Dostupni linkovi

Francuska se bori za istospolne brakove


Ilustracija
Ilustracija
Autor: Hugh Schofield (BBC), prevela: Ena Stevanović

Dok su istospolni brakovi u mnogim europskim zemljama već odavno zakonski regulirani, prijedlog da se usvoje u Francuskoj je izazvao snažne reakcije.

Protivnici istospolnih brakova i usvajanja su prije dvije sedmice organizirali jedan pd najvećih protesta kakav Francuska nije vidjela godinama.

Prema navodima policije, oko 340 hiljada ljudi je prodefiliralo centrom Pariza u znak protesta protiv vladinog zakona koji je u utorak na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine.

Pristalice istospolnih brakova su organizirale svoja okupljanja i smatraju da je javnost na njihovoj strani. Proteklog vikenda ih se okupilo oko 125 hiljada, kako navodi francuska policija.

Brojnost prosvjednika na demonstracijama protiv istospolnih brakova i usvajanja je iznenadila vanjske promatrače.

Obično politička ljevica u Francuskoj podržava ovakve masovne proteste.

Međutim ovo je nedvojbeno bio konzervativni protest koji su podržale uglavnom desničarske stranke i vjerske institucije.

Šta to pokazuje?

Postojanje tihe francuske većine koja djeluje sporo, ali intenzivno? Latentnu moć katoličke crkve da mobilizira vjernike kada je pitanje dovoljno ozbiljno? Neprijateljstvo provincije prema građanskoj eliti koja dominira raspravama i bavi se pitanjima dobra i zla na miran i liberalan način?

Po malo od svega navedenog, ali tu su neki drugi faktori.

Mudra kampanja

Prije svega, protivnici istospolnih brakova su pokrenuli inteligentnu i medijski osviještenu kampanju.

Od početka su prepoznali opasnost da budu smatrani pokretačima reakcionarne homofobije.

Stoga su pokrenuli „građanski“ pokret koji nije formalno povezan ni sa crkvom ni sa političarima.
Sa jedne od parada ponosa
Sa jedne od parada ponosa

Protivnici istospolnih brakova su u svojoj glasnogovornici, umjetnici koja se predstavlja pod pseudonimom Frigide Barjot, pronašli savršen protuotrov za optužbe da su zastarjeli i puni predrasuda.

Barjot, pedesetogodišnja ekstrovertna plavuša koja sebe opisuje kao „anarhistu ljubavi“, je u nekoliko posljednjih sedmica postala poznata ličnost uz stalna pojavljivanja na radiju i televiziji.

Ona u svakom intervjuu naglašava da njeni argumenti nisu usmjereni protiv homoseksualaca već protiv predloženog zakona.

„Da je predložen zakon koji dodatno učvršćuje prava istospolnih parova, obogaćuje njihove zajednice i oslobađa ih diskriminacije i nepravde koja nedvojbeno i dalje postoji, ja bih ga podržala,“ kaže Barjot.

Umjesto toga, kako kaže, predsjednik Francois Hollande nudi zakon koji će „destrukturirati“ društvo i „uništiti zakonski koncept majke i oca“.

Svi su pogođeni

Drugi razlog što su istospolni brakovi izazvali tako snažne reakcije u Francuskoj jeste priroda francuskih državnih institucija.

Francuska je praktično jedina država u Europi u kojoj su parovi koji se vjenčaju dužni obaviti građansku ceremoniju.

U ostalim državama svećenici, rabini ili imami koji obavljaju obred vjenčanja također djeluju kao državni dužnosnici, a brakovi koji su sklopljeni u crkvi, sinagogi ili džamiji su uredno zakonski registrirani.

Takav je slučaj i u drugim katoličkim zemljama, kao što su Španija i Portugal, koje su nedavno usvojile zakon o istospolnim brakovima. Odsustvo dugotrajnih kontroverzi oko tog pitanja u Španiji i Portugalu se koristi kao argument za usvajanje istog zakona u Francuskoj.

Međutim, kako se navodi u istraživanju liberalne francuske fondacije Thomas More, u Španiji i Portugalu se oni koji se protive istospolnim brakovima i dalje mogu vjenčavati u crkvi i sačuvati osjećaj da njihov brak nema nikakve veze sa onim civilnim koji organizira država i koji je otvoren i za istospolne parove.

Ali u Francuskoj nema te razlike. Građanski brak je u Francuskoj obavezan i ukoliko dođe do promijena, one će se odnositi na sve.

To objašnjava zašto se toliko ljudi protivi donošenju pomenutog zakona.

U petak su prosvjednici bili primljeni u Elisejsku palaču gdje su predsjedniku Hollandeu uputili svoje insistiranje da se pitanje stavi na referendum.

Oni smatraju da će zakon kojim istospolni parovi imaju pravo usvajati djecu oduzeti djeci temeljno pravo da imaju oca i majku.

Obećanje u Manifestu

Pritisak je urodio plodom. Klauzula kojom bi se legalizirala upotreba donirane sperme kako bi se lezbijskim parovima omogućilo da imaju djecu je izostavljena.

Međutim, i uprkos svemu tome, protivnici istospolnih brakova su svjesni da su njihove šanse da blokiraju ovaj zakon u najboljem slučaju male.

Jedan od razloga za to je činjenica da je zakon o istospolnim brakovima jasno predstavljen u izbornom manifestu predsjednika Hollandea u maju prošle godine. Stoga se francuski narod ne može žaliti da je prijedlog neočekivano došao na dnevni red.

Drugi razlog je to da istospolne brakove podržava većina Francuza. Ne radi se o ogromnoj većini, ali ankete pokazuju da oko 55 do 60 posto Francuza smatra da je donošenje zakona ispravna stvar.

U Parizu i diljem Francuske su tijekom vikenda održane demonstracije za podršku pomenutom zakonu.

Mnogo je argumenata koji idu u prilog istospolnim brakovima: donošenje zakona je logičan izraz jednakosti za koji nema dokaza da će dovesti do raspada društva. Djeca odgajana u istospolnim obiteljima su jednako sretna, a heteroseksualni brakovi nisu više toliko sveti, s obzirom da mnogi završe razvodom.

Mladić po imenu Magali je u nedjelju na demonstracijama u Parizu rekao:

„Kada vidim ljude kako protestuju protiv istospolnih brakova, vrlo sam razočaran u Francusku. Oni stalno govore o obitelji, a ne vide da se društvo promijenilo. Obitelj danas nije isto što i obitelj jučer. Moramo ponovo razmotriti čitav koncept obitelji.“

S ovim argumentom će se izgleda složiti većina Francuza, posebno mladih.
XS
SM
MD
LG