Dostupni linkovi

Hrvatska u EU je šansa za Bihać


Bihać
Bihać
Dženita Duraković

Koliko građani Bosne i Hercegovine znaju o ulasku Hrvatske u Evropsku uniju i o posljedicama koje će se osjetiti u njihovoj zemlji? Odgovor na ovo pitanje potražili smo u Bihaću, gradu u najbližem susjedstvu zemlje koja ove godine postaje punopravni član evropske zajednice naroda.



Mišljenja građana Unsko-sanskog kantona o ulasku Hrvatske u Evropsku uniju su podijeljena:

„Nema sumnje, moramo ići naprijed i nadati se da će biti super.“

„Ja sam prije tri dana došao sa jednog vrlo jakog sajma u Hrvatskoj, u Virovitici, gdje sam izlagao svoje proizvode. I oni, poljoprivredni proizvođači, isto su toliko uplašeni kao što su i naši. Mnogi od njih su izvozili u Bosnu i Hercegovinu. Ulaskom u Evropsku uniju ni oni neće moći k nama izvoziti. Mislim da bi to trebalo da se riješi na nivou država.“


Oni bolje upućeni kažu da će za Bosnu i Hercegovinu i Unsko-sanski kanton ovaj proces donijeti puno više pozitivnih stvari – od povećane sigurnosti za cijelu regiju, preko uređenja pograničnog prometa, prekogranične saradnje, do rješavanja nekih otvorenih pitanja dviju susjednih zemalja. Hrvatski jezik postaće jedan od zvaničnih jezika Evropske unije, a građani sa dvojnim državljanstvom postaće i građani EU.

Pozitivan uticaj bi trebao biti i na najveći problem u našoj zemlji – nezaposlenost, potvrđuje to i stručnjak za evropsko pravo, prof. Anela Čolić.

„Nadati se, možda ne u onom prvom naletu, ali sigurno nakon šest mjeseci, godine dana, a i ranija iskustva govore, moglo bi doći do tendencije pojačane potražnje za radnom snagom iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku. Mislim da bi trebalo da bude puno više pozitivnih efekata i učinaka nego nedostataka, a nije loše ni da postoje ti nedostaci, jer to u krajnjem dovodi do jačeg aktiviranja procesa koji se tiču usklađivanja prava i harmoniziranja sa standardima kakvi vladaju u okviru zajedničkog tržišta Evropske unije, a što je jako važno za Bosnu i Hercegovinu. Kako god, imaćemo granicu sa EU i bićemo nešto što se u literaturi zove ’new neighborhood policy’ - novi susjedi“, ističe Čolić.

I predstavnici ovdašnje vlasti su saglasni da je ulazak Hrvatske u Evropsku uniju razvojna šansa USK a posebno Bihaća kao njegovog administrativnog centra.

„Grad Bihać ima fantastičan geostrategijski položaj. Dobro je da ćemo biti samo desetak kilometara od Evropske unije, a za komplet društvo BiH moglo bi biti dobro što će se jedan dio proizvodnje prebaciti iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Hoću da vjerujem da će to tako biti. Tu treba tražiti prostor preko hrvatskih firmi koje žele da jedan dio proizvodnje dislociraju i da bude u BiH. Vjerujem da bi to mogao biti grad Bihać. Mi smo grad koji je udaljen samo 150 km od Zagreba, 300 km od Ljubljane. Blizu nam je luka Rijeka, nekih 170 kilometara. Imamo i prugu, znači imamo na neki način i položaj i infrastrukturu. Trebamo tu biti budni, ići za potencijalnim investitorima. Tu vidim našu šansu. Mi moramo poraditi da taj protok i komunikacija bude eventualno brža za ovaj pogranični dio. Naša je šansa što će Hrvatska ući Evropsku uniju, samo šansu moramo iskoristiti“, kaže Emdžad Galijašević, načelnik Općine Bihać.

Prvi čovjek Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača boji se, međutim, da bi se zbog loše politike na državnom nivou razvojna šansa i strateška prednost ovog dijela Bosne i Hercegovine vrlo lako mogla pretvoriti u svoju suprotnost.

„U Bosni i Hercegovini, kao i sve ostalo, tako površno i indolentno dočekujemo i ovaj događaj dok nas nešto ne udari po glavi, bilo da se radi o postrožavanju prelaska putnika, prelaska roba, usluga, kapitala itd. Tek onda ćemo se uhvatiti za glavu i reći ’ah, majko, šta ćemo sad!?’. To pokazuje da naši političari nisu spremni da od šanse naprave jednu prednost, nego uvijek od prednosti pravimo mane i nedostatke. Pod hitno federalna Vlada, i Vijeće ministara, i Vlada Republike Srpske i Distrikta Brčko treba da nas educiraju, da sebe educiraju i da vide šta znači ulazak jedne susjedne zemlje u Evropsku uniju. To znači puno, međutim, to može značiti puno i u negativnom pravcu, a bojim se da će za nas upravo to značiti, umjesto da to pretvorimo u stratešku prednost“, ocjenjuje on.
XS
SM
MD
LG