Dostupni linkovi

Reakcije: Porezom najviše zakinuta srednja klasa


Ilustracija
Ilustracija
Uprkos mnoštvu predlaganih alternativa Vlada sve troškove svoga nastojanja da zakrpi sve budžetske rupe prebacuje na zaposlene koji pritom nijesu krivi za nastalu situaciju - sve veći javni dug, a sve manje novca u državnoj kasi.

Generalni sekretar Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić, koji kaže da građani ipak determinišući rezultate parlamentarnih izbora ipak snose izvjesnu odgovornost, i navodi da je prije uvođenja novih prvo trebalo naplatiti stare poreze koji su ukupno premašili 200 miliona eura.

"U vezi sa poreskim dugom koji iznosi 216 miliona eura apsolutno smo uvjereni da odatle treba krenuti u popunjavanje budžeta jer ne mogu se očekivati novi poreski nameti, a nijeste naplatili stare ili nijeste učinili ništa efikasno da popunite budžet iz tih prihoda", ističe Bojanić.

Skupština je na prijedlog Vlade usvojila izmjene Zakona o porezu na zarade koji predviđa da donja granica za višu stopu od 15 odsto bude bruto zarada od 720 eura, što znači da će se primanja do prosječne zarade 480 eura oporezovati po sadašnjoj stopi od 9 odsto, a sve preko toga sa dodatnih 6 posto. To znači da će dodatni porez na, primjera radi neto platu od 1.000 eura iznositi skoro 50 eura. Tokom javne polemike isplivao je i jedan do sada javnosti nepoznat, a vjerovatno i poražavajući podatak da 124 hiljade zaposlenih, što čini tri četvrtine od ukupnog broja zaposlenih, prima platu ispod prosjeka a da tek 44 hiljade, odnosno samo jedna četvrtina zaposlenih mjesečno zarađuje preko prosjeka od 480 eura.

Ko će biti najviše pogođen od uvećanja poreza na zaradu, pitali smo novinarku Jadranku Rabrenović.

"Pa srednja klasa, uglavnom ljudi sa budžeta, prosvjetari, zaposleni u zdravstvu i zaposleni u raznim službama. Tako da je što se tiče ove odluke vlade da na taj način dođe do nekih 12 miliona eura ustvari presipanje iz šupljeg u prazno. Jedini ko će u privatnom sektoru biti pogođeni to su bankari. Ostali će se svi dogovoriti sa poslodavcem", ocjenjuje Rabrenović.

Opozicija i sindikalci su predlagali niz mjera kojima se vršila naplata nenaplaćenog poreza, oporezivanje luksuza, bogatstva, viška stambenog prostora, eliminisanje sive ekonomije, striktna naplata poreza i doprinosa za zaposlene.

Zašto vlada uporno odbija da primijeni druge mjere koje su joj na raspolaganju, odgovara Mladen Bojanić iz Pozitivne:

"Očigledno je da ne postoji politička volja da se određenom broju poreskih obveznika, odnosno dužnika naplati porez. Ne znam koji je razlog osim da su ti ljudi, pojedinci bliski vlastima. Ne mogu neki drugi razlog da vidim osim toga".

Prst u oko

O vladinoj upornosti u namjeri da budžet puni zakidajući od plata, govori i Jadranka Rabrenović.

"Sve što se čini čini se u tom smjeru i pritom se objašnjava da je to jedini način da privučemo strane investitore. Mi imamo svega tri pristojna strana investitora. Samo tri nijesu off shore i nijesu tajkuni, samo ljudi koji su privatizovali Jugopetrol, Telekom Crne Gore i pivaru Trebjesa. Evo sada smo dobili i Toščelik, ovo sve ostalo je off shore. Nije onda ni čudo što vlada dovodeći takve investitore tvrdi da mi ne možemo da uvedemo poreze. Ja znam da ljudi bježe od poreza, ali podizati sada porez na plate u srednjoj klasi prosto ti zabija prst u oko", navodi ona.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović je u intervjuu Radiju Crne Gore rekao da se godinama trošilo mnogo više nego što je stvarano, te da je vlada zbog toga morala da uvede set nepopularnih poreskih mjera. Mjere koje preduzima vlada moraju biti efektivne, rekao je Đukanović.

"Kada bi mi neko sada mogao pokazati koje je to bogatstvo koje postoji u Crnoj Gori čijim bi zahvatanjem mi mogli da riješimo probleme u našoj ekonomiji da li mislite da bih ja propustio da to uradim? Kriza nas opominje da bi trebalo da zaista vidimo da li postoji prostora da se kroz izmijenjeni porez na imovinu ili neke druge elemente poreskog sistema ubjedljivije za javnost proizvedu efekti. Međutim, najčešće je riječ samo o demagoškim političkim porukama, jer i oni koji o njima govore i sami su svjesni da te mjere ne bi mogle da budu zamjena za ono što vlada radi i što mora da uradi da bi obezbijedila fiskalnu ravnotežu u državi", kazao je Đukanović.

Iako premijer Đukanović tvrdi da su brojni alternativni prijedlozi zapravo pitke političke floskule i parole bez ikakve kvantifikacije, novinarka Jadranka Rabrenović podsjeća na neke konkretne i javnosti poznate brojeve.

"Mi u Crnoj Gori imamo 58 hiljada praznih stanova, koji nijesu oporezovani, imamo 28 hiljada stanova kojima se ne zna ko je vlasnik, mi imamo finansijske transakcije u jednom kvartalu skoro tri milijarde koje nijesmo oporezovali. Imamo milion mjesta koje možemo oporezovati da bismo dobili puno više novca nego što ga dobijamo oporezivanjem plata. Poslije toga slijedi dizanje akciza a onda i PDV-a", navodi Rabrenović.
XS
SM
MD
LG