iole poznaje crnogorsku političku zbilju, ne bi imao nikakve dileme da su svi projekti te vrste, pa i država, u posjedu DPS-a i političkih saveznika te stranke. To tako funkcioniše već dvije decenije. Jedan od ključnih, temeljitih motiva za moju kandidaturu jeste pokušaj da se to javno prezentuje po hiljaditi put. Nisam jedini koji to govori već dvije decenije. Treba da se shvati da Crna Gora, dok se iznutra ne emancipuje i ne oslobodi tog užasnog partitokratskog zagrljaja i prije svega jedne do kraja izmanipulisane pozicije DPS, ona neće moći kao društvo da ide naprijed.

RSE: Da li će po Vama ovakve stvari uticati na volju crnogorskih birača na predstojećim izborima za šefa države? Da li je crnogorsko biračko tijelo zrelo da kazni ovakve stvari, bilo da dolaze iz vlasti ili opozicije?

Bojović: Bio bih dosta iznenađen kada bi se to stvarno desilo, iako ću do zadnjeg momenta ostati u ovo borbi motivisan i optimističkim razlozima. Činjenica je da je taj vid političke diskriminacije i korupcije u širem smislu toliko uzeo maha i zahvatio čitavo društvo, pa i samu državu, pored toga što je ona problem sam za sebe. Dio problema je negativna politička praksa, koja sputava mogućnost promjena i koja se dubinski proširila po crnogorskom društvu. Očigledno je da je otpor tom procesu nedovoljno jak da bi smo mi ušli u nešto što bi dalo iskonsku nadu onim političkim, ekonomskim i kulturnim promjenama koje su Crnoj Gori potrebne.

RSE: Da li će do te promjene svijesti, koja će opet promijeniti takav sistem stvari, doći iznutra ili spolja?

Bojović: Ako nemamo kritičnu masu iznutra to s polja ne može doći. Brisel je ovdje ta spoljna kritička masa, već dugi niz godina, kroz proces kandidovanja i ubrzanijeg priključenja. Ukoliko ne postoji unutrašnji saveznik u tim promjenama, onda mislim da ti pritisci spolja ne mogu dati neke rezultate. Mi koji znamo šta se ovdje dešava, mnogi ti izvještaji iz Brisela su, po mom sudu, neefikasni i bez rezultat. Ovdje su potrošene velike pare stranih donatora u zadnjih desetak godina, uključujući i EU, a da su rezultati bili minorni ili nikakvi ili na nivou niskog reformskog intenziteta. Ako se u samoj Crnoj Gori ne stvori politički reformski otpor, onda mislim da će i ovaj proces ka EU biti manje-više fingiran i bez očekivanja, u koje dobronamerni ljudi polažu nade.
XS
SM
MD
LG